Poreklo prezimena, selo Donji Dobrić (Loznica)

Poreklo stanovništva sele Donji Dobrić, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj ma(ha)la u selu.

Slatina i;

Srednja Mala su na kosama pinosavske površi i na prisojnoj strani doline Slatine.

Donja Mala je takođe na jednoj kosi pinosavske površi i u ravni Lješnice.

U Donjoj Mali najviše ima kopanih bunara.

Krajem 18. veka preci Blagojevića, Trifunovića i Perunovića stanovali su u ravni, u Lozničkom Polju da bi kasnije ispred Turaka izbegli bliže planini.

Tip zaseoka-mahala i familije koje žive u njima.

Male su:

-Slatina u kojoj su: Kovačevići, Martići, Jovanovići, Mićanovići, Mitrovići, Pavlovići, Marjanovići, Baščovanovići, Alimpići, Tanasići, Kostadinovići, Mirkovići, Pajići, Milovanovići, Spasojevići, Terzići, i Terzići drugi.

-Srednja Mala: Aleksići, Alimpići, Nikolići, Jankovići, Petrovići, Miletići, Zarići, Pajičići i Lučići.

-Donja Mala: Trifunovići, Dišići, Andrići, Veselići, Ćosići, Ilići, Niketići, Lukići, Nedići, Perunovići, Mijajlovići, Pavlovići, Savići, Miloševići, Purići, Bučići, Blagojevići, Jankovići i Ilići.

Slatina i Donja Mala rastavljene su Parlogom, seoskom ispašom. U Slatini kuće Mitrovića i Pavlovića su u šljivacima.

U zadruzi Aleksima ima 25 ukućana.

Sedmorica seljaka nastanili su se u kolibama koje se nalaze u Lozničkom Polju.

Privreda, zemlje i šume.

Do stotinu seljaka prevozili su volovskim kolima žito, šljive i sl. iz Loznice u Šabac. Bošnjaci iz okoline Srebrenice prelaze početkom marta, zidaju kuće i druge zgrade i vraćaju se krajem oktobra.

Seoska šuma je u Vidojevici; nju je skoro oduzela država. Seoska ispaša je u Parlogu, jednom rtu ripanjske površi.

Nekolicina seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u seoskom ataru čiji su vlasnici imućniji seljaci. Do dvadeset seljaka imaju kolibe na imanjima u Polju. Leti u njima noćivaju radnici za vreme poljskih radova a zimi u njima boravi po jedan ukućanin i ishranjuje stoku.

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

–Alimpići, slave Alimpijevdan.

–Pajići, slave Nikoljdan.

–Lučići (staro prezime Danojlići), slave Nikoljdan.

Stari doseljenici nepoznatog porekla su:

–Martići, Jovanovići i Mirkovići. Njihovi preci su pobegli od Turaka, slave Đurđevdan.

–Petrovići (staro prezime Topdžići), slave Đurđevdan.

–Pajičići, slave Ilindan.

–Andrići, slave Aranđelovdan.

–Niketići, slave Alimpijevdan.

Doselili su se:

1) „Posle Kosova“:

–Kovačevići, Miletići i Purići su od Prizrena. Preci Miletića su bežali u Zminjak, slave Sv. Prorok Jeremija.

2) U drugoj polovini 18. veka:

–Mićanovići, Pavlovići i Kostadinovići su iz Hercegovine, slave Savindan.

–Mitrovići su iz Mitrovice u Sremu, slave Đurđevdan.

–Nikolići i Jankovići (staro prezime Radojevići) su iz Hercegovine, slave Jovanjdan.

–Trifunovići i Perunovići su iz Vilina Sela u Bosni, slave Lučindan.

–Mijajlovići su iz Hercegovine. Njihov čukunded se doselio iz razloga što je čuo „da će ovde biti mir“, slave Srđevdan. Od njih ima odseljenih u Šimanovcima u Sremu.

–Aleksići su iz Hercegovine, slave Nikoljdan.

–Blagojevići su iz Hercegovine, slave Đurđevdan.

–Baščovanovići su iz Baščeluka. Njihovi preci su pobegli od Turaka, slave Miholjdan.

3) U početku 19. veka:

–Spasojevići su iz Pilice u Bosni, slave Nikoljdan.

–Lukići i Nedići su iz Posavine, slave Đurđevdan.

–Bučići su iz Ravnja, slave Pavlovdan.

4) U prvoj polovini 19. veka:

–Miloševići su iz Brezjaka, slave Alimpijevdan.

5) U drugoj polovini 19. veka:

–Terzići su iz Prnjavora (korenitskog), Slave Sv. Prorok Jeremija.

–Pavlovići su iz Dragaljevca, slave Časne Verige.

–Terzići su iz Bastava, slave Sv. Veliki Vasilije.

–Zarići su iz Bosne, slave Stevanjdan.

–Ilići su iz Osečine, slave Aranđelovdan.

–Tanasići su iz Radalja. Njihov otac je ovde kupio zemlju, slave Jovanjdan.

–Ilići su iz Kostajnika, slave Mratindan.

–Savići su iz Bosne, slave Tomindan.

–Jankovići su iz Dragaljevca, slave Đurđevdan.

–Milovanovići su iz Belotića (rađevskog), slave Aranđelovdan.

–Dišići su iz Vrbića, slave Đurđevdan.

–Veselići su iz Krasave, slave Stevanjdan.

6) Krajem 19. veka:

–Marjanovići su iz Jadranske Lešnice. Oni su ovde kupili zemlju, slave Đurđevdan.

–Ćosići su iz Banovog Polja, slave Avramijevdan.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.