Poreklo prezimena, selo Šljivova (Krupanj)

13. jun 2014.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Šljivova, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka.  Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Sljivova

Položaj ma(ha)la u selu.

-Srejica je na obema stranama doline Vrela.

-Starčevići su na obema stranama Rajakovićske Reke.

-Ličani su na strani Šljivovačke Reke, okrenuti jugoistoku.

-Grčani su na jednom podu, na strani Šljivovačke Reke, okrenuti severoistoku.

-Čavljani su takođe na podu, na strani pomenute doline, okrenuti severozapadu.

-Petkovićani su na strani Šljivovačke Reke, okrenuto jugozapadu.

-Donjani su na strani ove doline, okrenuti jugoistoku.

Vode.

Izvori sa kojih se pije vode su: Sređičko Vrelo u Srejici; Vrbica, Lice i Trešnjak u Ličanima; Hrast u Grčanima, Otave u Petkovićima itd.

Tip sela, zaseoka (mala) sa familijama koje u njima žive:

Srejica: Milićevići, Radinovići, Cvetinovići i Jovičići.

Starčevićani: Aćimovići, Sekulići, Perići i Grujanovići.

Ličani: Vesići, Andrići, Ilići, Jovići, Jevtići i Perići.

Grčani: Vilotići, Milovanovići, Bojići, Radovanovići, Milićevići, Pureševići, Gajići i Kazanovići.

Čavljani: Maksimovići.

Petkovićani: Đurići, Despotovići i Timotići.

Donjani: Petkovići, Miljanići, Rankovići, Gajići, Vasiljevići, Petrovići i Stevanovići.

Izuzev u Srejicu, ostali zaseoci su ujedno i rodbinske celine.

Srejica i Ličani su rastavljeni jednim sedlom, razvođem između potoka Vrela i Šljivovačke Reke.

Srejica i Starčevićani su rastavljeni visokim brdom Kikom, koji je pod bukovom i hrastovom šumom i pod zobi.

U Srejici, između kuća Radinovića i Milićevića su njive dok su kuće samih Radinovića u šljivacima.

U Ličanima, Grčanima, Čavljanima i u Petkovićima kuće su, takođe, u šljivacima.

Zadruga Milovanovića ima dvadeset i tri ukućanina, zadruga Despotovića četrnaest itd.

Privreda, zemlje i šume.

Da bi porodica od osam ukućana umereno živela potrebno joj je osam hektara zemlje, dvadeset ovaca (za ishranu i odevanje), dva vola, jedna krava i osam svinja. Stoka je potrebna i radi đubrenja ziratne zemlje.

Zemlja za obrađivanje je između zaselaka u samom selu, najviše po stranama dolinskim.

Seoska šuma i ispaša su u Petričkom Gaju, Petrinoj Steni, Polju, Goricama i u Brdima.

Grujanovići, Petkovići, Miljanići, Vasiljevići i Stevanovići imaju i svojih njiva u seoskom imanju, koje su njihovi preci iskrčili.

Radinovići imajiu njiva u Lozničkom polju a Jovančići, Perići i Kazanovići obrađuju zemlju „na pola“ i daju „višak“.

Skinutu letinu dovoze kući ili je drže u polju u čardacima i preko zime dovlače.

Nekoliko seljaka imaju imanja i kolibe u Sokoskoj Planini i to u Jašarevom Bregu, Delijinom Bregu, Drečvi, Krčevinama, Čučukovcu i u Brdu. Kolibe su udaljene od seoskih kuća za jedan sat hoda. Na ova imanja izgone stoku krajem aprila i ostaju sa njom do početka septembra.

Ostali seljaci napasaju stoku leti obdanicom u seoskoj ispaši. Vilotići, Đurići i Despotovići imaju na imanju u Petrcu kolibe i košare, gde ishranjuju preko zime.

 

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

Aćimovići, Sekulići i Perići (staro prezime Rajakovići);

Grujanovići i

Petkovići, Miljanići, Rankovići, gajići, Vasiljevići, Petrovići i Stevanovići.

Njihovo zajedničko prezime je Starčevići. Poreklo su od starca Stanka, koji je imao devet sinova. Kuća mu je bila u Donjanima, u Staroj Bašči. Odatle su otišli Rajakovići na seosko imanje, „na pustinju“, slave Đurđic. Od njih su odseljeni Petrovići u Jabučju, u okrugu valjevskom.

Zanimljivo je da su ovi Petrovići u Jabučju moje komšije, slave Đurđic kao i sve porodice koje potiču „od iste loze“ i dugo se mislilo da su Petrovići sa nama u srodstvu, što sam napisao u svom prvom komentaru „pod Milić“ da bi se kasnije ispostavilo da to nije tačno, op. Milodan.

Doseljeni su:

Đurići, Despotovići i Timotići (staro prezime Petkovići) iz Ostružnja u drugoj polovini 18. veka. Njihov predak Petko pobio se sa Turcima i pobegao. Zemlju mu je poklonio spahija šljivovački, slave Aranđelovdan. Od Đurića je odseljen trgovac u Krupnju – Đurić.

Milićevići;

Vesići, Andrići, Ilići, Jovići i Jevtići (staro prezime Bratići);

Perići;

Vilotići, Milovanovići, Bojići i Radovanovići (staro prezime Đurđevići) i:

Pureševići, Gajići i Kazanovići su se doselili iz Grčića u drugoj polovini 18. veka. Njihovi preci (sedmorica braće) doselili su se zbog nerodnosti. Doneli su sedam „šišana“ i naselili se u današnjim Grčanima. Jedan od braće odselio se na Lice a Milićevići su otišli u Srejicu na svoju dedovinu – po materi, slave Nikoljdan. Od njih su odseljeni Gojkovići u Bukoru.

Maksimovići (staro prezime Stevanovići) su iz Čavčića odakle su se doselili u drugoj polovini 18. veka. Slave Nikoljdan. Od njih ima odseljenih u Takovu, okrug tamnavski (valjevski).

Radinovići, Cvetinovići i Jovančići su iz Postenja odakle su se doselili u prvoj polovini 19. veka, slave Lazarevdan.

 

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Staniša Đokić

    Molim Vas,da li znate nešto o poreklu familije Đokić zaseok Grčani selo Šljivova Slave Svetog Nikolu?