Poreklo prezimena, selo Likodra (Krupanj)

7. maj 2014.

komentara: 7

Poreklo stanovništva sela Likodra, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Stanje s početka 20. veka. Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Radjevina, mapa

Položaj sela i ma(ha)la.

Jevtićska i Zarićska Mala su na visokim podovima, na prisojnoj strani Likodre. Brđanska Mala je na jednoj presedli između dolina Cerovice i Mađupca. Živanovićska Mala je na prisojnoj strani Mađupca. Kaldrmići i Radišići su na osojnoj strani Likodre.

Vode.

Izvori sa kojih se pije voda su Vodice u Brđanskoj Mali itd.

Tip sela.

Male u selu i porodice koje žive u njima:

Jevtićska:Marinkovići i Dojići.

Zarićska:Despići, Zarići i Nenadovići.

Brđanska:Markovići, Mitrovići i Katići.

Živanovićska:Čajići, Đokići, Neškovići, Gajići, Živanovići, Pavlovići i Đokići.

Izvan ovih mala su Kaldrmići i Radišići.

Jevtićska i Zarićska Mala su razdvojene dubokom dolinom – Orovcem; Radišići i Kaldrmići su odvojeni od ostalog sela Likodrom. U Zarićskoj Mali kuće Despića i Zarića su rastavljene jednom dolinom; u Jevtićskoj Mali u Radišićima i u Kaldrmićima kuće su u šljivacima.

Privreda.

Nekoliko seljaka radi na nadnicu u rudniku, u dolini Mađupca.

Zemlje i šume.

Seoska šuma je Planina (na osojnoj strani Mađupca) i Plavanj (na osojnoj strani Cerovice). Prvu šumu seljaci su kupili od jednog age prilikom iseljavanja muslimana iz ovih krajeva. Oko 40 seljaka ide u Lozničko Polje od pre 30 godina i obrađuju zemlju „na pola“; preko leta idu šest puta. Do sedam seljaka imaju u svojim njivama u Likodri kolibe, kod kojih se bave zimi – ishranjuju stoku.

 

Poreklo stanovništva.

Starosedeoci su:

Marinkovići, slave Aranđelovdan.

Stari doseljenici nepoznatog porekla su:

Dojići i Kaldrmići. Dojići su se preselili sa osojne na prisojnu stranu Likodre. Sa njima su u srodstvu Đuričići u Tolisavcu i Vasiljevići u Beloj Crkvi, slave Đurđic*.

*Za Kaldrmiće se to eksplicitno ne tvrdi.

Despići i Zarići;

Čajići, Đokići, Neškovići, Gajići, Živanovići i Pavlovići (staro prezime Koldžići), slave Avramijevdan*.

*Iz ovoga se zaključuje da Despići i Zarići slave ovu slavu.

Radišići, slave Nikoljdan.

Doseljeni su:

Markovići i Mitrovići su od Grahova u Hercegovini, doseljeni krajem 18. veka. Njihovi pradedovi Stojan (od koga su Markovići) i Mitar (od koga su Mitrovići) pobegli su otuda zbog turskog nasilja. Ima ih odseljenih u Loznici (Antonići) i u Slepčeviću (Antonići);

Nenadovići su od Ljubovije, doseljeni početkom 19. veka, slave Ignjatijevdan*.

*Pretpostavlja se da i Markovići i Mitrovići slave ovu slavu.

Katići su iz Leovića, doseljeni početkom 19. veka, slave Đurđevdan.

Đokići su iz Belotića, došli početkom 19. veka. Njihov ded je doveden uz majku, slave Nikoljdan.

 

Napomena: Zaključci-pretpostavke o slavama pojedinih porodica su moje, Milodan.

 

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (7)

Odgovorite

7 komentara

  1. Gvozden

    U Likodri ima dosta Teofilovića i pod tim prezimenom su živeli u vreme kad je pisana knjiga Rađevina i Jadar. Ipak o njima se ništa ne govori! Da li neko zna nešto o njihovom poreklu?
    Koliko ja znam najstariji su Milisav rođen 1892. godine i Čedomir malo kasnije! Zna li neko kako se zovu njihovi preci?

  2. Aco

    Pozdrav svima i srecno vam Badnje vece , mene zanima koju slavu slave Markovici koji su spomenuti zajedno sa Mitrovicima iz Brdjanske Male puno pozdrava od Markovica iz Francuske

  3. Aleksandar

    Da li neko zna poreklo Zarića? Najstariji predaci koje znam jesu Alimpije i Jeca Zarić.