Poreklo prezimena, selo Lugavčina (Smederevo)

2. septembar 2014.

komentara: 18

Poreklo stanovništva sela Lugavčina, grad Smederevo – podunavski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Smederevsko Podunavlje i Jasenica“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Crkva Sv. Nikole u Lugavčini
Crkva Sv. Nikole u Lugavčini

Položaj sela.

Selo leži u dolini Morave. Seoske kuće su raspoređene između Jezave i desne strane Carigradskog Druma i samo jedan deo ciganskih kuća prelazi na levu stranu druma. U ataru Lugavčine Morava jako meandrira i na taj način oduzima ili dodaje zemlju ataru ovog sela.

Vode.

Pije se bunarska voda. Izvori su: Ladan Bunar i Lalića Izvor (kod crkve).

Zemlje i šume.

Ziratno zemljište i livade su izvan sela. Između Jezave i Morave; naročito su dobra imanja u Bisaku, Rusini, Đili i Kladama. Vinogradi su u Glogovcu i Kaštanskom Brdu. Šume nema, pored Morave su vrbaci.

Tip sela.

Lugavčina je naselje zbijenog tipa. Kuće su grupisane i ušorene pred seoskih puteva koji izlaze na Carigradski Drum, zatim na Jezavu ili vode za Osipaonicu. Jedna grupa ciganskih kuća izdvojena je i nalazi se, kao što je već rečeno, sa leve strane Carigradskog Druma. Selo se deli na: Sredinu Sela, Ključ (Ključku Malu) i Kulan (Kulansku Malu).

Postanak, ime sela i poreklo stanovništva.

Selo je zasnovano na Selištu, južnije od mesta gde se od Carigradskog Druma odvaja put za ovo selo. Tu je danas seosko groblje i tu su se naselili Josići, Dabići, Erčići, Sedlarci i još neke porodice. Kako je selo bilo pored druma, iz straha od Turaka, rasele se i nasele u lugovima oko same Jezave i zbog lugova i selo dobije to ime. Docnije su se, koliko se selo razvijalo, približavali opet Carigradskom Drumu.

U selu s u ove porodice:

Josići, slave Jovanjdan. Najstarija porodica u selu nepoznatog porekla.

Dabići, slave Aranđelovdan. Čukundedovi Damnjani Gmitardoselili su se sa Kosova: kuće su im bile najpre u Selištu odakle zbog Turaka pobegnu „u Lug i Jezavu“.

Stepići (Petrovići, Perići i Glišići), slave Jovanjdan. Starinom su sa Kosova. Najpre su bili u Selištu.

Erčići (Ilići, Jeremići, Maksimovići i Stokići), slave Tomindan. Njihov praded Petar Era došao je iz Mrčajevaca, ljubićski-rudnički okrug, gde imaju rođake. Turci su mu oteli sestru, zbog čega je ubio Turčina i morao bežati. Dođe u Selište, odakle pređe sa ostalima u Lug pored Jezave.

Sedlarci (Simići, Siminčići, Radojevići i Sedlarevići), slave Aranđelovdan. Preci su im iz Sedlara na Kosovu. Rod su Bisenićima u Goloboku.

Rudakovići, slave Alimpijevdan. Starinom su sa Kosova. U Osipaonici su im rod Jovičići.

Stojkovići, slave Đurđevdan. Tri brata su došla od Vlasotinaca. Jedan je ostao ovde, drugi u Kolarima dok je treći otišao „preko“.

Srejići, slave Đurđic. Praded Jovica doselio se iz Garaša, jasenički – kragujevački okrug.

Popovići (Tonići), slave Đurđic. Njihov predak, pop Jovan, došao „od Niševačko“.

Mašići, slave Sv. Vrače. Doselili se iz Mihajlovca.

Marjanovići (Markovići), slave Stevanjdan. Stari se doselili od Kruševca.

Cigani (sa raznim prezimenima) se dele u dve grupe. Prvu grupu čine koritari, koji stanuju preko Carigradskog Druma. Ranije su živeli u čergama u lugovima pored Morave, pa ih vlasti „sagnale“ u selo. Drugu grupu čine Cigani-Romi kovači, svirači i zemljoradnici, koji stanuju u selu.

Mihajlovići (Bucići), slave Jovanjdan. Nepoznatog porekla.

Ristići, slave Nikoljdan. Praded Rista došao iz Vrtogoša, pčinjski – vranjski okrug.

Petkovići („Bugari“), slave Sv. Petku. Doselili se „iz južnih krajeva“.

Janićijevići, slave Lučindan. Deda Janićijedošao iz Šumadije. Služio i bio pandur u selu.

Drenjakovići, slave Lazarevdan. Došli pre 60 godina iz Goloboka od Drenjakovića.

Marinkovići, slave Nikoljdan. Nepoznatog porekla.

Radivojevići su rod Sedlarcima. Slave, kao i oni, Aranđelovdan.

Kuzmanovići, slave Sv. Vrače. Nepoznatog porekla.

Spasići (Vasići), slave Đurđic. Poreklom su iz Poljane –Požarevac.

Petrovići, slave Sv. Jovana Zlatoustog. Praded Jovanse doselio iz Žagubice, homoljski – požarevački okrug.

Davidovići (Vlačići), slave Sv. Petku. Praded Nikolaje iz Bavaništa došao u Kaonu, zviški-požarevački okrug. Njegov sin Paun iz Kaone se preselio u Lugavčinu.

Paunovići, slave Nikoljdan. Poreklom su od Leskovca.

Andrejići, slave Aranđelovdan. Nepoznatog su porekla.

Glišići, slave Jovanjdan. Doselili se iz Brzohoda, požarevački okrug.

Mitrovići (Kalafatovići), slave Nikoljdan. Nepoznatog su porekla.

Rakići (Miletići), slave Aranđelovdan. Doselili se sa Kosova.

Markovići, slave Nikoljdan i Aranđelovdan. Otac došao ženi u kuću (u Sedlarsku porodicu), slave očevu slavu – Nikoljdan i majčinu – Aranđelovdan.

Vlaovići, slave Sv. Petku. „Vlasi“.

Lazarevići – iz Lozovika***.

Miloševići – iz Lozovika***.

Nešići – iz Bugarske***.

Petrovići – iz Trna u Bugarskoj***.

Miljkovići – iz Leskovca***.

Radovanovići – iz Požarevca***.

Petrovići – iz Trnovče***.

Nikolići – iz Lučice, Požarevac***.

Mitići – iz Vranja***.

Jankovići – iz Trnovče***.

Đorđevići – iz Negotina***.

Mitići – iz Stare Srbije***.

Simići – iz Požarevca***.

Stevanovići – iz Osipaonice***.

Zlatanovići – iz Dobrače, Kumanovo***.

Mijatovići – iz Skobalja***.

Miletići – izu Goloboka***.

Miljkovići – iz Osipaonice***.

Petrovići – iz Straže, Trstenik***.

Stanimirovići – iz Austrije***.

Perići – iz Požarevca***.

Nikolići – iz Kojnice, Kumanovo***.

Pavlovići – iz Lozovika***.

Nenadovići – iz Lučice, Požarevac***.

Radulovići – iz Miloševca***.

Stokići – iz Lozovika***.

Miljkovići – iz Saraoraca***.

Milićevići – iz Južne Srbije***.

Hristići – iz Pisadora***.

Selo ima jedno groblje u Selištu.

 

*** Ne kaže se koju slavu slave.

 

IZVOR: Borivoje Drobnjaković – Smederevsko Podunavlje i Jasenica. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (18)

Odgovorite

18 komentara

  1. Marina

    ,,Po kazivanju dede Đure Trišinog, starog 65 godina, naši preci dođoše iz Vučitrna (Kosovo) pred turskom najezdom, u potrazi za boljim životom i zemljom. Uz Božiju pomoć krenuše četiri brata, ponevši domaću kulturu, veru pravoslavnu i Krsnu slavu Sv. Arhangela Mihaila. Jedan od braće beše Skoka i nastani se u Lozoviku, pa njegovi potomci poneše prezime Skokić po njegovom imenu. Drugi brat odluči da krene preko Dunava, gde mu se gubi svaki trag. On je načinio dosta zuluma Turcima. Treći brat zvaše se Sedlar i nastani se u Lugavčini, pa njegovi potomci poneše prezime po njemu – Sedlarevići. Četvrti brat zvaše se Vukašin. Odmarajući se u selu Lugavčini, gledaše stablo sa korenima i granama, pa saznavši od meštana da ga je voda donela, zaključi da će ga voda i odneti, te nastavi put dalje u brda, prema Goloboku. Na jednom brdu blizu vode (danas služi selu za vodovod), već su bili nastanjeni Ignjatovići i Gajići, koji su presretali Turke, pljačkali ih i ubijali, a pošto su bili pocepani i golih bokova, preživeli ih nazvaše – golobčanima, pa tako dobi mesto ime GOLOBOK. Vukašin, Vučo se sa svojim sinovima Gajom, Avramom i udovom snajom Bisenijom (žena Radovana) i njenih sedam sinova, nastani na drugom brdu (danas kod škole)” Iz knjige ,,Bisenijini Biseri-rodoslov” 2002, Miodrag (Dragoljub) Bisenić – Cule, str.15
    Sinovi Bisenijini i Radovanovi: Radivoje (Radivojevići, Radoje (Radojevići), Vasilije Vasa 1807 (Vasići), Jovan 1811 (Jovanovići i Bisenići), Miloš 1822 (Radovanovići), Stevan 1823 (Bisenići) i Periša 1828 (Bisenići).
    Poreklo sela Lozovik – Skokići (Jankovići), (30 k., sv. Arhanđeo), doselio predak Stepa (Skoka u našoj knjizi ,,Bisenijini biseri,,) sa Kosova u drugoj polovini 18. veka. Imaju familiju u Vojvodini.
    Poreklo sela Lugavčina – Sedlarci (Simići, Siminčići, Radojevići i Sedlarevići), slave Aranđelovdan. Preci su im iz Sedlara na Kosovu. Rod su Bisenićima u Goloboku.
    Poreklo sela Golobok Bisenići, Jovanovići, Radojevići, Vasići, Radivojevići, Radovanovići (ukupno 40 k., sv. Arhanđel). Stari su im se doselili sa Kosova – od Vučitrna.
    Gajići (Avramovići, Petronijevići (45 k., sv. Arhanđel). Zajedničkog su porekla sa Bisenićima te im je i starina ista.

  2. Mimi

    Postovani,

    Marinkovic su isto poreklom iz Vucitrna sa Kosova. Slavimo St Nikolu. Marinko Stanic ili Stankovic sa svojom porodicom je dosao u Lugavcinu i promenio prezime u Marinkovic. Imam rodno stablo pa cu pogledati tacnije detalje.

  3. Aleksandar

    Popovici iz Lugavcine poreklom su od Nisevacke…Sta od Nisevacke klisure?Mislim da je taj podatak netacan i ako neko zna nesto vise o poreklu prezimena Popovic iz Lugavcine neka napise.

  4. Dejan

    Petrovići iz Bugarske nisu iz Trna kako je navedeno, već iz okoline Velikog Trnova. Verovatno je permutovano ime naselja. Inače prvobitno smo se prezivali Petrov da bi kasnije bilo dodato ić.
    Moj čukundeda je bio Donča Petrov
    Voleo bih da se vratim dalje u prošlost moje porodice ako neko može da mi pomogne sa informacijama.
    Srdačan pozdrav