Sveti Jovan Bogoslov

21. jun 2014.

komentara: 0

Sveti Jovan BogoslovSrpska pravoslavna crkva i vernici 21. maja (8. maja po julijanskom kalendaru) slave Svetog Jovana Bogoslova. Uredništvo portala Poreklo čestita svima koji slave ovog sveca.

Sveti Jovan Bogoslov, apostol i jevanđelist, je sin ribara Zevedeja i Salomije, kćeri Josifa, obručnika svete Bogorodice. Pozvan Gospodom Isusom Jovan odmah ostavi svoga oca i mreže ribarske, i pođe sa svojim bratom Jakovom za Hristom. I od tada se više nije odvajao od Gospoda svoga do kraja. Sa Petrom i Jakovom prisustvovao je vaskrsenju kćeri Jairove i Preobraženju Gospoda. Na Tajnoj Večeri stavio je bio glavu na prsi Isusove. Kada su svi drugi bili ostavili raspetoga Gospoda, Jovan je sa svetom Bogomajkom ostao pod Krstom. Po naređenju Gospoda on je posle bio kao sin svetoj Djevi Mariji i brižno je služio i čuvao do uspenija njenog.

Po uspeniju Presvete Bogorodice otišao je Jovan sa učenikom svojim Prohorom na propoved Jevanđelja u Malu Aziju. Najviše se bavio i radio u Efesu. Svojom nadahnutom propoveđu i čudotvorstvom on obrati mnoge u hrišćanstvo i poljulja neznaboštvo iz temelja. Neznabošci ozlojeđeni vezaše ga i poslaše u Rim caru Dometijanu. Pred carem beše mučen i bijen; no kako nenaškodi ni najljući otrov, koji mu dadoše da ispije, niti ključalo maslo, u koje ga vrgoše, car se uplaši, i smatrajući ga besmrtnim posla ga u izgnanstvo na ostrvo Patmos. Na tom ostrvu sveti Jovan prevede mnoge uhrišćanstvo rečima i čudesima, i utvrdi dobro crkvu Božju. Tu je napisao Jevanđelje i Otkrovenje. U vreme cara Nerve, koji dade slobodu svima sužnjima, Jovan se uputi ponovo u Efes, gde prožive neko vreme utvrđujući tu svoje ranije započeto delo. Beše mu preko 100 godina kada se predstavi u Gospodu. Kada mu učenici posle otvoriše grob, ne nađoše telo njegovo, ali svake godine 8/21. maja ishodio je iz njegovog groba neki sitan prah, mirisan i lekovit. Posle dugog, mnogotrudnog i mnogoplodnog života na zemlji preseli se ovaj ljubljeni učenik Hristov i stub crkve u radost Gospoda svoga, u mirnu i besmrtnu radost.

IZVOR: Svetigora (www.svetigora.com)

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.