Poreklo stanovništva sela Jošanički Prnjavor, grad Jagodina- Pomoravski okrug. Prema knjizi Stanoja Mijatovića „Belica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Selo je više manastira Jošanice, u klisuri, sa obe strane Jošaničke Reke, a ispod ogranka Crnog Vrha. Više kuća je u prisoju na levoj strani reke.
Vode.
Jošanička Reka ne presušuje a prilikom izlivanja čini štetu selu, manastiru i polju. U nju utiče sa leve strane potok Stari Prnjavor i rečica Srebra. Pije se izvorska i rečna voda. Rečna voda se pije samo preko zime. Izvori su: Vidin Izvor, Danilov Izvor i Maksimovi Izvor.
Zemlje i šume.
Njive i senokosi su u mestima: Poljane, Krčevina, Potok, Strana, Pod Tavan, Pod Šarenik (preko reke), Jasika, Đakovac i Stari Prnjavcor. Šume i pašnjaci (izmešano) su na mestima: Stankin Potok, Stevanova Livada, Čukara, Bardonja (brdo), Oštri Kamen (brdo) i Ravni Gaj.
Tip, ime selu i manastiru.
Selo je razbijenog tipa. Deli se na rodove. Im je dobilo po manastiru Jošanici a manastir je dobio ime po nekom Joši*, koji se tu prvo naselio. Po drugom predanju manastir je dobio ime o knezu Lazaru, koji ga je podigao; majstori su ga zidali u visinu, i kada su pitali kneza:
–Je li dosta?
Knez je odgovorio:
–Još nije, još nije.
Po keneževoj reči „još“ manastir je dobio ime.
*Po predanju, koje je ovde sačuvano, stari Joša je živeo kao isposnik u pećini više Prnjavora. Knez Lazar, loveći na Crnom Vrhu, ranio ga je nehotično. Knez je tada od ranjenog Joše tražio oproštaj za greh a Joša je kazao da će mu oprostiti ako podigne crkvu tamo gde umre. I kada su ga ranjenog izneli iz pećine, one je umro na mestu na kome je posle knez Lazar podigao manastir.
Starine u selu.
Najveća starina je manastir Jošanica, ispod Prnjavora, sa leve strane Jošaničke Reke, između brda Čukare i Ravnog Gaja. Narod iz celog ovog kraja veruje da je manastir podigao knez Lazar i da se u njemu venčao sa „caricom“ Milicom. Turci su ovaj manastir porušili, kao i mnog druge crkve i manstire. Tako porušen ostao je napušten dugi niz godina.. Po jednoj očuvanoj povelji on je prvi put obnovljen 1786. godine, za veme turskog cara Abdula Hamidai beogradskog mitropolita Janićija, trudom i zauzimanjem jeromonaha Aleksija Todorovića i protoprezvitora Jovana, Jovče Popovića iz Jagodine.
Posel toga je još dopravljen 1858. godine za veme kneza Aleksandra Karađorđevića i mitropolita Petra. Treći put je prepravljen i pokriven limom 1902. godine.
Manastir danas ima oko 2000 hektara svoje zemlje, od koje je dve trećine pod šumom, dok se ostalo obrađuje, zirati. Ovo manastirsko imanje je u Crnom Vrhu, Šareniku, Riljevini, Ravnom Gaju, Malom Vrhu i Ćumurnjači. Do pre 80-90 godina manastir se smatrao kao metoh manastira Kalenića.
Postanak sela i poreklo stanovništva.
Prnjavor je postao kada i manastir. Prilikom rušenja manastira od strane neprijatelja i naselje Prnjavor je rušeno, paljeno i stanovništvo raseljavano. Poslednji put je ceo popaljen i raseljen za vreme austrijske okupacije 1916. godine.
Jošanički Prnjavor ima 26 kuća, 8 rodova i 150 stanovnika.
Rodovi su:
–Maksimovići, slave Đurđic i Alimpijevdan. Doselili su se iz Vete u okolini Niša za vreme Karađorđevog ustanka.
–Kostići, slave Sv. Petku. Doselili su se iz sela Moklišta u okolini Niša kada i Maksimovići.
–Veljkovići, slave Mitrovdan. I oni su iz Vete, doselili se kad Maksimovići i Kostići.
–Miloševići, slave Nikoljdan. Došli su iz Brzana pre 60 godina.
–Antići i Milenkovići, slave Nikoljdan. Doselili se iz Lozovika (Belica) pre 50 godina.
–Stojanovići, slave Aranđelovdan. Doselili se iz okoline Požarevca pe 50 godina.
–Mihailovići, slave Aranđelovdan. Doselili su se iz Brzana u Lepenici pre 40 godina.
–Aleksići, slave Lučindan i Markovdan. Doselili se iz Lozovika (Belica) pre 40 godina.
Litije se nose o „Mladom Sv. Nikoli“, 22 maja po novom kalendaru, kome je i manastir posvećen. Zavetuje nedelju po jesenjem Krstovdanu, za stoku. Kod manastira je sabor o Cvetima, Velikoj Gospojini i Mladom Sv. Nikoli.
Groblje je ispod sela u potoku.
IZVOR: Stanoje Mijatović – Belica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)