Poreklo prezimena, selo Ranilović (Aranđelovac)

17. avgust 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Ranilović, opština Aranđelovac – Šumadijski okrug. Prema knjizi Borivoja Drobnjakovića „Kosmaj“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Ranilović je na pinosavskoj površi, koju su izbrzdale duboke doline nekoliko levih pritoka reke Turije, od kojih je glavna Koritina u čijoj dolini ima nešto kuća.

Vode.

Izvor Srmdan se smatra da je lekovit – „i ranjivu nogu Smrdan izleči“.

Zemlje.

Imanja su na mestima: Mekote, Hadžine, Okruglica, Krušik, Brestić, Šibina, Golubinjak, Borišanac, Ravne, Dubrave, Popadije, Krčenik, Podgorje, Suteske, Klještevica, Koritina, Perilo, Bokićevac i Cvetkovac.

Tip sela.

Selo se deli na krajeve: Belanovac, Jezerine, Brđani i Turija. Pre 20 godina otišlo je desetak kuća na imanje u Borišanac a sada se preseljavaju na imanju i u Golubinjak.

Starine u selu.

U Brestiću, gde je današnje groblje, ima ostataka od „Madžarskog Groblja“. Na Karauli ima tragova od drugog „Madžarskog Groblja“.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Po predanju selo je najpre bilo na Mekotama, odakle su, za vreme Turaka, pobegli u čestar, koji se danas zove Starčevac. Predanje veli, da je selo imalo samo sedam kuća i da su najstariji rodovi: Spasojevići, Vukovići, Mijatovići, Marjanovići, Radovanovići i Skeledžići.

Na Langerovoj karti ovo naselje je uneto pod istim imenom – Ranillowig. Selo je ulazilo u sastav Katićeve knežine i imalo je 1818. godine 40 a 1822. godine 48 kuća. Godine 1846. selo je imalo 79 kuća i pripadalo je srezu turijskom. Po popisu iz 1921. godine selo je imalo 291 kuću.

Pomenuti stari rodovi:

Spasojevići (Milinkovići), slave Sv. Vartolomej;

Vukovići, slave Lučindan i Nikoljdan;

Mijatovići (Staničići, Đurđevići i Mirkovići), slave Đurđevdan;

Marjanovići, slave Đurđevdan i;

Skeledžići (Pavlovići), slave Aranđelovdan, ne znaju odakle su starinom.

Đilasovići (Anđelkovići), slave Sv. Ćirila i Metodija su stariji doseljenici iz Kolašina. Sa njima su rod:

Radovanovići (Petronijevići).

Bivoldžići, slave Nikoljdan su od Pirota.

Trnavci (Mijailovići), slave Lazarevdan. Njihovi stari su se doselili od Peći.

Garaški (Pavlovići), slave Lučindan. Praded Jankodošao iz Garaša u Jasenici gde imaju rođake Markoviće i Tatomirce.

Bošnjakovići (Pavlovići) su iz Bosne, slave Alimpijevan.

Agatonovići su se doselili iz Blaznave u Jasenici, slave Jovanjdan.

Stanići (Petrovići, Milovanovići i Anđelići), slave Jovanjdan. Zovu ih „Arnautima“ a poreklom su od Sjenice. Jedan deo ostao je u Vrbici – Jasenica, gde se prezivaju Timotijevićima.

Obradovići (Dragićevići), slave Nikoljdan. Predak Vaso Nikolić došao je iz Osata u Bosni.

Jovanovići (Đokići), slave Nikoljdan, doselili su se iz Dragačeva.

Stojanovići (Lukići), slave Lučindan. Misle da su starinom rod sa Vukovićima.

Gajić je došao iz Male Moštanice, posavski srez, kao kovač, ne kaže se koju slavu slavi.

Milekić, otac mu ovde bio učitelj. Došao iz Dragačeva, ne kaže se koju slavu slavi.

Cigani-Romi su:

Stančići, Vesići, Mitrovići, slave Aranđelovdan. Došli su pre 20 godina iz Dubone – podunavski srez. Kuće su im u Suvoj Turiji u blizini Klještevice. Zanimaju se zemljoradnjom, izradom korita i sviračinom.

Nepoznatog porekla su:

Kostadinovići (Radoičići, Đurđevići i Ivanovići) – slave Đurđevdan.

Jankovići – slave Mitrovdan.

Milosavljevići (Petrovići) – slave Đurđic.

Milijanovići (Magdići, Dejanovići i Vasiljevići) – slave Đurđic.

Dimitrijevići – slave Lučindan.

Živkovići – slave Đurđevdan.

Paunovići – slave Đurđic.

 

IZVORBorivoje Drobnjaković – Kosmaj. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.