Sveti Avramije Zatvornik – Avramijevdan

18. januar 2014.

komentara: 8

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave 11. novembra (29. oktobra po julijanskom kalendaru) Svetog Prepodobnog Avramija Zatvornika. Uredništvo portala Poreklo čestita svima koji slave.

Prepodobni Avramije Zatvornik (290-360) bio je maloazijski hrišćanski isposnik i monah.

Biografija

Sveti Prepodobni Avramije Zatvornik
Ikona Sv. Prepodobnog Avramija Zatvornika, SPC

Još kao dete, sa velikom ljubavlju je posećivao crkvu, slušavši reč Božju i poučavajući se u njoj. Roditelji mu behu veoma pobožni i blagočestivi ljudi, te u najboljoj nameri poželeše da ožene svog sina i nađoše mu devojku. On se u početku protivio volji svojih roditelja, ali ne mogavši da ih ražalosti, on pristade.

Sedmi dan, posle svadbe, rukovođen Bogom, on ode iz grada, udalji se u samoću i predade se podvigu, proslavljavši Boga. Njegovi srodnici se jako ražalostiše, ali prihvatiše njegovu odluku i ostaviše ga da živi u molitvenom samovanju i tihovanju, ne uznemiravajući ga. Pronese se glas po okolini o njegovoj mudrosti, razumu, velikom uzdržanju, smirenosti i celomudrenosti. Roditelji mu umreše, te on sve svoje imanje podeli siromašnima, ne ostavivši sebi ništa, jer se plašio da se njegov um ne prilepi za neku ovozemaljsku stvar.

Podvizavao se punih 50 godina i za to vreme je izašao među ljude samo dva puta. Prvi put da obrati Bogu jedno selo u kom su bili svi neznabožci. Episkop je želeo da ga postavi baš u to selo za sveštenika, ali se Avramije usprotivi toj odluci. Međutim, morao je prihvatiti i ostati neko vreme u selu, kao sveštenik, gde je sagradio lepu crkvu i u njoj je uznosio molitve Bogu svakodnevno da sabere rasejani narod i uvede ga u crkvu. Neznabošci ga okovaše, proteraše iz sela i zatrpaše kamenjem, ali on se ponovo vrati.

Mučen, gonjen, vučen, tučen, kamenjem zatrpavan, gladan i žedan, on se ne razgnevi na njih i ne klonu duhom, već trpeći sve, on se ne predade očajanju, nego još više razgorevaše ljubavlju prema Bogu i sažaljenjem prema zabludelima. Molio je i poučavao starce kao roditelje, mlađe kao braću, decu kao čeda, a istovremeno je bio zlostavljan i ružen od njih. Svojom verom, molitvom i uzdržanjem, uspeo je da ih preobrati i uvede u crkvu i očisti ih od idolske nečistote. Krstio ih je sve u ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Kada je završio svoj posao, on se povuče da nastavi svoj podvig.

Drugi njegov izlazak među ljude beše da spase svoju zabludelu nećaku Mariju. Vrati je na pravi put i ponovo nastavi svoj pređašnji podvig u samoći, ali više nikad ne izađe među svet.

Avramije je rođen u Maloj Aziji oko 290. godine a upokojio se mirno 360 godine u 70 godini života na zemlji.

 

Tropar (glas 8):

K tebje otče izvjesno spasesja ježe po obrazu, prijim bo krest posljedoval jesi Hristu, i djeja učil jesi prezirati ubo plot, prehodit bo; prilježati že o duši vešči bezsmertnjej, tjemže i so angeli sradujetsja prepodobni Avramije duh tvoj.

Pomen

Pravoslavne crkve Svetom Prepodobnom Avramiju Zatvorniku posvetile su 29. oktobar po julijanskom odnosno 11. novembar po gregorijanskom kalendaru. U Rusiji se ovaj svetac poštuje kao ovčar odnosno zaštitnik ovaca i sitne stoke.

IZVOR: Srpska Pravoslavna Crkva, Batinac

 

_______________________________________________________________________________________________

Ikone

Ostale ikone sv.Avramija Zatvornika u SPC-i:

Ikone_sv_Avramija_Zatvornik_SPC

_______________________________________________________________________________________________

Freska

Freska Sv. Avramija Zatvornika iz XIV° veka u manastiru Visoki Dečani (freskopisanje Dečana je završeno oko 1350. g.), jeste za sada najstarije poznato likovno izobraženja lika sveca u SPC-i, oslikana u narteksu manastirske crkve u kome je predstavljen čitav crkveni kalendar.

Narteks (grč. Νάρθηκας) ili priprata (ponekad i preprata ili paperta) je zapadni ulazni deo pravoslavne crkve koji je od ostatka bogomolje odvojen zidom i vratima.

Freska Sv.Avramija Zatvornika iz XIV° veka, u narteksu manastira Visoki Dečani, Kosovo i Metohija

IZVORRusskaя Ikona

Jedan monah iz Visokih Dečana, koliko je uspeo da protumači, navodi da na svitku koji sv. Avramije drži u rukama stoji sledeće:

”Zapis na svitku je dosta nejasan, izgleda da je neka slova slikar ”progutao”, osim što ima nekoliko skrećenica koje se koriste u staroslovenskom.
Na svitku se nalazi sledeći tekst: ”NE BUDI NERODEN O SLOVJE“, najpribližnije tumačenje istoga bilo bi: ”NE BUDI NERODAN U RIJEČI BOŽIJOJ“.


Freska sv.Avramija kao model izobraženja savremene ikone.
Delo oca Serapiona Timšića , Visoki Dečani.

Freska_ikona

_______________________________________________________________________________________________

Verski kalendar

 

IZVOR: RTS-YouTube
_______________________________________________________________________________________________

Krsna slava

Avramijevdan kao krsna slava se uglavnom javlja na području donjeg Podrinja. Zapadno od Drine, porodice koje slave ovu krsnu slavu najviše su zastupljene u okolini Srebrenice, Vlasenice i Zvornika. Istočno od Drine one se najčešće javljaju u sledećim oblastima: Sokolskoj Nahiji (Azbukovici), Rađevini, Jadru, Mačvi, Šabačkoj Posavini i Šabačkoj Pocerini.

Više porodica sa ovom krsnom slavom zabeleženo je i u Valjevskoj Kolubari i Podgorini, kao i u Sremu. Po nekoliko porodica koje slave sv. Avramija Zatvornika zabeleženo je i u sledećim oblastima, odnosno gradovima: Semberiji, Banatu, Beogradu, Šumadijskoj Kolubari i centralnoj Bosni (Visočka Nahija, okolina Ilijaša).

Osamdesetih godina 19. veka je na celokupnoj teritoriji Dabrobosanske mitropolije (Bosna bez Zvorničko – Tuzlanske eparhije na severoistoku) ovu krsnu slavu slavilo samo 38 porodica. Čak 35 od ovog broja (92%) živelo je u okolini Srebrenice (oblast Osat) i Vlasenice, u istočnoj Bosni. Nesumnjivo je baš to područje, zajedno sa zvorničkim krajem, matica, iz koje se većina porodica koje slave sv. Avramija širila po Bosni, Srbiji i po drugim oblastima.

PRIREDIO: g. Aleksandar Bačko
_______________________________________________________________________________________________

Rasprostranjenost rodova po naseljima gde se slavi sv.Avramije Zatvornik

_______________________________________________________________________________________________

Heraldika

Simbolika heraldičkog bedža porodica koje slave sv. Avramija, objašnjenje njegovog autora Heralda prof. Ljubodraga Grujića:

Heraldika se, između ostalog, bavi i kombinovanjem simboličkih predstava da dočara kvalitete i osobine teme koju obrađuje. U slučaju predstavljanja svetaca je pitanje dosta delikatno jer se pravoslavna amblematika ne poklapa uvek sa dosta apstraktnim heraldičkim šaržama, sem u slučajevima da se sveci direktno predstavljaju likom negde u heraldičkoj kompoziciji ili koriste predstave objekata koji aludiraju na delove hagiografije svetaca u pitanju.

Primer bedža porodice koja slavi Avramijevdan, blazon bedža glasi: ”na crvenom, ševron na vrhu spojen sa jednakokrakim krstom okovanog lancima poslednje karike pokidane, sve srebro”
Primer bedža porodice koja slavi Avramijevdan, blazon bedža glasi: ”crveno, ševron vrha spojenog sa krstom okovanim na oba kraja slomljenih bukagija srebrno”

Sveti Avramije je manja slava kod nas i nema puno ikona sa njegovim likom tako da se za potrebe heraldičkog predstavljanja porodica koji slave ovu slavu mogu uzeti skice iz života, pretočiti u heraldičke simbole i onda ih sklopiti u smislenu celinu. Za osnovu ovakvog simbola, tj. heraldičkog bedža, uzeli smo heraldički simbol ševron, koji je jedna od glavnih ordinarija u heraldici. On ima puno značenja koje može a ne mora poneti a za naše potrebe je dovoljno spomenuti da može da bude simbol za kuću jer podseća na dve krovne ravni kao i da je simbol za odlučnost, čvrstinu, istrajnost. Treba dodati i rečitu komponentu simbolike da ovaj simbol najviše liči na slovo A i na slovo L. Sveti Avramije je živeo u isposništvu kod Lampsakosa u Maloj Aziji. Samo dva puta je izašao među ljude, jednom da pokrsti jedno selo u kom je sagradio i crkvu. Tako smo na teme ševrona spojili jednakokraki krst da pokažemo ove hrišćanske podvige kao i da opišemo da se ispravno moralno ponašanje zasniva na radu i istrajnosti. Kao i svaki radenik i sv. Avramije je zbog svoje predanosti stradao, neznabošci su ga okovali i proterali iz sela ali on se vratio. Zato su na krst prikačeni pokidani lanci da pokažu pobedu nad tamnim silama.

IZVOR: prof. Ljubodrag Grujić, Herald Kraljevskog Doma Karađorđević
_______________________________________________________________________________________________
*   *   *

Na forumu portala Poreklo možete da pratite veoma živu diskusiju o genetičkim nalazima pojedinaca koji slave svetog Avramija. Kliknite na sledeći link: Avramijevštaci

Komentari (8)

Odgovorite

8 komentara

  1. Milojko Pavlović

    Na mapi Srbije gde su prikazana mesta gde se slavi Sveti Avramije nedostaje podatak za Kraljevo – porodica Pavlović poreklom iz Mačve slavi ovu slavu.

  2. Stojan Cupic

    Da li je negde zabelezeno da porodica Cupic slavi Svetog Avramija? Ukoliko ima nekog bilo bi lepo da mi se javi!

    • Mladen Gajić

      Čupići su familija u Ribarima u Mačvi. U drugoj polovini 20. veka
      u ovom mestu su bile 2 kuće Čupića. Preci ove porodice su se doselili iz Bosne u
      Ribare u prvoj polovini 19. veka (u periodu „od Prvog srpskog ustanka do
      1829. godine“).

      Čupići u Mačvanskoj Mitrovici (2 kuće) slave Avramijevdan.
      Smatra se, da su im preci tu doseljeni između 1829. i 1863. godine, „iz
      Čumića kod Kragujevca“. Međutim u Čumiću, kao i u čitavoj toj oblasti
      (Lepenici) danas nema rodova koji slave Svetog Avramija. U Mačvanskoj
      Mitrovici postoji još jedna porodica Čupića. U pitanju su potomci
      krojača Čupića, koji je bio doseljen iz Salaša Noćajskog, tokom 1900.
      godine. Ti Čupići slave Đurđevdan i nisu u srodstvu sa svojim
      prezimenjacima koji slave Svetog Avramija.

      • Stojan Cupic

        Postovani Milane, tek sam sada ugledao Vas komentar. Hvala na Vasem odgovoru. Cupici u Macvanskoj Mitrovici su potomci Cupica iz Ribara. Jakov iz Mitrovice je sin Pavla iz Ribara i moj cukundeda. Tako da je podatak o Cumicima verovatno pogresan posto nisam uspeo da pronadjem ni jedan verodostojan podatak o vezi Cupica i Cumica kod Kragujevca. Na zalost u Mitrovici od oko 1962 nema vise Cupica koji slave Svetog Avramija a ja pokusavam da nadjem da li jos negde na svetu postoji neki Cupic osim mene koji slavi Svetog Avramija posto nisam uspeo da otkrijem sta se desilo sa ostalim Pavlovim sinovima iz Ribara. Takodje pokusavam da otkrijem odakle su se tacno doselili Cupici u Ribare. Vidim da je moguca varijanta Osat ali i ostale porodice iz tog kraja koje slave Svetog Avramija su se tu doselile od nekuda, a zatim i varijanta iz okoline Metkovica/ Hercegovine. Ukoliko imate ikakvih ideja kako dalje s ovim bio bih Vam zahvalan posto mi je to najslabija karika u stablu. Hvala jos jednom. Stojan /kontakt:[email protected]/

  3. Marija

    Poštovsni, koja crkva slavi svetog Avramija.?

    • Mladen Gajić

      Mislite da je Sv.Avramiju ista posvećena?
      Ako je to pitanje, a obzirom da smo istraživali, do danas nije zabilježeno da je Sv.Avramiju Zatvorniku posvećena bilo koja crkva, makar ne na ovom našem podneblju.
      Slavi se samo kao krsna slava.

  4. Đorđe Petrović

    Ja sam iz Loznice , prezivam se Petrović, slavim Avramija. Pokušavam da istražim porekklo, ali mrka kapa…najstarije što znam o poreklu je čukundeda koji je živeo i umro u donjim nedeljicama selo kod Loznice, gde su mi se rodili pradeda i deda , ali nikakvu ni pisanu, čak ni usmenu zaostavštinu nemam o poreklu..