Poreklo prezimena, selo Baroševac (Lazarevac)

5. septembar 2013.

komentara: 6

Poreklo stanovništva sela Baroševac, opština Lazarevac. Prema knjizi „Šumadijska Kolubara“ Petra Ž. Petrovića, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“.

 

Položaj sela.

Baroševac je u srednjem toku Peštana, sa obe njegove strane. Ima više kuća na desnoj strani Peštana nego na levoj. One su po stranama kosa a manje ih ima po ravnici pored Peštana. Naselje je razređenog tipa i deli se na krajeve. Janički Kraj je u donjem kraju sela sa leve strane Peštana. Kazuje se da se ovaj kraj tako nazvao po „janičarima“, koji su tu neko vreme stanovali i odatle gonili srpske hajduke a sami pljačkali narod. Kraj Poljane je između Janičkog Kraja i Strane ispod brda Petkovače. Gornji Kraj je na desnoj strani Peštana i izdvojen je od prva dva kraja.

Vode.

Za domaće potrebe i za piće upotrebljava se izvorska voda. Izvori su: Gvozdena Voda u brdu Petkovači, Ajdukovac ili Kaluđerovac je u Strani, Bukinac i Jokinac su u Gornjem Kraju. Bunare ima skoro svaka imućnija kuća.

Kroz selo protiče nekoliko potoka, koji utiču i Peštan i to sa leve strane su Ajdukovac ili Kaluđerovac, koji izvire iz Ajdučkog Bunara (izvora) ispod Visa i Rakinac izvire u brdu Petkovači. Desne pritoke Peštana su: Guševac, koji dolazi iz Prkosave, Bukinac i Šiljaci ističu iz Božine Bare. Potok Stojkovac utiče u Šiljake. Potok Zabel izvire u Maglovcu a Ruska Jaruga je na granici zeočkog i baroševačkog potesa.

Zemlje i šume.

Njive i livade su na ovim mestima: u Siminom Lugu, Potesu, Zaunki, Božinoj Bari, Okutku, Brdači, Konjugu, Ruskoj Jaruzi, Popovoj Ravni; njive kod groblja, Podumka, Ada, Kolibe, Lipar, Šakojevac, Šiljaci, Mala Brda, Velika Brda, Zabeli, Spasovina, Lukina Bara, Topole i Orovače pored Peštana; u Strani su: Čokanlija, Žarkovac, Vis, Ivkovača, Obosko i Rastoke.

Seoske šume i utrina su na Crkvenom Brdu i Čokanliji. Nedaleko od železničke szanice vadi se lignit* a u brdu Čokanliji je kamenolom.

*Razvojem rudnika REIK, sada PD RB Kolubara, došlo je do iseljavanja dela sela Baroševca, op. Milodan.

Starine u selu.

Na brdu Petkovači je staro „mađarsko“ groblje. Tu i danas ima velikih nadgrobnih ploča bez natpisa i ornamenata, osim ponekog urezanog krsta.

Drugo staro groblje je bilo kod današnje crkve, koje je po svoj prilici mlađe od onog prvog. Iz njega su vađene neobično velike ljudske kosti.

Staro baroševačko groblje je na mestu Crkvinama, u kome je sahranjen seoski knez Nikola, sinovac kneza Stanoja iz Zeoka*.

Stara baroševačka crkva je bila posvećena Mladom Sv. Nikoli. Ona je bila podignuta 1817. godine na temeljima još starije crkve, koja je spaljena u vremenu propasti srednjovekovne srpske države.

*Za kneza Nikolu Mihailovića kazuje se da je njegova puška prva pukla 1804. godine u poteri za Turcima koji su ubili njegovog strica kneza Stanoja u Zeokama.

Podaci o selu.

Današnja crkva posvećena je Sv Georgiju (Đurđicu). Današnje groblje je u potesu kod Ilinog Brda. Seoska zavetina je Mladi Sv. Nikala.

U drumskom naselju su podignuta dva parna mlina. Tu ima tri kafane, šest sitničarskih radnji, po jedna opančarska i abadžijska radnja.

Baroševac kao naselje pominje u svom putopisu Bartolomej Kašić 1612. godine, zatim se pominje 1664. godine a označen je i u Ebšelvicovoj karti iz prve polovine 18. veka. Godine 1723. pominje se „baroševački nurija“, a 1811 godine kao neselje. Godine 1818. Baroševac je imao 37 kuća, 1822. godine 36 kuća. Danas u njemu ima 32 roda sa 138 kuća i jedan ciganski rod sa dve kuće.

 

Poreklo stanovništva.

Pre Karađorđevog ustanka doselilo se pet rodova:

-Đavuri (Vesići) ne znaju za svoju starinu, slave Đurđevdan. Po porodičnom predanju njihov predak učestvovao je u paljenju hana u Sibnici 1804. godine a Karađorđev momak Jovan „Đaurović“ iz Baroševca bio je teško ranjen od Turaka 1804. godine. Od Đavura su po svoj prilici i ovi rodovi, koji su se u toku vremena razrodili:

Milojevići i Mijailovići, koji, takođe, slave Đurđevdan.

Vasiljevići su rod Mihailovićima u Zeokama. Slave Đurđic. Po porodičnom predanju njihov predak Vasilj i Karađorđe su bili od dva brata deca. Tako se kazuje, da je kralj Petar prvi jednom prilikom posetio Petra Vasiljevića u Baroševcu i tom prilikom ga oslovljavao „brate Petre“. Ne znaju svoju starinu.

Savkovići, Živkovići, Đurđevići, Nikolići, Jovanovići i Stanići, slave Nikoljdan. Ne znaju svoju starinu ovi stariji rodovi koji slave istu slavu te su, verovatno, jedan rod.

Đorđevići, kazuje se da je njihova kuća bila deveta u selu, slave Đurđic.

Nikolići drugi i Milijanovići, koji su izumrli po muškoj lozi, su jedan rod, na znaju za svoju starinu, slave (slavili su) Nikoljdan.

Pantelići, Radojčići, Pajići i Paunovići su jedan rod. Starinom su od Sjenice, slave Đurđic.

Posle Karađorđevog ustanka doselilo se šest rodova:

Kojići (Miljanići, Markovići) su se doselili iz sela Kozelj u Kačeru. Slavili su Đurđic, sada slave Nikoljdan. Imaju odseljenike u Barzilovici. Oni nisu rod sa ostalim Kojićima u ovoj oblasti. Hajduk Vasilj Radivojević je od ovog roda.

Bojići (Stevanovići) su „sa Rudnika“, slave Sv. Vrače.

Gerasimovići su ovamo došli iz Venčana a starinom su od Gornjeg Milanovca, slave Nikoljdan.

Petrovići (Stamenići) doselili su se pre stotinu godina iz Kadine Luke u Kačeru, slave Nikoljdan.

Božići su iz Bosuta u Kačeru, slave Nikoljdan. Jednu porodicu imaju odseljenu u Junkovac.

Dimitrijevići (Stepanovići) su se doselili iz severne Hercegovine, slave Stevanjdan.

U drugoj polovini 18. veka doselilo se sedam rodova:

Jovanovići su iz Bosute u Kačeru, slave Jovanjdan.

Ristivojevići su iz Gukoša u Kačeru, slave Nikoljdan.

Sajići (Gavrilovići) su, takođe, iz Gukoša, slave Đurđevdan.

Jovanovići drugi su iz Poljanice u Kačeru, slave Nikoljdan.

Milutinovići su iz Medoševca u okolini, starinom su iz Bosne, slave Lazarevdan.

Popovići su iz Bosute u Kačeru, slave Đurđic.

Tanaskovići su od Popovića, ali su promenili slavu, jer su došli na tuđu zemlju, sada slave Lazarevdan.

Živkovići su od Trna u Bugarskoj, slave Nikoljdan.

Noviji doseljenici su:

Ignjatovići su iz Masurovca na Vlasini, doselili su se 1905. godine, slave Aranđelovdan.

Nedeljkovići su od Nedeljkovića iz Rudovaca, slave Aranđelovdan.

Nedeljkovićidrugi su od Nedeljkovića u Bistrici, slave Alimpijevdan.

Tomići su iz Darosave a daljom starinom su iz Živkovaca u Kačeru, slave Nikoljdan.

Damnjanovići su iz Zeoka, slave Nikoljdan.

Marković je mlinar, doselio se iz Mladenovca, slavi Nikoljdan.

Petrovići su od Musića u Velikom Borku, slave Jovanjdan.

Ilići su od Gošnića u Zeokama, slave Nikoljdan.

Jankovići su iz Drlupe u Kosmaju, slave Nikoljdan.

Bekunić je iz Šida, ostao kao austrijski vojnik 1918. godine, slavi Đurđevdan.

Jakovljević je odnekuda došao kao dete, slavio je Nikoljdan, sada slavi ženinu slavu – Đurđic.

Paunovići su od Gošnića u Zeokama, slave Lučindan.

Vujičić je iz Orašca u Tamnavi, slavi Đurđevdan.

Maksići su izumrli, slavili su Nikoljdan.

Stanojevići su Cigani kovači, bili su „gurbeti“, slave Novu Godinu (Sv. Vasilije).

 

IZVOR: „Šumadijska Kolubara“ Petra Ž. Petrovića, prvo izdanje 1939. godine, drugo izdanje 1949. godine – poslednje izdanje Službeni Glasnik i SANU – Edicija „Koreni“ 2011. godine u sklopu knjige „Šumadija i Šumadijska Kolubara“.

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. Sela u opštinama Lazaravec, Ub i Lajkovac, koja su potpuno ili delimično raseljena zbog širenja kolubarskih kopova.

    Opština Lazarevac:
    – Strmovo (obod)
    – Mirosaljci
    – Junkovac
    – Sakulja
    – Baroševac
    – Medoševac
    – Zeoke
    – Mali Crljeni (obod)
    – Vreoci
    – Veliki Crljeni
    – Cvetovac

    Opština Lajkovac:
    – Mali Borak
    – Skobalj

    Opština Ub:
    – Kalenić
    – Radljevo

    Pouzdanost (poluzvaničnih) podataka 95%.

  2. Zoran

    Da li neko zna nesto o poreklu imena potoka “Bukinac” ili u opste bilo sta vezano za taj potok?

  3. stanojevic

    Nisam oduševljen o tome da su stanojevici nekada bili gurbeti, o tom prezimenu postoji istorija iz tog kraja. Jedan od najpoznatijih je knez Nikola stanojevic, po kojim je nazvana ulica od crkve. Želim da se Administrator pre iznošenja neistinite istorije dobro informiše. Sa pozdravom stanojevic

    • Poštovani, kao što je na početku, ali i na kraju ovog teksta naznačeno – navodi su preuzeti iz knjige “Šumadijska Kolubara” Petra Ž. Petrovića, koja je doživela tri izdanja. Naravno, dragocena je svaka dopuna, izmena, objašnjenje. Kao i u slučaju nekih drugih autora iz edicije Naselja i poreklo stanovništva, grešaka je bilo, čega nesumnjivo nije pošteđeno ni Petrovićevo delo. Ali, mi nemamo boljih od tih istraživanja i smatramo da je ovo što dajemo dragoceno kao osnov. Činjenica da je svaki tekst objavljen na našem portalu moguće komentarisati, dopunjavati i sl. upravo otvara prostor da se starim istraživanjima da ili doda ponešto novo, a ono što je sporno naznači. Svako dobro i hvala na doprinosu.

  4. barosevcanin

    verovatno to nisu isti stanojevici…znao sam ove iz barosevca…dobri ljudi… mislim da su romi.

  5. Rade

    Poštovani,
    zar Sajići-Gavrilovići i Jovanovići nijesu doseljenici iz Grčića,Rubeža ispod Trešnjice,Ljubovija.
    U knjizi Ljube Pavlovića Sokolska nahija’ se pominju kao doseljenici iz Nikšića od Brastva’ Rubežića-Jakičića 1715.god…
    e-mail: [email protected]