Poreklo prezimena, selo Kozjak (Loznica)

4. jul 2014.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Kozjak, grad Loznica – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Iz knjige Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj ma(ha)la u selu.

Gornji Kozjak i;

Obrež su na prisojnoj strani doline Jadra.

Srednja i;

Donja Mala su u polju.

U Donjoj Mali, Tadići su premestili svoje kuće iz razloga što ih je Jadar često plavio.

 

Tip zaselaka-mala i familije koje žive u njima.

Gornji Kozjak u kojima su: Despotovići, Brkići, Nenadovići i Jankovići.

Obrež:Aleksići, Nedići, Novakovići, Stepanovići, Filipovići, Kovačevići, Mijajlovići, Savići, Ivkovići, Mirkovići i Jerotići.

Srednja Mala:Kojići, Stojanovići, Ilići, Matići, Filipovići, Božići, Jankovići, Stepanovići, Tomići, Rakići, Rankovići, Manojlovići, Simići, Obradovići, Stojanovići i Bakići.

Donja Mala:Filipovići, Dimitrijevići, Stojanovići, Tadići, Matići, Jerotići, Maksimovići, Markovići, Nikodinovići, Petrovići, Stankovići i Gajići.

U svim malama kuće su u šljivacima. Srednja i Donja mala odlikuju se jačom zbijenošću kuća.

Zemlje.

Opštinska ispaša je zajedničkka sa Lipnicom; seoska ispaša je u trnjacima. Seljaci imaju njive u Lozničkom Polju, Prudovima itd; neki su na njima načinili kolibe. Početkom novembra dogone Zlatiborci („Arnauti“) ovce na ishranu i ostaju u polju do kraja marta.

 

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

Flipovići, Jerotići, Kojići, Matići, Dimitrijevići, Tadići i Stankovići (stara prezimena Vukmirovići i Stanimirovići). Od njihove porodice je „devet sabalja išlo na Kosovo“. Pradedovi su im 1813. godine bili izbegli u Srem i povratili se, slave Nikoljdan.

Maksimovići. Ova porodica kumuje od starine pomenutim Vukmirovićima. Iz te porodice je „na Kosovo išla jedna sablja“. Praded im je takođe bežao u Srem, slave Nikoljdan.

Aleksići, Stepanovići, Jankovići, Rankovići i Gajići. Ded Stepanovića je bežao u tamnavski Grabovac, slave Mratindan.

Nikodinovići slave Nikoljdan.

Doselili su se:

1) U drugoj polovini 18. veka:

Savići su iz Brusnice u Hercegovini. Od njih ima odseljenih u Prnjavoru (Ćirkovići), ne kaže se koju slavu slave.

Ivkovići i Mirkovići su iz Bruse u Hercegovini. Njihovi preci su se najpre doselili u Korenitu, u Kapetanoviće, a odatle sišli u Kozjak, slave Aranđelovdan.

Stojanovići i Manojlovići su iz Mojkovića, slave Stevanjdan. Od njih ima odseljenih u Vranjskoj.

Markovići su iz Zavlake, slave Aranđelovdan.

Mijajlovići su iz Lipolista. Njihov ded je doveden uz majku, slave Aranđelovdan.

1) U prvoj polovini 19 veka:

Despotovići si iz Lipenovića, slave Aranđelovdan.

Božići su iz Miline od Milosavljevića, slave Nikoljdan.

Bakići su iz Miline od Panića, slave Stevanjdan.

Tomići su iz Runjana. Njihov otac je doveden uz majku, slave Mratindan.

Ilići su iz Runjana, slave Miholjdan.

3) U drugoj polovini 19. veka:

Brkići su iz Trbušnice, slave Aranđelovdan.

Kovačevići su iz Gornjeg Dobrića, slave Jovanjdan.

Petrovići su iz Gornjeg Dobrića, ne kaže se koju slavu slave.

Nenadovići su iz Lipenovića, slave Aranđelovdan.

Jankovići su iz Runjana, slave Aranđelovdan.

Nedići i Novkovići su iz Trnjaka. Opština im je dala od zajedničke utrine u svojinu, slave Lazarevdan.

Obradovići su iz Bradića, slave Đurđevdan.

Rakići su iz Međaša. Otac im je najpre bio u Prnjavoru, nastanio se kao drvodelja, ne kaže se koju slavu slave.

Simići su iz Gornjeg Dobrića, slave Đurđevdan.

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.