Poreklo prezimena, naselje Bagrdan (Jagodina)

21. oktobar 2014.

komentara: 7

Poreklo stanoništva naselja Bagrdan, grad Jagodina – Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. U knjizi su posebno opisani Bagrdan selo i Bagrdan varošica.

Bagrdan

Bagrdan selo:

Položaj sela.

Kuće ovog sela su u ravnici pored donjeg toka Račničke Reke i Osanice. Obe reke čine štetu prilikom izlivanja iz korita. Kroz selo prolazi Carigradski put Jagodina – Bagrdan i dalje.

Vode.

Pije se bunarska voda.

Zemlje i šume.

Njive i livade su namestima: Gornji Ključ, Donji Ključ, Bara, Vidina Bara, Ada, Zaključak, Čičkovac, Požarak, Kovanluk, Koviljača, Staro Selo, Reka, Nad Reku, Parlozi i Bagrdanski Parlozi. Šume, pašnjaci, vinogradi i njive su na mestima: Grobljansko Brdo, Glavica (brdo), Mijailov Potok, Ludi Potok, Marisavljevac, Sakina Strana, Durmanov Potok (gde je po predanju nekada bila usamljena kuća Durmana Židova), Osoje i Duboki Potok.

Tip sela.

Selo je timočkog tipa; deli se na dve mahale; Koprivnicu i Bagrdan, koje razdvaja reka Osanica tako da Koprivnica ostaje na desnoj a Bagrdan na lvoj strani. Jedan deo Bagrdana je i pored Račničke Reke, koja se odmah tu uliva u Osanicu. Do 1892. godine ova dva naselja su bila sasvim podvojena; te su godine, prilikom, prolaska kralja Milana, a po njegovoj želji i naredbi, spojena u jedno selo. Bagrdan je starije naseelje a Koprivnica novije. Koprivničani su poreklom iz timočke Koprivnice. Bili su najpre u Laništu (u Modrom Viru), pa se otuda ovamo preselili pre 130 godina. Bili su prvo u Starom Selu.

Ime selu.

Po jednom predanju Bagrdan je dobio ime po nekom „grdnom“ (ružnom) begu, koji je tu prvi došao, pa se u prvo vreme zvao „Begrdan“ a posle Bagrdan. Po drugom, verovatnijem predanju, tako se nazvao po turskoj reči „bagrdan“, što znači reka.

Starine u selu.

U ataru sela postoji crkvina, za koju se misli da je ostatak od neke velike crkve „Lastavice“. U Durmanovom Potoku je „Džidovsko Grobljište“.

Postanak naselja i poreklo stanovništva.

Selo i varošica su starijeg postanka. Nekada je bilo čisto srpsko naselje i zvalo se Reka (po nekioma se zvalo Osanica). Po dolasku Turaka naselilo se nekoliko muhamedanskih doseljenika, koji su mu tom prilikom dali tursko ime. Po oslobođenju od Turaka ono je ponovo postalo čisto srpsko naselje i tada je cela Koprivnica ovamo preseljena kao i mnogi drugi rodovi.

Selo Bagrdan ima 154 kuće, 27 rodova i 889 stanovnika.

Rodovi u selu Bagrdan:

Prokići, slave Stevanjdan. Došli su među prvim doseljenicima iz nepoznatog kraja pre 130 godina.

Jevtići, slave Stevanjdan. Doselili se kada i Prokići, iz nepoznatog kraja, sa kojima se smatraju kao jedan rod.

Miletići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se iz okoline Prištine pre 125 godina.

Milutinovići, slave Nikoljdan. Došli sa Kosova kada i Miletići.

Ilići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se sa Kosova kada i Milutinovići.

Milići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Vranja pre 120 godina.

Milutinovići drugi, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se sa Kosova pet godina kasnije od Miletića i Milutinovića, sa kojima se smatraju da su jedan rod.

Đurđevići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Vranja pre sto i više godina. Sa Milićima se smatraju kao jedan rod.

Milosavljevići, slave Tomindan. Doselili se iz Toplice pre sto godina.

Vrcići, slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili se iz okoline Vranja pre sto godina.

Gajići, slave Đurđic i Đurđevdan. Doselili se sa Kosova pre 100 godina.

Petkovići, slave Đurđic i Đurđevdan. Došli iz okoline Niša pre 100 godina.

Milanovići i Mirkovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz okoline Niša kada i Petkovići.

Rodovi u Koprivnici:

Dačići i Mitići, slave Nikoljdan. Doselili se iz timočke Koprivnice preko Laništa pre 130 godina.

Maksimovići, Markovići i Sremčevići – slave Mitrovdan. Doselili se iz Srema pre 130 godina.

Marići, Dobrivojevići i Starcelići – slave Nikoljdan. Doselili se iz Timočke Koprivnice preko Laništa pre 130 godina.

Veljići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Krivog Vira (Timok) pre 130 godina.

Stankovići i Anići, „Vlasi“ – slave Savindan. Doselili se iz Timočke Krajine pre 120 godina.

Vlastići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Lebana pre 120 godina. Ima ih u Selevcu, Smederevo.

Jankovići, „Vlasi“, slave Sv. Petku. Doselili se iz Gornje Resave pre 100 godina.

Stojanovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Voljavča, Belica, pre 100 godina.

Babići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Velikog Popovića u Resavi pre 80 godina.

Dimitrijevići, slave Lučindan i Markovdan. Doselili se iz Botunja u Lepenici pre 80 godina.

Vekići, slave Stevanjdan. Doselili se iz Radošina u Resavi pre 80 godina.

Basarevići i Basarići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz Lebana pre 80 godina; ima ih u Svilajncu, Resava.

Kupinići, slave Mratindan – Mina. Doselili se iz Panjevca (Jagodina) pre 70 godina; ima ih u Panjevcu (Belica), Bačini i Jasici (Temnić).

Jevtići drugi, slave Sv. Aleksandar Nevski. Doselili se iz Miloševa pre 50 godina a tamo iz Crne Gore.

Seoska slava u Koprivnici je Prvi dan Trojica a u selu Bagrdanu Beli četvrtak – po Trojicama. Zavetine su: U Koprivnici Blagovesti – za zdravlje čeljadi i Preblaga Marija – za zdravlje stoke. U Bagrdanu selu Cveti – za zdravlje čeljadi i Markovdan – za zdravlje orača i kopača.

Koprivničko groblje je u strani više Koprivnice. U ovo groblje se sahranjuju i iz vrošice Bagrdana, oni sa desne strane Osanice. Groblje sela Bagrdana je na suprotnoj strani u odnosu na kopribvničko groblje, idući železničkoj stanici. U ovo groblje sahranjuju se i iz varošice Bagrdan, sa leve strane Osanice.

Cigani-Romi kovači su se preselili u varošicu Bagrdan.

Opština je odvojena od varošice a crkva i škola su zajedničke; one su obe u varošici Bagrdan.

* * *

Bagrdan varošica

Položaj naselja.

Varošica je na obema stranama reke Osancie i pruža se prema Carigradskom putu, koji kriz nju prolazi. U neposrednoj blizini varošice su sela Bagrdan i Koprivnica, tako da jedan deo deo varošice sastavljen sa Koprivnicom a drugi se Bagedan selom. Oba ova kraja varošice spaja most na Osanici.

Vode.

Pije se bunasrska i izvorska voda. Štab konjičke kombinovane divizije podigao je ispred crkve vrlo lepu česmu od tesanog kamena, 1914. godine. Do mosta, sa leve strane reke je trg, gde se svakog utorka prodaju stoka i namirnice. Na trgu, blizu mosta, bio je za vreme Turaka veliki putnički han.

Postanak naselja i poreklo stanovništva.

Bagrdan su naselili Turci 1700. godine, kao značajno mesto na putu Carigrad – Niš – Beograd. J. Račanin ga 1704. godine naziva Nova Palanka ili Devi Bagrdan. Pominju ga Driš, S. Milošević i drugi.

„Iz Bagrdana ja vodio put u Jagodinu preko guste i velike šume i bio je za putnike opasan zbog vukova i hajduka“, piše K. N. Kostić u knjizi „Trgovački centri i drumovi po srpskoj zemlji“ 1899. godine.

Od docnijih pisaca pominju ga Pirh, Vujić, kao i drugi naši i strani putopisci, koji su bili u prolazu kroz ovo mesto.

Bagrdan je prelazio češće iz turskih ruku u austrijske i obratno, ali su ga Turci duže držali. Do 1881. Godine selo Koprivnica potpadalo je pod stari Jagodinski okrug a Bagrdan pod Kragujevački. Tako je reka Osanica delila ne samo Koprivnicu od Bagrdana, već i dva okruga.

Bagran je proglašen za varošicu 1866. godine. Dok nije prošla železnica, mesto je napredovao, jer je bilo na živom prolaznom putu. Od prolaska železnice, on je u opadanju i nema izgleda za njegov napredak. Varošica ima tri glavne ulice; Beogradsku – idući železničkoj stanici; Lovačku ulicu – idući selu Lovcima (uz reku) i Koprivničku ulicu, preko mosta na desnoj strani reke. Ima više kuća na levoj strani reke (u Bagrdanu) nego na desnoj (u Koprivnici).

Po pričanju starijih ljudi za vreme Turaka je postojala, osim velokog hana, i jedna džamija dok je druga džamija, kažu, bila u Lovcima, više Bagrdana. Oni pričaju da je za vreme Turaka „kasaba“ imala jedan deo pokrivene čaršije („bezistan“), koja je jednom prilikom izgorela do temelja.

Crkva je na koprivničkoj strani, odmah pored mosta, iznova ozidana 1868. godine, slavi Aranđelovdan.. Pod njenu parohiju potpadaju: Gornje i Donje Štiplje, Gornji i Donji Račnik, selo Bagrdan (sa Koprivnicoma), varošica Bagrdan, Vranovac, Lovci i Strižilo. Varošica je udaljena od železničke stanice „Bagrdan“ dva i po kilometra. Blizu železniičke stanice, na brdu sa desne strane Bagrdana, je groblje izginulih nemačkih vojnika 1915-1918. godine. Velika Morava je od stanice udaljena 500 metara a od sredine varošice 3 kilometra. Na Moravi je žalo za kupanje, a tu su i vodenice („moravke“).

U varošici ima: 4 kafane, berbernica, 12 radnji sa mešovitom robom, 3 pekare, 3 opančarske radnje, jedna obućarska, dve kolarnice, dve bravarske radnje, dve abadžijske radnje, jedna krojačnica, dve bozačijsko-kolačarske radnje i dve lončarske radnje. Pored zanata i trgovine mnogi se zanimaju i zemljoradnjom. Postoji i pletarska radionica braće Ristića.

Varošica Bagrdan ima 80 kuća, 66 rodova i 230 stanovnika.

Rodovi na koprivničkoj strani:

Vekići, slave Stevanjdan.

Stojanovići i Veljići – Nikoljdan.

Vučkovići – Nikoljdan.

Tošići – Aranđelovan.

Blagojevići – Aranđelovdan.

Marisavljevići – Nikoljdan.

Svi, gore navedeni, su se doselili pe 60-70 godina iz Bagrdana.

Ristići – Sv. Petka.

Simići – Jovanjdan.

Bataljci – Sv. Penjtka.

Stevanovići – Nikoljdan.

Gore navedeni su se doselili iz sela Malošišta kod Niša.

Živkovići, slave Sv. Petka, iz okoline Tetova pre 50 godina.

Gligorijevići, slave Đurđic i Đurđevdan, iz Krčina (Temnić) pre 40 godina.

Maksimovići, slave Sv. Petka, iz Brzana (Lepenica) pre 40 i više godina.

Mandići, slave Đurđic i Đurđevdan, iz Čačka pre 35 godina. Ima ih u Velikoj Drenovi (Temnić).

Todorovići, slave Đurđic i Đurđevdan, iz Beograda pre 35 godina.

Miloradovići, slave Nikoljdan, iz Sikirice kod Paraćina pre 30 godina.

Jovanovići, Aranđelovdan, iz Svilajnca pre 30 godina, „kada je ovde bilo dve kafane i 10 dućana“.

Lukići, Sv. Vrači, iz Paraćina pre 30 godina.

Trajilovići, Sv Petka, iz Mačevca (Resava) pre 30 godina. Ima ih u Svilajncu i Ćupriji po jedna kuća.

Mladenovići, Sv. Petka, iz Donjeg Račnika pre 25 godina, ima ih u Jagocini.

Iličići, Nikoljdan, iz Lapova pe 25 godina, ima ih u Beogradu i Smederevskoj Palanci po jedna kuća.

Milojkovići, Nikoljdan, iz Rače (Lepenica) pre 15 godina.

Pavlovići, Đurđevdan, iz Lapova pre 10 godina.

Tanaskovići, Aranđelovdan, ne zna se poreklo.

Rodovi na bagrdanskoj strani:

Miličići – Đurđic i Đurđevdan.

Matići – Nikoljdan.

Veličkovići – Nikoljdan.

Cvetkovići – Aranđelovdan.

Milutinovići – Đurđic i Đurđevdan.

Svi, gore pomenuti, su doseljeni iz sela Bagrdana pre 60-70 godina.

Tomaševići, Nikoljdan, iz okoline Pirota, kao lončari, pre 65 godina.

Prokići, Stevanjdan, iz okoline Vidina kada i Tomaševići.

Stevanovići, Đurđic i Đurđevdan, iz Malošišta kod Niša pre 60 godina.

Ćetkovići, Sv. Ćirilo i Metodije, iz Morače u Crnoj Gori pre 60 godina.

Prokići drugi, Nikoljdan, iz Šatornje u Jasenici pre 60 godina. Ima ih u Kragujevcu i Aranđelovcu po jedna kuća.

Arsenijevići, Sv. Vrači, iz Ramaće i Gruži pre 55 godina.

Todorovići, Nikoljdan, iz Malošišta kod Niša pre 55 godina.

Sekulići, Nikoljdan, iz Bitolja pre 50 godina.

Matejići, Nikoljdan, iz okoline Vidina pre 50 godina. Od istog roda ima dve kuće u Zaječaru.

Mirčići, Aranđelovdan, iz Jagodine pre 45 godina.

Marinkovići, Aranđelovdan, iz Petrovca u Lepenici pre 45 godina.

Popovići, Nikoljdan, iz Radošina u Resavi pre 45 godina. Od njih ima jedna kuća u Beogradu.

Petrovići, Sv. Petka, iz Lovaca pre 45 godina.

Kostići, Nikoljdan, iz okoline Sjenice pre 40 godina.

Stevanovići drugi, Sv. Vrači, iz Miloševa (Domuz-Potoka) pre 40 godina.

Mihailovići, Sv. Vrači, iz Ramaće u Gruži pre 40 godina.

Mirkovići, Jovanjdan, iz Aleksinca pre 40 godina.

Veličkovići drugi, Nikoljdan, iz Jagodine kada i Mirkovići.

Savići, Aranđelovdan, iz Jagodine, gde ih ima još dve kuće, kada i Veličkovići.

Obradovići, Sv. Petka, iz Brzana u Lepenici pre 40 godina. Ima ih u Brzanu i Batočini.

Popovići drugi, Đurđic i Alimpijevdan, iz Lužnice u Lepenici pre 40 godina.

Đorđevići, Jovanjdan, iz Donjeg Račnika pre 40 godina.

Stevanovići treći, Đurđic i Alimpijevdan, iz Velikog Popovića u Resavi pre 40 godina.

Marjanovići, Đurđic i Đurđevdan, iz Gornjeg Štiplja pre 35 godina.

Popovići treći, Đurđic i Alimpijevdan, iz Velikog Popovića u Resavi pre 30 godina.

Jelići, Đurđevdan, iz Užica pre 30 godina.

Miljkovići, Nikoljdan, iz Velikog Popovića u resavi pre 30 godina.

Vučkovići, Aranđelovdan, iz Lovaca pre 30 godina.

Nikolići, Nikoljdan, iz Vojske u Resavi pre 25 godina.

Tomići drugi, Mratindan, iz Lovaca pre 25 godina.

Simići, Sv. Vrači, iz Trstenika pre 25 godina.

Mumići, Velika Gospojina, iz Lovaca pre 15 godina.

Petkovići, Nikoljdan, iz Lapova pre 15 godina.

Ne zna se odakle su se i kada doselili:

Živadinovići – Aranđelovdan.

Ristići drugi – Sv. Prečista, Vavedenje.

Veljići drugi, Aranđelovdan.

 

IZVORStanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Dragana prokic simic

    Drago mi je sto ste se potrudili da sakupite ove podatke…I zamolila bih vas ako mozete da mi kazete gde mogu da nabavim knjigu “sa obala kamiljeg pojila” Dusana Dacica!?

  2. Darko Todorovic

    Hteo bih da saznam poreklo. moj pradeda Avram Todorovic iz Bagrdana bio je sred u svetozarevu, ziveo do 1910,a deda dosao u bg 1935 slavimo sv Nikolu. Da li postoje neke cinjenice odakle smo I ko su nam preci
    Hvala

  3. Milanovic Miodrag

    Samo mala ispravka Milanovici slave arandjelovdan, dom kulture je nazvan po mom pokojnom stricu Sveti Milanovicu, a ja sam dobio ime po dedi Miodragu Midi Milanovicu. Nazalost niko od nas sada vise ne zivi u Bagrdanu.