Poreklo prezimena, selo Pećani (Čukarica, Beograd)

24. novembar 2013.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Pećani, Gradska opština Čukarica – Grad Beograd. Iz knjige „Okolina Beograda“ Riste T. Nikolića – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Ovo selo je na kosi Stajkovačkog Potoka i potoka Sibovika. Kuće su sa obe strane puta, koji kosom vodi.

Tip sela.

Selo je razbijenog šumadiskog tipa. Nije podeljeno na krajeve. U selu ima oko 35-40 kuća.

Ime selu.

Selo je dobilo ime Pećani jamačno po pećini na desnoj strani Stajkovačkog Potoka, gde je pored nje i još jedna zatrpana.

 

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Pre današnjeg sela Pećani postojalo je selo istog imena još za vreme Karađorđa. U ondašnjem selu bila je skupština 1. maja 1805. godine. U njemu su tada živeli doseljenici iz Levča, Gruže i dr. Njih zbog krađe optuže stanovnici okolnih sela Karađorđu, koji ih zbog toga raseli. Onda su, vele, iz Pećana u Umku došli preci današnjih porodica Radivojevića, Milisavljevića i Alimpića. Izgleda da Karađorđe nije sve stanovnike Pećana raselio, jer i danas u Pećanima ima starih porodica, koje su doseljene u početku 19. veka. Posle je knez Miloš ponovo naselio Pećane*, jamačno zbog toga što u tom selu nije bilo dovoljno stanovnika. Svakako nisu bili nastanjeni tako da su obrazovali selo, već su možda bili po zbegovima pa ih je Miloš pribrao i druge naselio. U to vreme sve je zemljište bilo pod gustom šumom. Na svima današnjim potocima, čije su strane bile šumovite, bilo je mlinova, jer je voda bila veća, što se i danas poznaje..

*Priča se da je neki Nikolajević iz Beograda imao imanje u Pećanima, pa kako je tamo bio usamljen, zahtevao je od kneza Miloša da naseli Pećane, što je ovaj i učinio. Možda je to Nikolajević, koga knez Miloše pominje na jednom mestu „moega aziadera Nikolaevića“. To je Nikolajevićevo imanje, posle njegove smrti podeljeno tamošnjim seljacima. To se vidi iz jednog dopisa od 3. aprila 1822. godine od Đorđa Čarapića, koji, pored ostalog, knezu Milošu piše i ovo: „Žalim vama za onu u Pećanima kako su je zatvorili Esenas..“.

Najstarije porodice danas u selu poreklom su Ličani, koji su u Pećanima, vele, od pre 100 godina. Pre nego što su se nastanili ovde bili su u Koraćici. To su:

Ilići, Gigići, i Avramovići su jedna porodica, Nikoljdan.

Gajići, Miholjdan.

Kada su se oni naselili, priča se, da u Pećanima nije bilo nikoga. Poreklom Ličani „Rvati“ su i ove porodice:

Simići, Sv. Vrači.

Ćuvići su došli na poziv svoha strica, koji se ranije naselio u Pećane*, Đurđevdan.

*To je bilo u vreme Rakovičke bune.

Živkovići su došli pre 80-90 godina, Nikoljdan.

Rankovići su iz Brestače, Trifundan.

Milosavljevići, predak Stevanje kao kovač došao iz Gospića, Nikoljdan.

Pantići i Đurići su iz Hercegovine. Otuda je pošlo nekoliko braće, neki od njih su zaostali u Divcima (Podgorski srez-Valjevski okrug), gde ih zovu Erići, Lučindan.

Jovanovići je iz Rudoke, Stevanuljez je starinom iz Bosne odakle mu se doselio otac u Rudoku (mislim da se ovde radi o selu Rucka, op. Milodan), Jovanjdan.

Radoševići su „Bošnjaci“ od Banjaluke, odakle im se doselio otac pre 35 godina***.

Uroševići su iz Feneka (Srem), došli pre 70 godina, Nikoljdan.

Mihajlovići i ŽivanovićiValjevci“ ili „Valjevčići“ su iz Vrhovina kod Uba odakle su im se doselili dedovi pre oko 80 godina, Jovanjdan.

Petrovići su „Rudničani“ odakle im se doselio deda, Đurđic.

Alimpijevići su iz Jakova u Sremu, Stevanjdan.

Pešići su iz Kobilja-Banat (ja bih rekao Kovilj-Bačka, op. Milodan), Đurđic.

Protići su iz Tovariša – Banat (opet mislim da je Tovariševo, Bačka), Jovanjdan.

Mojsilovići su „iz preka“ starinom a ovde ga dovela majka iz Ostružnice pošto se preudala u Pećane, Aranđelovddan.

Perovići, predak Ristazvani „Arnaut“ je iz Bašinog Sela blizu Velesa, odakle je kao dečko došao u pečalbu pa se ovde udomio, Sv. Petka.

Babić Marko je iz Baćevca, Đurđic.

Arsević Vasa je poreklom iz Velesa a ovde je došao iz Stragara, Ilindan.

 

*** Ne kaže se koju slavu slave.

 

IZVOR: „Okolina Beograda“ Rista T. Nikolić – NASELJA SRPSKIH ZEMALJA (knjiga 2) – SRPSKI ETNOGRAFSKI ZBORNIK (knjiga V), Beograd 1903. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Ovo o Pećanima je sve tačno posto sam rodjena u familiji Mihailović koja slavi Svetog Jovana i za pećinu je tačno, zatrpana je i nama danas niko ne zna da pokaze gde je ona ustvari bila, znamo gde je Karadjordje odrzao drugu skupštinu (prvu u Ostruznici) ali se malo toga o selu zna blizu smo Beogradu oko 20 km a kao da smo 200 udaljeni. Pozdrav

  2. dejan

    malo selo a velika istorija
    zna se da su tri brata dosla iz like
    ILIJA- ILICI
    AVRAM -AVRAMOVICI
    GIGA- GIGICI
    ali da su pre toga bili u Koracici na kosmaju je novost za mene
    u svakom slucaju lepa je koracica-kosmaj i dobri su ljudi