Poreklo prezimena, selo Jadranska Lešnica (Loznica)

15. jul 2014.

komentara: 12

Poreklo stanovništva sela Jadranska Lešnica (po knjizi Lješnica), grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Jadranska Lesnica

Položaj ma(ha)la u selu.

Uvala je na prisojnoj strani doline Uvale.

Vratačka Mala je na rtovima pinosavske površi između pomenute doline i Vratačkog Potoka.

Srednja Mala je takođe na pinosavskoj povši između dolina Vratačkog i Lukića Potoka.

Donja Mala je na kosama pinosavske površi između poslednje doline i Erića Potoka.

Livadice su na jednoj kosi pomenutih površi.

 

Tip zaselaka-mahala i familije koje u njima žive.

Male su.

-Uvale u kojoj su: Todorovići, Pajovići, Trifkovići, Markovići, Antići, Stevanovići, Obrenići, Lazići, Antonići, Maksimovići i Sedlarevići.

-Vratačka Mala: Savatijevići, Trifkovići, Nikolići, Maletići, Vitomirovići, Tešići, Vilotići, Uroševići, Dražići, Despotovići, Petrovići, Matići, Stankovići i Munjići.

-Srednja Mala: Todorovići, Rakići, Kovići, Panići, Živanovići, Markovići, Jakovljevići, Glišići, Grujići, Veselinovići, Lukići, Lazići, Lazići drugi, Stevanovići i Perići.

-Donja Mala: Jokičići, Avramovići, Markovići, Popovići, Senići, Arsenovići, Mandići, Markovići, Erići, Ninkovići, Matići, Bajići, Rajići, Ristanovići, Bajići drugi, Petkovići, Čotrići, Maletići, Pajići, Krunići i Karapandžići.

-Livadice: Starčevići, Novakovići, Marjanovići, Arnautovići, Čotrići, Kojići, Pajići, Vujići, Nedeljkovići i Skorići.

Srednja mala i Livadice su rastavljene Parlogom, seoskom ispašom. U Vratačkoj Mali, Nikolići i Savatijevići su rastavljeni dolinom, Vratačkim Potokom. U Srednjoj Mali Rakići i Markovići su rastavljeni njivama i šljivacima.

Privreda, zemlje i šume.

Na severnoj strani Iverka otvoren je majdan Bela Zemlja. Granit se raspao u beličastu glinu do dubine od pet metara. Ona se izvozi preko šabačke Lešnice u Beograd za fabriku posuđa.

Seoska šuma je bila u Ceru i Iverku (u Visu, Džajcu itd). Sada su te šume državna svojina.

Seoska ispaša je u Parlogu u jednom rtu ripanjske površi.

Dvadeset do trideset seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u Lešničkom i Lozničkom Polju. Početkom zime dogone Užičani ovce na ishranu.

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

Markovići, Antonići i Sedlarevići, slave Jovanjdan.

Stevanovići i Obrenići, slave Jovanjdan.

Nikolići, Uroševići i Petrovići, slave Lučindan.

Lazići, slave Alimpijevdan.

Tešići, slave Đurđevdan.

Stankovići, slave Miholjdan.

Todorovići, Panići i Markovići. Njihovi preci su najpre stanovali u Livadicama, pa su zbog turskog nasilja izbegli u Srednju Malu, bliže planini, slave Stevanjdan.

Živanovići, slave Aranđelovdan.

Jakovljevići, slave Đurđic.

Glišići, slave Jovanjdan.

Jokičići, Arsenovići, Matići i Krunići, slave Alimpijevdan.

Ristanovići, slave Đurđevdan.

Petkovići, slave Nikoljdan.

Kojići, slave Nikoljdan.

Karapandžići, slave Jovanjdan. Od njih ima odseljenih u Novom Selu u Mačvi.

Starčevići, slave Trifundan. Od njih ima odseljenih u Čokešini i u Glušcima (Tuvegdžići).

Stari doseljenici nepozantog porekla su:

Bajići (staro prezime Brajići), slave Nikoljdan.

Rajići, slave Jovanjdan.

Doseljeni su:

1) U drugoj polovini 18. veka:

Avramovići (staro prezime Kušakovići) su iz Hercegovine, slave Lučindan. Od njih ima odseljenih u Vranji.

Čotrići su iz Čota u Bosankoj Krajini. Oni su ovde promenili prezime i slavu, sada slave Nikoljdan.

Novakovići i Marjanovići su od Valjeva, slave Đurđevdan.

Vujići su iz Gornjeg Dobrića. Njihovi preci su pobegli iz polja zbog Turaka, slave Jovanjdan.

Savatijevići su iz Jaklja, slave Aranđelovdan.

Arnautovići su iz „Arnautluka“. Njihovi preci su pobegli od Turaka i promenili slavu, ali se ne kaže koju.

2) U početku 19. veka:

Todorovići su iz Vukošića. Njihov praded je ušao ženi u kuću, slave Stevanjdan.

Nedeljkovići su iz Koviljače. Njihov ded je doveden kao dete uz majku, slave Mratindan.

3) U prvoj polovini 19. veka:

Lazići su iz Srebrenice, slave Aranđelovdan.

Maksimovići su iz Kormana, slave Lučindan.

Mandići su iz Joševe, slave Aranđelovdan.

Markovići su iz Miline – od Despotovića, slave Đurđevdan.

Bajići su iz Zavlake. Njihov otac je doveden uz majku, slave Stevanjdan.

Trifkovići su iz Cvetulje, slave Jovanjdan.

Lukići su iz Tolisavca, slave Đurđic.

Erići su iz Hercegovine, slave Časne Verige.

Matići su iz Nedeljica, slave Đurđevdan.

Skorići su iz Mojkovića, ne kaže se koju slavu slave.

4) U drugoj polovini 19. veka:

Veselinovići su iz nepoznatog mesta, slave Nikoljdan.

Despotovići su iz Miline, slave Đurđevdan.

Markovići su iz Krivajice. Njihov otac se nstanio kao kovač, slave Nikoljdan.

Perići su iz Klenja, slave Nikoljdan.

Vilotići su iz Badanje, slave Nikoljdan.

Rakići su iz Badovinaca. Njihov otac se doselio zbog šume i ovde kupi zemlju, slave Nikoljdan.

Stevanovići su iz Borogova kod Papraće. Otac se naselio kao zidar, slave Đurđevdan.

Ninkovići su iz Klenja, slave Nikoljdan.

Antići su iz Rujevca. Oni su ovde kupili zemlju, slave Nikoljdan.

Grujići su iz Crnče, slave Đurđevdan.

Pajevići su iz Voljevče, slave Aranđelovdan.

Maletići su iz Bogatića, slave Ignjatijevdan.

Vitomorovići su iz Bogatića, slave Ignjatijevdan.

Munjići su iz Bogatića, slave Jovanjdan.

Kovići su iz Bogatića, slave Đurđic.

Popovići su iz Tomnja, slave Jovanjdan.

Senići su iz Bogatića, slave Petrovdan.

5) Krajem 19. veka:

Trifkovići su iz Voljevaca. Ovde su kupili zemlju, slave Đurđevdan.

Dražići su iz Gornjeg Dobrića. Otac je došao ženi ukuću, slave Nikoljdan.

6) U početku 20. veka:

Pajići su iz Klenja, slave Nikoljdan.

 

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (12)

Odgovorite

12 komentara

  1. Mirjana Dragojevic

    Interesujeme poreklo prezimena Iz Jadranske Lešnice Tripković, Savić i Stefanović

  2. Mirjana Dragojevic
    16. jul 2014. u 19:02

    Interesujeme poreklo prezimena Iz Jadranske Lešnice Tripković, Savić i Stefanović
    _______________________

    Zanimljivo je da je moja komšinica imala devojačko prezime Tripković i da je rođena i odrasla u Jadranskoj Lešnici. Nažalost, te familije nema i pomenutoj knjizi.. Krsna slava (Đurđevdan) se “poklapa” sa Trifkovićima drugim te lično mislim da je u međuvremenu došlo do promene prezimena iz Trifković u Tripković. Tako isto, ako se Krsne slave slažu, mislim da je prezime Stevanović preimenovano u Stefanović. Za Saviće nemam objašnjenje, moguće je da su se kasnije doselili, ili (što je malo verovatno) su promenili prezime.

  3. Sremac

    Zanimljivo je da u se Starčevići u ovoj knjizi ubrajaju u starosedeoce, dok se u knjizi Šabačka Posavina i Pocerina, autora V. Radovanovića tvrdi za selo Čokešinu: “Starčevići (3 k., Trivundan). U Dojnoj mali. Sredojev (43 god.) pradeda doselio ovamo iz Hercegovine; njegov brat u isto vreme u Jadransku Lešnicu (i tamo Starčevići)” (str. 182), dok se na strani 185 opet pominju: “Starčevići (3 k., Trivundan). U Gornjoj mali 2 k., 1 k. u Donjoj mali. Doseljeni, nepoznato odakle.”
    Ako neko zna nešto više o poreklu Starčevića iz J. Lešnice, bio bih mu zahvalan da napiše, posebno s obzirom da nisam čuo za Starčeviće koji slave Trifunjdan, osim ovih iz J. Lešnice.

    • Nebojša Novaković

      Starčevići su iz Hercegovine došli u J. Lešnicu. Njihov ogranak su Tufegdžići sa istom slavom (Sv. Trifun) u Glušcima kraj Bogatića.

      Mnoge porodice koje slave Sv. Trifuna vode poreklo iz Hercegovine. Recimo, u Sokolskoj Nahiji, koja se naslanja na Mačvu, postoje bar tri porodice koje slave ovu slavu, a poreklom su iz Hercegovine (Gacko, Drobnjaci, itd).

  4. Sremac

    Hvala puno Nebojša, Risto Milićević pominje Starčeviće kao staru gatačku porodicu daljim poreklom iz Boke, međutim u “Hercegovini” J. Dedijera ih nema. Takođe, Starčevići nigde nisu zabeleženi sa ovom slavom osim u J. Lešnici, pa nisam bio siguran da li su povezani sa ovim gatačkim Starčevićima.

  5. ranko

    Poštovani,
    O familiji Čotrić napisani su podatci koji nisu tačni!
    Molim Vas,ispravite!

  6. Zoran

    Mene interesuju Kojići iz Jadranske Lešnice (slava Nikoljdan), kraj 19. veka i početak 20. veka.

  7. miodrag

    Arnautovići su kao stočari ranim prolećem niz Drinu dolazili sa velikim stadima ovaca s područja planine Zlatar kod Nove Varoši. S jeseni bi se vraćali kući i tako godinama. Vremenom su se vezali za Jadar i ostali u J. Lešnici. U to vreme Zlatar je pripadao Turskoj i oni su govorili hercegovačko-užičkim dijalektom koji je imao mnogo turcizama, te su ih meštani prozvali Arnautima a kasnije Arnautovićima.

  8. miodrag

    Novakovići su iz Klenja. Kako je J. Lešnica do 1834.g. pripadala Turskoj tj. Zvorničkoj nahiji a V. Lešnica Srbiji, gde je uglavnom granica išla rekom Jadar s izuzetkom J. Lešnice koja je pripadala Turskoj, Srbija je progonila razne prestupnike koji su bežali u Tursku. Novakovići su u Klenju za vreme drugog ustanka uhvatili hajduka Stojana Čupuća, kojeg su predali turcima u Bijeljinu, da bi kasnije bio prebačen u Zvornik, gde je umro ili ubijen u kula gradu. Grob mu se sa spomenikom i dan danas nalazi na kula gradu. Srpske vlasti Obrenovića su Novakoviće po kazni proterali u Tursku tj. J. Lešnici, gde se i danas nalaze. Ovo nije priča već imam dokumente iz istorijskog arhiva Srbije, godišnjak 1971.g izdat u Šapcu.

  9. Darko

    Možeš li mi ukratko opusati familiju Stanković istoriju njihovu, kad su se oni nastanili u J.Lešnicu …Hvala unapred

  10. Novica Brankovic

    Interesuje me porodica Brankovic iz Lesnice, slavi Nikoljdan.\Hvala