Poreklo prezimena, selo Trnovče (Velika Plana)

Poreklo stanovništva sela Trnovče (po knjizi Trnovča), opština Velika Plana – Podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica). Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Selo leži u dolini Morave, od koje je udaljeno 1500 metara. Između Morave i sela je Blato – Mrtvaja, kojom je Morava nekada tekla. Blato je puno vode kada Morava nadođe. Kroz sredinu sela protiče Jezava; korito joj je gotovo zatrpano tako da se na pojedinim mestima jedva poznaje da je to rečno korito. Od Moravinih poplava selo je obezbeđeno nasipima i jazovima.

Vode.

Izvora nema, meštani piju bunarsku vodu.

Zemlje i šume.

Šume nema, ima nekoliko branika. Pored Morave ima vrbaka i sadi se bagrem. Ranije je bilo dosta šume ali je ona iskrčena. Ziratno zemljište je izvan sela.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa, sa kućama grupisanim pord puteva. Deli se na krajeve (male): Grčac, Košarsku, Čolačku, Jezavsku i Vlašku.

Starine u selu.

U Ravorini, između sela i Morave, nalaze se ostaci od cigala, crepova i dr. Po predanju, u blizini starog seoskog groblja bila je nemačka crkva i „konak“ starešine ovoga kraja.

Postanak sela, ime selu i poreklo stanovništva.

Trnovče je ranije bilo u Selištu zajedno sa Livadicom, Velikim Orašjem i Krnjevom. Kada su Turci zavladali, stanavnici današnjeg Trnovča se raseli sa Selišta i dođe u šumu oko današnjeg Savanovca. Pošto ovde nisu bili sigurni te nepuste i ovo mesto i „odu u trnje“ (po čemu je selo dobilo naziv) bliže Moravi i osnuju današnje Trnovče što je detaljnije opisano u tekstu sela Krnjeva.

U selu su danas ove porodice:

–Vlajkovci (Milovanovići, Marjanovići, Tanići, Stepići, Matići, Lukići, Stokići i Lazarevići), slave Đurđic. Vlajko, njihov čukundeda, doselio se sa Kosova, odakle je pobegao zbog Turaka.

–Čolaci (Radovanovići, Stanojevići, Petrovići, Manojlovići, Veljkovići i Stanojevići), slave Đurđic. Familija su Vlajkovcima i ima ih u Krnjevu.

–Prokići (Pavkovići i Kovačevići), slave Nikoljdan. Praded Veličkodoselio se iz okoline Vranja, najpre je pobegao u Subotinac kod Aleksinca pa potom ovde. Kuće su im u Lukaru, prema Goloboku, gde su otišli na imanja.

–Petrovići (Pešinčići), slave Aranđelovdan. Nepoznatog su porekla.

–Radovanovići (Živanovići), slave Aranđelovdan. Braća Radovani Živandoselili su se iz Kormana, moravski-kruševački okrug.

–Milenkovići, slave Stevanjdan. Doselio se ded čoveku od 60 godina ali se ne zna kada i odakle.

–Pajkići, slave Alimpijevdan. Doselili se iz Lozovika.

–Prvulovići (Đorđevići), slave Alimpijevdan. Prvul„Vla“ se doselio iz Kraijne.

–Purići, slave Sv. Jovana Zlatoustog. Praded se doselio sa Kosova u Medveđu pa ovde.

–Marjanovići, slave Mitrovdan. Doselili se iz Kruševa gde imaju familiju.

–Prokići, slave Trifundan. Mati dovela pretka iz Rakinca, Požarevac.

–Prvulovići (Stojanovići), slave Sv. Petku. „Vlasi“ doselili se iz Velikog Crnuća kod Požarevca, stanuju u Vlaškoj Mali.

–Obradovići (Cigani-Romi), slave Sv. Petku. Ne zna se poreklo.

–Nikolići (Pašići i Ristići), slave Aranđelovdan. Nepoznatog su porekla.

–Bogdanovići (Jovanovići), slave Aranđelovdan. Mati ih dovela iz Neresnice, zviški-požarevački okrug. Starac Avramgovori vlaški.

–Vujičići (Ivanovići), slave Nikoljdan. Čukundeda se doselio iz Livadice kod Požarevca gde imaju rodbinu.

–Dubići (Matejići, Pavlovići i Đorđevići), slave Nikoljdan. Rod su Vlajkovcima. Njihov predak otišao na imanje kod nekog Dude, uzeo njegovu slavu i po njemu se prezivaju.

–Živkovići (Blažići), slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.

–Radovanovići (Jevtići i Rajići), slave Sv. Vrače. Starinom su sa Kosova. Rod su Radovanovićima u Miloševcu.

–Šulejići (Nikolići), slave Đurđic. Rod su sa Šulejićima i Krnjevu. Poreklom su iz „Karavlaške“.

–Ilići, slave Nikoljdan. Pre 60 godina se doselili iz Kasidola, Požarevac.

Selo ima jedno groblje.

IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Smederevsko Podunavlje i Jasenica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.