Poreklo stanovništva sela Milina, grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj ma(ha)la u selu.
Gornja Mala je na obema stranama Milinske Reke.
Srednja Mala je na prisojnoj strani ove doline i to na podovima, koji bi odgovarali pinosavskoj površi.
Donja Mala je na rtovima ripanjske površi.
Tip zaseoka-mahala i familije koje u njima žive.
Male su:
-Gornja Mala u kojoj su: Dikosavići, Jankovići, Despotovići, Marići, Dikanovići, Panići, Ilići i Božići.
-Srednja Mala: Đukanovići, Jankovići, Mitrovići, Veselinovići, Mijajlovići, Nikolići i Erići.
-Donja Mala: Ninkovići, Stevanovići, Pavlovići i Filipovići.
U Gornjoj mali Dikosavići i Jankovići su rastavljeni koritom Milinske Reke.
U zadruzi Filipovića ima dvadeset ukućana; u njoj je domaćin se sinovima i sinovcima i njihovim porodicama.
Dolina Milinske Reke bila je pod šumom i male su podignute na krčevinama.
Kuće.
U ovom selu se održao veliki broj kuća-daščara.
Privreda, zemlje i šume.
Seljaci iz jugoistočne Srbije (iz Striževaca u Lužnici i dr) dolaze početkom maja, izrađuju crep i ciglu i odlaze krajem oktobra. Svaki zaradi do dve stotine dinara. Veliki broj seljaka imaju zabrane iz kojih prodaju drva a dosta njih privređuje sečom u vučom drva. Neki pale i ugalj, poglavito za prodaju. Seljaci iz jugoistočne Srbije (iz Gornjeg Dušnika u Zaplanju i dr) dolaze početkom maja, kupuju bukve od pojedinaca i prave vile, merice itd. Oni dolaze početkom septembra. Nekolicina znaju zidarski zanat, koji su izučili od Osaćana.
Seoska šuma i ispaša bile su u Ceru i Iverku; one su od skora u državnoj svojini.
Četiri do pet seljaka idu u Lešničko Polje i obrađuju zemlju „na pola“. Leti se obdanicom izgoni stoka u Cer, u državnu šumu. Zimi se iz nekoliko zadružnih kuća borave u kolibama, u ravni Lešnice, čobani i ishranjuju stoku. Mačvani iz Bogatića, Klenja, Glušaca itd, dogone početkom zime svinje i žire ih u državnoj šumi.
Poreklo stanovništva.
Starosedeocci su:
–Dikosavići, Jankovići, Despotovići, Marići, Dikanovići, Božići, Đukanovići, Veselinovići, Mijajlovići, Nikolići, Ninkovići, Stevanovići (staro prezime Stanići) i Pavlovići slave Đurđevdan.
–Panići, Mitrovići i Erići, slave Jovanjdan.
–Ilići i Filipovići slave Nikoljdan. Od Ilića ima odseljenih u Drenovcu (Gajići).
IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)