Sveti Kozma i Damjan – Sveti Vrači

14. novembar 2013.

komentara: 37

Srpska pravoslavna crkva i vernici 14. novembra (1. novembra po julijanskom kalendaru) slave Svete Kozmu i Damjana, koji se u narodu zovu i Sveti Vrači. Uredništvo portala Poreklo želi sreću slavu svima koji slave ove svece.

Sveti Kozma i Damjan su bili vračevi, besrebrenici i čudotvorci. Braća rodom negde iz Azije, od oca neznabožca i majke hrišćanke. Otac je umro još dok su bili deca, te ih je majka uzgojila u hrišćanskom duhu. Od Gospoda su dobili dar za isceljenje raznih bolesti, kako su to dobili besplatno, besplatno su i lečili imenom Gospoda Isusa Hrista, te su im ljudi dali ime još besrebrenici što znači besplatni lekari.

Bog im je dao zapovest koja glasi: „Zabadava ste dobili, zabadava i dajte”. Toliko su bili oprezni u besplatnom lečenju ljudi, da se Kozma jednom istinski naljutio na Damjana što je uzeo tri jaja od žene koju su izlečili po imenu Paladija. Toliko se Kozma naljutio da je naredio da ga posle smrti ne sahrane kraj brata Damjana. Ali Damjan je uzeo ta tri jajeta ne kao nagradu, nego zbog toga što ga je Paladija zaklela Svetom Trojicom. Ipak po smrti njihovoj u mestu Feremanu bili su zajedno sahranjeni. I posle smrti su iscelivali, kada je jednom čoveku dok je spavao ušla zmija kroz usta, čovek se patio sve dok pred sam kraj života ne pozove Svete Vračeve da ga iscele, te ga i isceliše.

Praznik Svetog Kozme i Damjana – Vračevi, Srpska pravoslavna crkva molitveno slavi 14. novembra po novom, a 1. novembra po starom kalendaru.

 

IZVOR: Vikipedija

Komentari (37)

Odgovorite

37 komentara

  1. goran

    Pozdrav svima ja sam Goran Nesic zivim u Kragujevcu moji su ziveli u selu slivovica 13 km od vucitrna na kopaoniku slavimo svete vrace a u sljivovicu smo dosli 1820 iz sela kovacica bajgora ali dosli smo kao lazici sve pise u knjizi anastasija urosevica kosovo pise da su u kovacicu dosli iz kolasina crnogorskog

    • Milovan

      Gorane,
      Ja sam Milovan Filimonović. potomak iseljenih Kovačana u Lešak, a zatim preseljenih u Toplicu posle Berlinskog kongresa.
      Molio bih Vas da mi se javite na privatni mejl ( [email protected] ) ukoliko ste zainteresovani za genetsko testiranje. Do sada imamo testirana tri predstavnika Kovacana, mog oca I mene, i Filipovica iz Donjeg Točana. Na putu je i treci rezultat iz Brezana kod Blaca.
      Pozdrav,
      Milovan

      • goran

        milovane zainteresovan sam javi mi se u vezi razmene informacija

        • Milovan Filimonović

          Dragi Gorane,

          Drage volje. Na koji mejl da ti se javim?
          U međuvremenu smo testirali preko deset familija Kovačana i zaključili da Kovačani zapravo nisu homogen rod već skup rodova koji su se u jednom treutku našli u Kovačici, pod specifičnim društvenim uslovima, i koji su se tokom suživota kultrurološki izjednačili (između ostalog, preuzeli kult Sv. Vrača) Bilo bi zaista interesantno videti kom od identifikovanih rodova tvoji Nešići pripadaju.

          Veliki pozdrav,
          Milovan

  2. Nesovici. Sada u Beogradu, poreklo: selo Ramaca kod Kragujevca

  3. Vanja

    Moj deda i pradeda su iz Vraceva, Leska a kasnije ( 40ih godina) su se preselili u Jarinje, slave Sv.Vraceve…prezime Djordjevic! Zanima me poreklo?

    • Milovan Filimonović

      Draga Vanja,

      Đorđevići iz Jarinja, koji slave Sv. Vrače su isti rod sa Kadićima i Jelenićima iz Leška. Ovo su pokazali rezultati DNK testiranja.
      Ovaj brojan rod u Gornjem Ibru se prvi put javlja u popisu vučitrnskog sandžaka s kraja 16. veka, u Trepči, gde su popisani Andrija i Petar Kadići.

      Ukoliko Vam budu potrebne dodatne informacije, slobodno me kontaktirajte na [email protected]

      Veliki pozdrav,
      Milovan

  4. Marko

    Prezivam se Antic po Anti Nikolicu koji se doselio iz okoline Kolasina u Selovu, opstina Kursumlija. Slavimo sv. Vrace. Zna li neko nesto o tom poreklu.

    • Milovan Filimonović

      Dragi Marko,

      Ako je verovatni Radoslavu Pavloviću, koji je obavio terenska ispitivanja sredinom 20. veka, Antići su se u Selovu doselili iz Marinaca.

      Marinčani su, pored Kovačana, druga velika grupa porodica ili rodova koji slave Sv. Vrače na južnim obroncima kopaonika, koje je zabeležio Radoslav Pavlović sredinom 20. veka.

      Marinčani su zapravo porodice ili rodovi koji su posle 1878. godine iseljeni iz sela Marinci, koje se nalazi na krajnjem severu podujevske opštine, u neposrednoj blizini srednjovekovnog rudnika Belasica i današnjeg sela Štava, koje pripada kuršumlijskoj opštini.

      Za razliku od Kovačana, koji su se tokom 18. i 19. veka raseljavali po središnjem delu Kosova, srednjem i gornjem Ibru i konačno, po Toplici posle 1878. godine, Marinčani su se isključivo raseljavali po kopaoničkim selima blačke, bruske i kuršumlijske opštine.

      U periodu u kome je Pavlović vršio terenska ispitivanja, potomci Marinčana su živeli u sledećim selima:

      Opština Blace
      (1) Barbatovac (Kerelji)
      (2) Grgure (Kerelji)

      Opština Brus
      (1) Blaževo (Neškovići)
      (2) Gradac (Marinčani, Simići)

      Opština Kuršumlija
      (1) Selova (Aleksići – Belostenci, Antići, Bogdanovići, Jevtići, Mitrovići, Rakići)
      (2) Igrište (Arsići, Vladisavljevići, Đokići, Jevremovići, Petrovići, Uroševići, Cvetkovići)
      (3) Dankoviće (Jevremovići)
      (4) Perunika (Kerelji)

      Iseljene Marinčane iz Toplice je takođe zabeležio u Milutovcu kod Trstenika(Belostenci i Živadinovići)

      Pavlović ne daje bliže informacije o njihovom poreklu, ali za sve popisane porodice tvrdi da pripadaju jednom istom rodu.

      U neobjavljenom spisu iz Etnografske zbirke SANU pod nazivom Sv. Vrači, Pavlović tvrdi da su Marinčani srodnici Kovačana i Kovačicu im određuje kao mesto daljeg porekla.

      Večeras su objavljena dva rezultata testiranih Milutinovića iz Perunika, koji je ispao
      R1a-Z280>YP4278 i Vladisavljevića iz Igrište, Kuršumlija, koji je ispao R1a-M458>L1029. Milutinovići se još zovu “Kerelji” dok se Vladisavljevići nazivaju Marinčani.

      Ova dva rezultata pokazuju da Mariničani nisu homogen rod kako je zabeležio Pavlović, i trenutno ne postoji potvrda u dosadašnjim testiranjima Kovačana da su Marinčani i Kovačani genetski povezano, odnosno da su ova dva roda Marinčana povezana sa nekim od do sada testiranim Kovačanima.

      Bilo bi dobro ako bi i ti mogao da se testiraš jer bi to dodatno pojasnilo genetsko poreklo rodova iseljenih iz Marinaca. Teoretski, ti bi mogao da budeš rod i sa jednim i sa drugim testiranim, a isto tako bi mogao da pripadaš nekom trećem rodu koji je živeo u Marinicima pre iseljenja u Selovu.
      Ukoliko su zainteresovan za testiranje, javi mi se na [email protected]

      Srdačan pozdrav,
      Milovan

  5. Dejan Marinković

    Zovem se Dejan Marinković,moja familija je u Beogradu,Veliki Mokri Lug još od 1806 godine . Slavimo Sv. Kozmu i Damljana od uvek( slava koja se teško menja, ili preuzme), od starina a to znači pre 1806, smo od Žitorađe Prokuplje. Postoji i takozvano kodno ili tajno ime porodice,najverovatnije korišteno kao prepoznavanje ( malo smo za vreme I srpskog ustanka švercovali barut i oružije iz Austrije za Karađorđa) , a ono glasi Bajun( postoji mitološka mačka koja govori u ruskim bajkama tog naziva) ili Bajunovi- množina.Svojim istraživanjima pronašao sam srodnike u Žitorađi,ali mnogo je konfuzije,pre 1878.Inače pre mnogo godina na ostrvu Brač upoznao sam neke Marinkoviće(ima ih mnogo) koji su neopisivo ličili na mog pokojnog dedu(svetla koža svetla kosa i plave oči) , ali mi to deluje nemoguće.
    Molim ako neko zna nešto više neka piše :

    [email protected]

  6. Mile

    Dobro veče, da li neko može da mi pomogne?
    Interesuje me poreklo Radovića, živeli su u Donjem Točanu, slave Sv. Vrače a u Topličkom okrugu su došli iz Kovačice sa Kosova i Metohije ?

  7. Mirko Vukcevic

    Postovani

    Da li ima neko podatak o poreklu porodica iz sela zalazi,njegusi koji slave sv vrace , tamo je i napistena crkva sv vraca
    Hvala u napred
    Mirko Vukcevic