Poreklo prezimena, selo Brštica (Krupanj)

5. maj 2014.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Brštica, opština Krupanj – Mačvanski okrug. Prema knjizi Borivoja Milojevića „Rađevina i Jadar“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Brstica, Sredojevici

Položaj sela.

Gornja Mala je na obema stranama doline Čičovca; kuće Matića u ovoj mali leže na jednoj visokoj terasi.Donja Mala je na obema stranama jedne doline.Sredojevića Mala je na prisojnoj strani Brštičke Reke, na visokoj površi između ove doline i Durisavca i na obema stranama poslednje doline.

Vode.

Izvori sa kojih se pije voda su: Babin Točak u Gornjoj Mali i Selište u Donjoj mali.

Tip sela.

Male u selu su:

Gornja Mala u kojoj žive porodice:Jovičići, Matići, Markovići, Stanići, Gajići i Petrovići.

Donja Mala:Vićentići, Čupići, Simeunovići, Stojanovići i Vučićevići.

Sredojevića mala:Stanići, Markovići, Sredojevići, Kostići, Teofanovići, Ivanovići, Petrovići i Živanovići.

U Gornjoj Mali kuće Jovičića su odvojene od ostalih dubokom dolinom Čičovcem. U Sredojevića Mali Teofanovići i Ivanovići su rastavljeni dubokom dolinom Durisavcem. U svim malama su izdvojene grupe kuća sa istim prezimenom.

Najveća zadruga je Sredojevića sa 20 ukućana.

Privreda.

Do 30 seljaka rade u rudnicima u Kozjoj Steni, Zajači i u Lipenoviću a 10 u topionici. Nadnica im iznosi od 1,20 do 1,60 dinara. Nekoliko seljaka seku u državnoj šumi drva za ćumur i prevoze ćumur iz planine u topionicu.

Zemlje i šume.

Zemlja za obrađivanje je u selu između Gornje i Donje Male, zatim, u Velikom Visu, Malom Visu, Kašinovcu, Martinovači, Medljanu, Brdu itd.

Seoska šuma je u Stikovcu, Mijajlovači, Kapetanovoj Vodi, Kozjoj Steni itd, i u njoj ima i privatnih imanja. Oko 10 seljaka obrađuje zemlju „na pola“ u Lozničkom Polju.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

U selu se pominje porodica Krnjića (Krnjino Groblje), koja se davno iselila u Mačvu.

Stari doseljenici nepoznatog porekla su:

Petrovići slave, slave Miholjdan.

Vićentići, Čupići, Simeunovići i Stojanovići: Njihovi preci Vićentijei Stojan podelili su se pre 100 godina, slave Jovanjdan.

Doseljeni su:

Markovići i Sredojevići su doseljeni iz Gvosca (Gvozdac) u Hercegovini početkom 18. veka. Njihov predak Milijapobegao je zbog turskog nasilja. Milijin sin Krsmanimao je Mihaila– od koga su Markovići, Jovana– od koga se Sredojevići i Nikolu. Nikolini potomci su odseljeni u Joševu u Tamnavi, slave Đurđevdan.

Jovičići, Matići, Markovići i Stanići su iz Hercegovine, doseljeni početkom 18. veka. Njihovi preci su pobegli od turskog nasilja, najpre su živeli u Sredojevića Mali. Docnije je Janko– od koga su Jovičići, Matija– od koga su Matići i Marko– od koga su Markovići su prešli u današnju Gornju Malu, slave Lučindan.

Vučićevići su iz Šljivove u Staroj Srbiji, doseljeni početkom 19. veka, ne kaže se koju slavu slave;

Gajići su iz Tolisavca od Jovića, doseljeni početkom 19. veka, slave Nikoljdan;

Ivanovići su iz Lipenovića, doseljeni početkom 19. veka, Aranđelovavdan; i:

Kostići, Teofanovići, Petrovići i Živanovići su iz Lipenovića, doseljeni u drugoj polovini 19. veka. Njihovi očevi su se stalno nastanili u kolibama, koje su ima bile kraj „svinjeva“ (svinjaca), slave Aranđelovdan.

 

IZVOR: Borivoje Milojević – Rađevina i Jadar. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. zoran

    Veliki pozdrav za sve Vas, ja sam Zoran Sredojevic iz Krupnja, jedan od Milijinih potomaka. Vec dugo trazimo Milijinu vezu sa Gvoscem /Gvozdac/ tacnije kom je plemenu i bratstvu pripadao Milija pre doseljavanja u Brsticu, Radjevinu. Od njega imamo u potpunosti uradjeno porodicno stablo, sada vec deset kolena ali bih zamolio svakoga ko moze da mi pomogne i uputi kome da se obratim. Gotovo sigurno smo iz Plemena Drobnjak, verovatno iz bratstva Milosevici , kuca Knezevica. Unapred hvala tel> 064 89 24 199 mail> [email protected]

  2. Ivana

    Napravljena je manja greška. Moji rođaci, tj.moj deda iz Brštice je Teovanović, a ne Teofanović. I sada su tamo Teovanovići…