Poreklo prezimena, Staro Selo (Velika Plana)

28. oktobar 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Staro Selo (Stari Adžibegovac), opština Velika Plana. Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Položaj sela.

Ovo selo je u ravni ispod ušća Rače (Stare Lepenice) u Moravu, a sa obe strane puta Lapovo-Velika Plana. Od Velike Plane je Planjansko Polje, pa do njega Ulica sa kućama, dalje Rečice, zatimm Staro Brdo – gde je sada stara planjanska crkva. dalje su Jazvike (nazvano po jazbinama), Jarebičnjak. Ispod njega je staro groblje, od koga je nekoliko kamenova, posle toga je brdo Jastrebac, pa brdo Sadovi, pa do njega Piculjica, brdo zasađeno vinogradima.

Između železničke pruge i Morave je Mlaka a preko Morave je Bučje, adžibegovačke njive. Sa leve strane Morave je Trpelj i Suvo Blato, oba sa kućama. Kaluđersko Blato i mesto Balješevo su pola planjansko a pola adžibegovačko.

Najstariji deo sela je između sadašnje pruge i Morave, posle se iseljavalo. I Porodinci (Vlasi) su bili pored Morave pa su se odatle izmestili. Groblje je i sada na starom mestu, preko pruge dok je jedno groblje kraj Morave odnela voda. Topografska imena Starog Adžibegovca jasno svedoče o starom srpskom stanovništvu ovoga sela.

Po zapamćenom pričanju starca Vitora, pretka Veličkovića, bilo je u vremenu njegovog detinjstva, pre oko 145 godina, 1763. godine u selu su bile samo dve kuće.

Selo se deli na mahale. Donja Mala je prema velikoj Plani. Gornja Mala ili Gornji Kraj je ka Novom Selu (negdašnjem Novom Adžibegovcu), Sipić je od Jastrepca i Trbuš-Polja do u Glogovičko Blato od koga nastaje Gornja Mala. U Sipiću sede (žive) Vlasi, koji u se davno doselili iz Porodina. U Gornjoj Mali ili Vlaškoj Mali, do Gibovice, ima njihovih kuća, a zatim do Glogovačkog Blata. Ima ih oko 70 kuća, većina su Svetonikoljci, Svetoarhanđelovci, Svetoalimpijevci, Svetopetkovci (nazivi po slavama). Jedan se doselio iz Voluje u Zviždu i od njega su Volujanci.

Ime selu.

Ime Adžibegovac je moralo postati vrlo davno, jer se ne zna ništa o vremenu njegova postanka. Neki Adžibeg je imao čardak u Adžibegovcu kod stare mehane (sada je to sa one strane Morave) što je bilo vrlo davno i po njemu se nazvalo selo. Od 1946. godine Stari Adžibegovac se zove Staro Selo.

U mestu Kaluđerskom Blatu ima crkvica i misli se da je tu bio manastir. Priča se, da je tu bio kaluđer, pa mu mačka pojela ribu, a on je zbog toga bacio u blato u kome se udavila da bi se i sam kaluđer u tom blatu udavio. Otuda naziv Kaluđersko Blato.

Starine u selu.

U kraju Sipiću, više izvora Mlake nalazio se stari novac keltski (?), rimski, austrijski, s kraja 18. i početka 19. veka, a jedan novčić je pronađen u 17. veku.

U vrlo velikom broju po imanju Prokića iskopavali su se na više mesta kosturi, a nad njima je ponegde bilo postavljeno nepravilog oblika kamenje i ploče. Izuzev kostiju nije nađeno ništa, osim na jednom mestu oko ruke konac i neke parice.

Na jednom mestu u Vinogradu nađene su cigle (rimske?). Ponegde su se nalazile gvožđurije, strelice od mesinga i parčad od bakra.

Više Mlake bila je vrlo stara mehana, koje već odavno nema. Ona je bila na uzvišici gde se najviše nalazio stari novac i druge starine što ukazuje da je ti nekada bilo staro naselje.

Žuti novac i ovalne parice nađeni su u njivi kraj Morave. Malen Nikolić, iz ovog sela, nalazio je kraj Morave više turskih bakarnih parica, od kojih je jednu dao Narodnom muzeju u Beogradu..

Iz Novog Adžibegovca se još i danas sahranjuju na groblju Starog Adžibegovca, pored toga što imaju i svoje zasebno groblje. Na groblju nema onih šumadijskih rešetkastih krstova od drveta, koji imaju krstove na svakom kraku.

 

Poreklo stanovništva.

Stariji rodovi su:

Grujići, praded Radisav doselio se odnekud iz istočne Srbije, Alimpijevdan.

Marinkovići, praded Marinko došao tastu u kuću, Petkovica i ženina slava Đurđevdan.

Lazići su vrlo stari rod, Đurđic.

Veličkovići, praded Vitor doselio se od Prilepa. Još tamo su bili kumovi sa Grujićima drugim. Taj Vitor je dočekivao na moravskoj skeli doseljenike, većinom Vlahe, ubijao ih i time sprečavao njihovo naseljavanje u Stari Adžibegovac, Aranđelovan.

Grujući drugi su iz okoline Prilepa, Alimpijevdan.

Radojevići, Lučindan.

Raspopovići, Nikoljdan.

Bukovčani i Marinkovići, Nikoljdan.

Banovići, Stevanjdan.

Kovandžići, Ilindan.

Paunovići, Nikoljdan.

Milenkovići, Alimpijevdan.

Đorđevići i Adamovići su stari rod, vratili se iz „preka“, Alimpijevdan.

Savići su starinci, Đurđevdan.

Rusalići, davno su se doselili odnekuda, Mratindan.

Bogdanovići su se doselili vrlo davno, Nikoljdan.

Jankovići su se davno odnekuda doselili, Nikoljdan.

Milojevići su se vrlo davno ovde doselili, Mratindan.

Škerdanci i Marinkovići ne znaju za svoju starinu, jedan su rod, Sv. Petka.

Inđići, Rajčići i Ključani su se davno doselili odnekuda, neko vreme su živeli u Moravinim Ključevima, Aranđelovdan.

Puškići, Aranđelovdan.

Veljkovići su „domoroci“, Stevanjdan.

Mlađi doseljenici su:

Martinovići su iz Požarevca, Đurđic.

Radosavljevići, nemačko dete našli Bukovčani i odraslo kod njih, Nikoljdan.

Stamenkovići, praded se doselio iz Prizrena, Nikoljdan.

Marjanci, ded se doselio iz Mozgova, u predelu Banji, Đurđevdan.

Devetaci, praded se doselio ali se ne zna odakle,Đurđevdan.

Stamatovići su iz Milive u Resavi, Nikoljdan.

Popovići su se davno doselili iz Dubnice u Resavi, Aranđelovdan.

Ramaće su iz Ramaće u Gornjoj Gruži, Aranđelovdan.

Maricani su Vlasi iz nekog sela sa desne strane Morave, Sv. Petka.

Obradovići i Todorovići su iz predela Banje, Stevanjdan.

Manojlovići su iz Kupinova u Sremu, jedna njihova porodica je u Orašju, Sv. Vrači.

Lupurovići su odnekud iz Požarevačkog okruga, Sv. Petka.

Volujanci su iz Voluje i Zviždu, Stevanjdan.

Golubanovići su iz Požarevačkog okruga, Velika Gospojina.

Tomići su iz Busala (?) u Požarevačkom okrugu, Alimpijevdan.

Miljkovići i Zlatići su iz Dubnice, Aranđelovdan.

Ivanovići su iz Milive,Đurđevdan.

Stojanovići i Babići su iz „Babinci“ u Bugarskoj, Đurđevdan.

Gukonjski i Jankovići drugi su iz Požarevačkog okruga, Nikoljdan.

Petkanići su došli iz Smederevskog okruga, Nikoljdan.

Srebrići su iz kruševačke Župe, Đurđevdan.

Radosavljevići i Nedeljkovići su iz Kušiljeva u Resavi, Stevanjdan.

Mitići su „iz preka“, Mratindan.

Novakovići su iz Podgorca u timočkoj Crnoj Reci, Nikoljdan.

Dinići su iz Vražogrnca kod Zaječara, Nikoljdan.

Mijailovići i Solunci, imaju rod u Lapovu. Srđevdan.

Gligorevići su iz okoline Paraćina, Jovanjdan.

Janoševići i Ranđelovići su iz Požarevačkog okruga, Sv. Petka.

Jevtići i Nikolići su iz Požarevačkog okruga, Lučindan.

Duplići i Todorovići su iz okoline Paraćina, Aranđelovdan.

Milići su iz Požarevačkog okruga, Nikoljdan.

Aleksići su iz Požarevačkog okruga, Nikoljdan.

Šiguljanovići i Petrovići su iz Požarevačkog okruga, Miholjdan.

Stankovići i Pavlovići su iz Timočke Krajine, Nikoljdan.

Kojadinovići su iz Kumanova, Mratindan.

Jelići su iz Timočke Krajine, Aranđelovdan.

Kamendolci, Jovanovići i Miladinovići su iz Kamendola u Užičkom okrugu, Alimpijevdan.

Petkovići i Markovići su iz Paraćina, Đurđevdan.

Marići si iz Homolja, Nikoljdan.

Viduljevići su iz Negotina u Krajini, Aranđelovdan.

Milovanovići su iz Požarevačkog okruga, Alimpijevdan.

 

IZVOR: Prema knjizi „Etnološka građa o Šumadincima“akademika Jovana Erdeljanovića, prvo posthumno izdanje 1948. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. katarina

    Pogledajte knjigu Darka Ivanovica “Staro Selo”, tamo sve lepo pise.Ja sam iz familije Obradovic,mi smo rod sa Todorovicima i Zivkovicima,od jednog smo coveka postali,Petra Banjca,koji je u vreme prvog srpskog ustanka dosao iz Banje kod Niksica.I zasluzujemo,mi Obradovici,da se malo vise o nama napise,jer je moj cukundeda Mihajlo Mika Obradovic jedno vreme bio predsednik opstine i zbog koga je vraceno staro ime sela odn Staro Selo.Meni je moj otac pricao o njemu,jer ga on pamti.I znam jos dosta prica o njemu,bio je pametan i pismen covek za to vreme redak.Al najvaznije je to sto se zahvaljujuci njemu selo zove svojim pravim,starim imenom.Hvala.

    • Boban Nikolic

      Katarina, pouksavam da dodjem do bilo kakvog traga o svojim precima, koji su napustili Staro selo u period izmedju 1920. i 1930.godine.Prezivam se Nikolic.Imate li predlog odakle poceti, koga pitati?
      Pozdrav Boban Kragujevac.

      • Jelena

        Moja baba je Nikolić. Ja znam za dve familije Nikolića koje su i dan danas u Starom Selu ali jedna sa drugom nisu rod.