Poreklo prezimena, selo Voćnjak (Loznica)

9. april 2014.

komentara: 1

Poreklo stanoništva sela Voćnjak, grad Loznica – Mačvanski okrug. Iz knjige Vidosave Nikolić-Stojančević „Rađevina i Jadar“ u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Vocnjak

Položaj sela.

Selo Voćnjak je u oblasti Jadra, okrug podrinjski, sreza jadranskog, opština loznička.

Selo leži na kosama koje idu od Gučeva ka Tršiću a između sela Tršića i zaseoka Baščeluka.

Najglavnija mesto u selu je Banovo brdo, gde je po pričanju živeo nekakav „ban“ i na tom mestu se nalaze razvaline njegovih dvorova a na tom mestu ima i danas, kako kažu, njegovih voćnjaka u kojim rađaju jabuke, kruške i šljive; potom Bugarsko gumno, gde su, po pričanju, Bugari sekli rujevinu i žegli pepeo, te su od njih i ostali pepeljarski veliki kazani. Osim toga postoji i Ribarsko brdo između reke Štire i Budimlije, Gole njive, Ostružnjak itd.

Zemlje i šume.

Zajedničkih velikih šuma u ovom selu nema a zajedničke utrine postoje na Ribarskom brdu, Ostružnjaku, Botalinim njivama, Jošnjaku, Jošinom vinogradu itd.

Na zajedničku utrinu-ispašu selo plaća porez državi a za ispašu meštani ne plaćaju ništa.

Vode.

U selu se pije izvorska i bunarska voda. Naročitih naziva za izvore nema. Mineralnih voda nema. Kroz selo teče reka Štira i rečica Budimlija. Kroz selo i oko male Komarica protiče potok Manjin a kroz Gornju malu potok Aluga. Oba ova potoka leti presušuju.

Klima.

Klima i vetrovi su kao i u selu Tršiću i ostalim okolnim selima. Posmatrajući i ispitujući nekoliko godina ceo Jadar, došlo se do zaključka da u celom Jadru zapadni vetar, koji se zove Donjak ili Drinjak donosi kišu. Najhladniji vetar je Severac a potom Ustoka, koji duva sa istoka.

Tip sela.

Ovo selo je razbijenog tipa i podeljeno je na male: Gornju, Komarice i Srednju malu. Kuće su bez reda rasturene i na različitim rastijanjima, kao i u susednim selima

U Gornjoj mali su:Markovići, Vidakovići, Ristanovići, Davidovići, Popovići, Bojići, Gajići, Đokići, Kostići, Radići, Čvorići, Lazići i Đokići drugi, ukupno 27 kuća.

U Komaricama su:Komarčevići-Komarci, Jakovljevići, Lukići, Stanimirovići-Krasavci, Pantići, Antonići, Marići, Mihailovići – ukupno 22 kuće*.

*Jedna familija nije upisana, zbog nečitkosti-oštećenja.

U Srednjoj mali su:Jakovljevići, …stanovići*, Pantići, Pavlovići, …jići* – ukupno 7 kuća.

*Nečitko-oštećeno.

Starine u selu.

U voćnjačkom groblju postije razvaline jednog starog manastira koga su, po pričanju, gradili Jugovići. Na tim razvalinama pre je bila služba svake godine u prvu nedelju po Petrovdanu, gde se silan svet okupljao ala sada te službe nema.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Markovići, Vidakovići, Ristanovići, Davidovići i Popovići su svi od jedne familije, misli se da su od najstarije porodice u selu, doseljeni su iz Bajnog polja ili Bajne Luke. Slave Srđevdan.

Komarčevići-Komarci su takođe stara porodica, doseljeni su iz Hercegovine zbog turskog zuluma, slave Joovanjdan.

Sve ostale porodice ovog sela doseljene su posle ove dve, gore navedene, familije, a to su:

Čvorići* slave Avramijevdan.

Đokići*, slave Jovanjdan.

Đokići* drugi su iz Zagona u Bosni.

Radići su od Srebrenice u Bosni, slave Lučindan.

Lazići su iz Zajače, slave Avramijevdan.

Lukići su iz užičkih Bačevaca, slave Aranđelovdan.

Stanimirovići su iz Krasave, slave Stepanjdan.

Pantići u Komaricama su iz Kostajnika, slave Aranđelovdan.

Mihailovići i Pavlovići u Srednjoj mali su iz Osata u Bosni, slave Mratindan.

Ristanovići u Srednjoj mali su iz Azbukovice, slave Jovanjdan.

Kostići* slave Lazarevdan.

Bojići* i Gajići* u obe male slave Đurđevdan.

Jakovljevići* u obe male, slave Stepanjdan.

Andrići* slave Stepanjdan.

Antonići* i Marići* slave Nikoljdan.

Pantići* u Srednjoj mali…

*Ne zna se odakle su doseljeni (pisac teksta napominje da će o tome „naknadno javiti“), ili se ne zna koju slavu slave, ili je nečitko, op. Milodan.

6. novembra 1903. godine, Draginac.

Opisao Ljub. M. Šopalović, učitelj.

 

IZVOR: Vidosava Nikolić Stojančević – Rađevina i Jadar u neobjavljenim rukopisima Cvijićevih saradnika. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Milorad

    Svaka cast na ulozenom trudu. ovo je za svaku pohvalu. Ali, zelim da dam mali doprinos.

    Pojedini podaci jednostavno nisu tacni. Na primer slava Djurdjevdan je najveca u Vocnjaku, a ovde se i ne spominje. Zatim, porodica Davidivic ne postiji vec vek ipo. Od nje su nastale dve porodice, Milovanovici i Ristanovici koji slave Djurdjevdan i poticu iz Davidova Brega kod Nevesinja koje vec dugo ne postoji.

    Izvor Borivoje Z Milojevic 1913. doktorska disertacija, sveska SANU, Neka antropogeografska ispitivanja u Jadru i radjevini