Poreklo stanovništva sela Krnjevo, opština Velika Plana. Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“ akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj, šume i istorijat sela.
Seoske kuće su po stranama više sastavaka jednog potoka. Pošto je dolina dosta stešnjena, kuće su dosta zbijene, naročito one u dolini gde je „čaršija“. Kuće se spuštaju čak do samog potoka, koji se prilikom bujnih kiša razliva i pravi bare, čija isparenja štetno utiče na najbližu okolinu. Pošto je selo veliko a širina srazmerno mala, to se selo znatno pruža u dužinu.
Na jugozapadnoj strani sela, idući ka Palanci ima opštinska šuma Kudreč (oko 15 hektara); ima i crkvene šume (crkveni zabranm oko 20 hektara),
Na današnjem Selištu, između puta i Morave, bilo je prvo i najstarije naselje sadašnjeg Krnjeva. Ali kad su Turci rasterali to stanovništvo, ono se raselilo na tri strane: Jedni su otišli u Trnovče, drugi u Donju Livadicu a treći u današnje Krnjevo i to su se najpre naselili na zemljištu, brdu i „nizi“ Leskovca. Tu se naselile današnje najstarije porodice, one sa Selišta i prvi, najstariji doseljenici.
U Selištu je Trnovče dugo imalo svoje groblje, a i crkva je tu bila, pa su se Krnjevci premestili u svoje selo na sadašnje mesto. Staro Krnjevo, koje je bilo na Selištu, razbeglo se od Turaka i krili se najpre po lugovima na Savanovcu, pa se posle razdvojili na tri strane u pomenuta sela. Danas je Krnjevo jako zbijeno selo, sve po stranama i dnu potoka. Drže se namerno ovih položaja, nikako ne izlaze na visinu zbog vetra. Sada se sve više iz svih mala stanovništvo iseljava naniže u dolinu Morave ka Savanovcu i po njemu do puta.
Ime selu.
Selo je dobilo me po rodu Krnjevcima, koji su bili u potoku Krnji a poreklom se Ere.
Poreklo stanovništva.
Po starini stanovništvo je ovde doseljeno iz raznih krajeva Srbije. Starinaca ima 16,3%, iz kosovsko-moravske oblasti 27,2%, iz negotinske Krajine 25,4%, iz jugozapadnih krajeva 14,5%, iz donje Morave 12,7% i iz Šumadije 3,7%.
To su ovi rodovi:
–Brankovići su ovamo došli iz Selišta a starinom su sa Kosova, Alimpijevdan.
–Šulejići su iz timočke Krajine, Đurđevdan.
–Hranisavljevići su od Brankovića, kao i oni, slave Alimpijevdan.
–Perići su starinci sa Selišta, Đurđevdan.
–Čolakovići su sa Selišta; ima ih i u Trnovču, Đurđevdan.
–Tirnanići su sa Selišta a starinom sa Kosova, Nikoljdan.
–Markovići su starinci, Trifundan.
–Jelići su sa Selišta; ima ih i u Miloševcu, Sv. Vrači.
–Mašići i Brankovići drugi su starinci, Lazarevdan.
–Radosavljevići i Subotići su starinci, Ilindan.
–Živanovići su verovatno iz Selišta; brat Živandošao ovamo a brat Lukase naselio u Miloševac (današnji Lukići), Đurđevdan.
–Rajkovići i Radivojevići su sa Selišta, Sv. Vračevi.
–Šljivići i Mašići su starinci, Lazarevdan.
–Bogićevići i Milenkovići su se davno doselili iz timočke Krajine, Đurđevdan.
–Ivankovići, praded se doselio sa Kosova, Nikoljdan.
–Ćirkovići i Stanojevići si isti rod, praded se doselio sa Kosova, Nikoljdan.
–Radosavljevići „Bugari“, praded došao sa Kosova, Sv. Vrači.
–Mijatovići, praded došao iz Leskovca, Đurđevdan.
–Pavlovići, praded došao iz timočke Krajine, Đurđevdan.
–Todorovići, praded se doselio „od Vranje“, Aranđelovdan.
–Vavići su iz timočke Krajine, Alimpijevdan.
–Konstantinovići su poreklom iz timočke Krajine, Lazarevdan.
–Ljubisavljevići i Bačijanovi, praded došao iz Krajine, Sv. Vrači.
–Jašići, ded došao sa Kosova, Nikoljdan.
–Bajići, ded došao iz Orašja, gde ih još ima, Nikoljdan.
–Arsići, baba došla iz Prokuplja sa celom zadrugom, Trifundan.
–Rakići, ded došao iz Leskovca, Đurđevdan.
–Rankovići i Nedeljkovići su iz okoline Leskovca, Đurđevdan.
–Manojlovići i Pavlovići, ded došao iz Donje Livadice, Jovanjdan.
–Pešići su verovatno odnekud iz leskovačkog kraja, Nikoljdan.
–Živulići su sa Kosova, Đurđevdan.
–Manojlovići drugi su sa Kosova, Đurđevdan.
–Kršljani, ded došao iz Velike Krsne, Nikoljdan.
–Lekići su iz Krajine, Nikoljdan.
–Petrovići su iz Krajine, Nikoljdan.
–Jocići i Mutavdžići su iz sela Rgotine u Timoku, Nikoljdan.
–Ćupići su iz okoline Vranja, Sv. Vrači.
–Radovanovići su iz Resave, Nikoljdan
–Markovići su iz Resave, Jovanjdan.
–Nešići su iz Resave, Jovanjdan.
–Gajići su iz Užičkog okruga, Pantelijevdan.
–Miletići su iz Užičkog okruga, Mitrovdan.
–Radojčići su iz Užičkog okruga, Nikoljdan.
–Gavrilovići su iz Resave, Nikoljdan.
–Spasojevići su iz Užičkog okruga, Jovanjdan.
–Rakići su iz Užičkog okruga, Đurđevdan.
–Nikolići i Bubanjci su Vlasi iz Trnovča (od Ivankovića), Aranđelovdan.
–Ivkovići su iz Krajine, Đurđevdan.
–Cvetkovići su sa Kosova, Stevanjdan.
–Ristići su iz obližnjnjeg Skobalja, Ilindan.
–Vasiljevići su iz Užičkog okruga, Nikoljdan.
–Stevanovići, Miljkovići i Erčići su iz Brskova u Užičkom okrugu, Cveti.
–Milenkovići su iz Krajine, Jovanjdan.
–Stojići i Jeremići su iz Krajine, Jovanjdan.
–Kozakovići su stariji doseljenici iz Orašja, Đurđevdan.
–Đurđevići, Pantelići i Sarići su iz Krajine, Đurđic.
–Spasojevići su iz Krajine, Nikoljdan.
IZVOR: „Etnološka građa o Šumadincima“ akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
2. novembar 2013. u 14:17
Šarko
Erdeljanović je tokom ispitivanja neka sela u Jasenici, Smederevskom Podunavlju, Lepenici i Komaju izostavio mnoge porodice. U njegovom radu mnoge porodice nisu na spisku. Najpouzdaniji je Borivoje M. Drobnjaković, on je proučavao Smederevsko Podunavlje i Jasenicu i Kosmaj. Niko nije savršen verovatno ima grešaka kod Drobnjakovića. Čudno je što je Erdeljanović izostavio neke brojne rodove. Prema Borivoje Drobnjakoviću iz 1923 i 19124 godine u Krnjevu su živeli:
Cvetkovići (11. k., Sv. Stevan). Stara porodica; nepoznato poreklo.
Čolakovići (20 k., Sv. Đurđic). Pradedovi došli pre Ustanka iz Stare Srbije. Rod su im Čolaci u Trnovči. (Čolaka je u Trnovči bilo 60 kuća – sa šest razlićita prezimena tj. ogranaka). I Vlajkovci u Trnovči su im rođaci 100 kuća došli sa Kosova, Vlajkovci su se razgranili u sedam ogranaka.
Milenkovići (Paunovići, Marijići) 25 k., Rod su sa Čolakovićima.
Živanovići 50 k., i Perći 12 k., slave Sv. Đurđic. Predak Milovan došao iz okoline Debra (Makedonija). Rod su im Miloševići u Miloševcu.
Bogićevići (29 k., Sv. Đueđic). Stara porodica, nepoznatog porekla. Imaju rođakeu Livadici kod Požarevca.
Stokići (Jevtići) 5k., slave Sv. Petku. Cigani.
Tirnanići (112 k., Sv. Nikola). Doselili se tri brata iz Tirane, odakle pobegli od Turaka. Na putu se zadržali u okrugu kragujevačkom, zatim u Vodicama i najzad došli ovde. Čukundeda čoveku od 60 godina ratovao na Novom Pazaru. Ovi su verovatno doseljeni za vreme seoba, a da su iz Tirane nije istina to je malo legenda, a da su doseljeni iz južnih krajeva nema sumnje.
Manojlovići (15 k., Sv. Jovan). Deda došao iz Livade kod Požarevca pre 100 godina.
Lozanići (2 k., Sv. Đurđic). Praded došao iz Vražogranca kod Zaječara.
Šulejići (92 k., Sv. Đurđic). Njihovi stari su došli iz Vlaške tj. Istočne Srbije – Vlasi su ima ih i po okolnim selima pod istim prezimenom,
Bajići (15 k., Sv. Nikola), Stara porodica; nepoznatog porekla. Još dok su stanovali u Selištu, jedan deo njihove porodice odselio se u Kovin. Jašići 11 k., Sv. Nikola. Rod su sa Bajićima.
Rankovići (Manojlovići) 32 k., slave Sv. Đurđic. Starinom su od Prokuplja.
Brankovići (Hranisavljevići, Jovanovići) 55 k., Sv. Alimpije. Njihov predak Sima došao pre 150 godina iz Dubnice (Pešter). Jedan mu brat ostao u Starom Adzibegovcu gde imaju rođake.
Petrovići (40 k., Sv. Nikola). Njihov predak Vučko kao strugar došao iz okoline Bitolja (Makedonija). Kuće su im u zaseoku Barama.
Ćirkovići (Stojanovići. Milojevići, Manojlovići) 86 k., slave Sv. Nikola). Došli iz Stare Srbije.
Markovići 5 k., Sv. Trifun. “Krajinci”.
Rakići (Radovanovići) 6 k., Sv. Đurđic. Iz Resave. Kuće su im u Barama.
Radovanovići (7 k., Sv. Nikola). Praded Radovan došao pre 120 godina iz Resave. Kuće su im u Barama. Imaju rodbine u Miloševcu.
Nešići (6 k., Sv. Jovan), “ERE”- Kuće su im u zaseoku Barama. Ovi su verovatno daljim poreklom iz jugozapadne Srbije – Ere-Hercegovci.
Kostići (4 k., Đurđevdan). Došli pre 70 godina iz Njeguša u (Grčkoj).
Arsići (17 k., Sv. Trifun), došli iz okoline Prokuplja.
Jelići (Čupići, Trojanovići, Rajkovići, Djurići) 28 k., Sv. Alimpije. Potomci su jednog Madzara koji je došao za vreme Madzarske Bune. Jedan od njegovih oženio se udovicom Jelom, po kojoj i cela porodica bude nazvata. Imaju rođake u Miloševcu (Jelići).
Spasojevići (Nešići) 15 k., Sv. Nikola. Doselio se praded iz Rgotine kod Zaječara.
Radisavljevići (10 k., Sv. Vrači). Stari su im od Kosova.
Jocići (5 k., Sv. Đurđic), došli od Pirota.
Ivanovići (3 k., Sv. Jovan), su iz Resave.
Jovanovići (8 k., Sv. Nikola). Pre 80 godina došli iz Nakučana kod Gornjeg Milanovca. “ERE”, stanuju u zaseoku Barama.
Nikolići (Bubanjci) 12 k., Sv. Arhandjel. Došao deda iz Nesvrata (Južna Srbija).
Ilići (13 k., Sv. Arhanđel). Doselili se njihovi stari iz Stare Srbije.
Kazaci (Kazakovići) 10 k., Sv. Đurđic. Nepoznato poreklo; misle da su im stari došli iz Rusije.
Popovići (2 k., Sv. Arandjel). Predak Stevan došao iz Stare Srbije u Kusadak, a iz Kusadka ovde.
16. februar 2023. u 11:36
Goran
Zaboravili ste i porodicu Tadic
Nas cukun deda je dosao iz Topole
I ozenio zenu iz porodice Arsica
Zato slavimo sv. Trifuna kao krsnu slavu kao i Arsici
Moj pradeda Prokopije Tadic je nosilac albanske spomenice
Tako da mislim da takve ljude koji su doziveli golgotu Albanije nije trebalo izostaviti
6. maj 2014. u 12:06
Bora Vavić
Podaci o poreklu stanovništva su verodostojni i,u većini slučajeva, su indentični strukturi naseljenog stanovništva srpskog etnosa na prostoru središnje Šumadije i pomoravskog dela Srbije. Pritisak je crnogorskog lobija da se cela Šumadija prikaže kao područje ,naseljavano Crnogorcima kroz 18. i 19. vek,što nije istina, jer Crna Gora je bila mala zemlja sa 18 hiljada stanovnika u to vreme. Crnogorci su pohrlili u Srbiji po završetku drugog svetskog rata u velike gradove.
5. avgust 2015. u 21:31
mila
Zaboraviste porodice Marinkovic !!!
30. decembar 2016. u 13:13
Milan
Reagujem povodom navođenje da su Šulejići Vlasi. Ne,Šulejići su Srbi sa dugom srpskom tradicijom u Krnjevu. Ima ih u Smederevskoj Palanci i mestima oko Smedereva. Nije mi poznato da li su bili u Krnjevu u vreme Karađorđa,ali jesu bili za vreme Miloša Obrenovića i bili su ratnici u Drugom Srpsko ustanku. Svoju Slavu Đurđevdan slave od pamtiveka. Učestvovali su u svim oslobodilačkim ratovima Srbije,i stvarali su Srbiju i potvrđivali svoj srpski idenditet. U Baklankskim ratovima i Prvom Svetskom raru su ratovali očevi zajedno sa sinovima,mnogi su dali svoje živote na Drini ,Ćeru i Kolubari i ostavili svoje kosti u Albaniji.Šulejići su velika familija. Prema tome ,on nisu Vlasi ,poreklo im je iz Timočke Krajine,a neki smatraju da su došli iz Sandžaka u Krajinu.Pa ne zovemo maše Srbe još uvek Arnautima,iako su mnogi imali svoje arnautske male po Šumadiji,niti kažemo da su u MIrijevu Bugari ,već svi su Srbi koji su iskovali svoju nacionalnost u ratovima za Srbiju, narocito od 1912. d0 1918.
24. septembar 2020. u 21:07
Zoran
Što se tiče familije Živanović, oni potiču iz Makedonije, selo Gari, podnožje planine Debar. Odatle su došla 3 brata, jedan u Krnjevo, to su Živanovići potomci, u Miloševcu Lukići i okolina Pančeva Stevanovići.
6. februar 2024. u 10:14
kolak
Odakle su Čolakovići i koju slavu slave?