Poreklo prezimena, selo Cikote (Loznica)

Poreklo stanovništva sela Cikote u čijem je sastavu i Krivajica – u vreme pisanja knjige bila zasebno selo, Grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj ma(ha)la u selu.

Cikote.

-Kikanovići su na prisojnoj strani Krivajske Reke.

-Rakovica je na prisojnoj strani doline Rakovice.

-Kulič ja na osojnoj strani Dvoračke Reke.

-Terzići su na jednom rtu, na ripanjskoj površi, između dolina Dvoračke Reke i Suvaje.

Krivajica.

-Gornja Mala je na prisojnim stranama Jovičića Potoka i doline Krivajice.

-Budimirovići su na prisojnoj strani Budimirovića Potoka.

-Donja Mala je na prisojnoj strani Krivajice.

Vode.

Cikote.

Izvori sa kojih se pije voda su: Vrelo i Babina Voda u Kuliču itd.

Krivajica.

Izvori su Katina Voda u Gornjoj Mali itd.

Tip zaseoka-mahala i familije koje u njima žive.

Cikote.

Male su:

-Kikanovići u kojima su. Kostadinovići, Đurići, Crnogorčevići, Aničići, Maričići, Sakići i Vukosavljevići.

-Rakovica: Antonići, Purići, Sakići, Cvetinovići, Živkovići, Krasavčevići, Mitrovići, Jovanovići, Jezdimirovići, Stepanovići, Nikolići, Matići, Živanovići i Pavlovići.

-Kulič: Aleksići, Ranisavljevići, Rakići, Bojići, Stanojevići, Krsmanovići, Đukanovići, Jakovljevići, Jelići, Miloševići, Glišići i Nikolići.

-Terzići: Terzići, Stanišići, Gajići, Dobrosavljevići, Jovanovići, Nedeljkovići, Savići, Ostojići i Stankovići.

Rakovica i Kulič su rastavljeni pošumljenim Puškarevcem, koji se diže kao ostrvo ripanjske površi. Kulič i Terzići su rastavljeni dolinom, Dvoračkom Rekom.

Krivajica.

Male su:

Gornja Mala u kojoj su: Jovičići, Kovačevići, Matići, Teodorovići, Lukići, Pavlovići, Bojići, Selenići, Tešići, Antonići i Lazići.

-Budimirovići: Budimirovići, Đukići, Stankovići, Jezdići i Stanići.

-Donja Mala: Sarići, Vasilići, Mićići, Panići, Bajići, Glišanovići, Rakići, Vilotići, Markovići i Ćosići.

Gornja i Donja Mala rastavljene su njivama. U Budimirovićima su Budimirovići i Stanići rastavljeni njivama i šljivacima.

Privreda, zemlje i šume.

Cikote.

-Nekoliko seljaka tešu u Majdanu vodenično kamenje, koja prodaju po celoj severozapadnooj Srbiji. Nekolicina ide svakog leta u Posavinu gde rade kao zidari.

Seoska šuma je u Gracu, koji se uzdiže kao ostrvo sa ripanjske površi, u Majdanu i Miškovcu, koja se uzdižu kao ostrva sa kačerske površi.

Seljaci ne idu u Lozničko Polje, jer imaju njive u dolini Jadra. Imućniji seljaci su podigli čardake u koje ostavljaju obran kukuruz. Početkom zime Mačvani dogone svinje na žir. U isto doba Užičani dogone ovce na ishranu. Oni prave kolibe od granja i sena.

Krivajica.

Seoska šuma je zajednička sa Cikotama. Ostale privredne prilike su istovetne sa cikotskim.

Poreklo stanovništva.

Cikote.

Starosedeoci su:

–Maričići i Purići, slave Jovanjdan.

–Živkovići, slave Nikoljdan.

–Matići, slave Đurđevdan.

–Živanovići, slave Đurđic.

–Rakići i Bojići, slave Stevanjdan.

-Stanojevići, slave Đurđevdan.

–Krsmanovići (staro prezime Savići i Jevtići) i Đukanovići, slave Jovanjdan.

–Nikolići, slave Lučindan.

–Dobrosavljevići i Nedeljkovići, slave Stevanjdan.

–Jovanovići, slave Jovanjdan.

–Savići, slave Đurđevdan.

Stari doseljenici nepoznatog porekla su:

–Jezdimirovići i Stepanovići, slave Stevanjdan.

–Miloševići (staro prezime Alajbegovići) slave Stevanjdan.

–Glišići, slave Jovanjdan.

–Stanišići i Ostojići slave Đurđic. Od njih ima odseljenih u Konaticama u šumadijskoj Kolubari.

Doseljeni su:

1) U prvoj polovini 18. veka:

–Terzći su iz Hercegovine. Doselio ih njihov čukunded Simoterzija, slave Jovanjdan.

–Aleksići su od Nikšića. Njihovi preci su najpre bili nastanjeni u tronoškom Prnjavoru pa odatle došli ovde, slave Lučindan.

2) U drugoj polovini 18. veka:

–Crnogorčevići su iz Crnogore, slave Sv. Vartolomej.

–Antonići su iz Likdre, slave Đurđevdan.

3) U početku 19. veka:

–Kostadinovići, Đurići i Aničići su iz Dvorske, slave Nikoljdan.

–Sakići, Cvetinovići i Jovanovići su iz Krasave, slave Stevanjdan.

–Krasavčevići su iz Krasave, slave Stevanjdan.

4) U prvoj polovini 19. veka:

–Jakovljevići su iz Cerove, slave Đurđevdan.

–Mitrovići su iz Velesa. Njihov otac se nastanio kao zidar, slave Stevanjdan.

–Ranisavljevići su iz Brezjaka. Njihov otac je doveden uz majku, slave Alimpijevdan.

–Jelići su iz Korenite. Njihov otac je doveden uz majku, slave Đurđevdan.

5) U drugoj polovini 19. veka:

–Pavlovići su iz Drobnjaka u Kržavi, slave Lazarevdan.

–Vukosavljevići su iz Mostarića u bosanskom Podrinju. Njihov otac je došao ženi u kuću, slave Nikoljdan.

–Gajići su iz Brezovica. Njihov otac je došao ženi u kuću, slave Jovanjdan.

–Stankovići su iz Voljevaca, ne kaže se kaoju slavu slave.

6) Početkom 20. veka:

–Nikolići su iz Dvorske, nastanili se u svojoj kolibi, slave Alimpijevdan.

Krivajica.

Starosedeoci su:

–Teodorovići, slave Mitrovdan.

–Lukići, Vasilići, Bajići i Glišanovići slave Jovanjdan.

–Pavlovići, slave Stevanjdan.

–Selenići, slave Nikoljdan.

–Budimirovići, slave Đurđic.

–Jezdići, slave Stevanjdan.

–Stanići, slave Lazarevdan.

–Vilotići, slave Nikoljdan.

Doseljeni su:

1) U prvoj polovini 18. veka.

–Mićići i Rakići su iz Hercegovine, slave Srđevdan.

2) U drugoj polovini 18. veka:

–Kovačevići su iz Proloma, slave Nikoljdan.

3) U početku 19. veka.

–Jovičići su iz Dvorske, slave Avramijevdan.

–Bojići su iz Cerove, slave Đurđevdan.

–Đukići i Stankovići su iz Dvorske, slave Sv. Ćirilo i Metodije.

–Sarići su iz Cikota. Njihov predak je „birao mesto“, slave Jovanjdan.

–Ćosići su iz Borine, slave Jovanjdan.

4) U prvoj polovini 19. veka:

–Markovići su iz Bradića. Njihov otac je doveden uz majku, slave Jovanjdan.

–Panići su iz Brezjaka, slave Alimpijevdan.

5) U drugoj polovini 19. veka:

–Matići su iz Konjuše, njihov otac je dovden uz majku, slave Pantelijevdan.

–Lazići su iz Cikota. Otac doveden uz majku, slave Stevanjdan.

–Antonići su iz Krasave, slave Stevanjdan.

–Tešići su iz Brezovica, slave Jovanjdan.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.