Poreklo prezimena, selo Ostružanj (Osečina)

26. jul 2013.

komentara: 4

Poreklo stanovništva sela Ostružanj, opština Osečina. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik Republike Srbije i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Ostružanj je na obema obalama Ostružanjske Reke, baš pri njenom ušću u Jadar. Zemljište je brdovito, brda nisu velika, ali su isuviše strmenita, te su nagnala seljake da se nasele na njihovim širokim plećima. Glavnija uzvišenja su: Inđirovo Brdo, Šarampovine, Vučak, Krivo Brdo, Kokorava i dr. Zemljište je od sekundarnog krečnjaka.

Izvora je u selu dosta. Ispod svakog brda, na kome ima kuća nalazi se po jedan ili dva izvora, samo su malog obima i vrednosti, jer mnogi presušuju, s toga seljaci u pojedinim dolinama potoka i jaruga iskopavaju bunare i njima se služe. Od glavnijih izvora su: Smiljanića Bunar, Arambašina Voda, Vučak, Česma i dr. Od tekućih voda najvažnija je Ostružanjska Reka, koja dolazi iz Lopatnja i tamo se zove Lopatanjska Reka. U ovu reku ulica se potok Vučak, koji doslazi sa južne strane sela iznad Lopatnja i Potok, koji dolazi iz Šarampovine.

Zemlje i šume.

Zemlje ostružanjske su brdske i rečne. Brdske su zemlje posne, suva glinuša, koje kad se natiru mogu dati dobar rod. Rečne zemlje su nanosne, poglavito pre ušću Reke u Jadar, rodne si i daju dobre oranice i livade. Pašnjaci i ispusti su iznad kuća do Lopatnja i po stranama pojedinih brda.

Šume je dosta. Najviše je šume na južnom delu sela oko Arambašine Vode i sva je seoska zajednica. Pojedinačnih zabrana ima dosta po celom selu, te je šume dovoljno za građu i ogrev.

Tip sela.

Ostužanj je selo razbijenog tipa. Kuće su po džematima, a džemati izdvojeni jedan od drugoga od 50 do 500 metara. Kuće po džematima su na kratkom rastojanju dok su džemati dosta udaljeni jedan od drugoga.

Na levoj obali Ostružanjske Reke su: Stevanovići a na Krivom Brdu, južno od njih su: Petrovići, Arsenovići, Lazići (Markovići), Antonići, Nastići i Zelići.

Uz jarugu Vučak i njegov potok, a na desoj strani njegovoj do seeoske šume su: Bajići, Gligorići, Lukići, Spasojevići i Radojičići.

Prema ovima na levoj strani doline su: Tešanovići, Pavlovići, Gačići i Đurđevići.

Na desnoj obali reke su: Hadžići, Miloševići, Čobići, Veselinovići i Vujanovići (Smiljanići i Ivanovići).

U Ostružnju ima dosta zadruga, ima ih 2-3 sa preko 25 čeljadi u kući a nekoliko sa po 20. Važnije su zadruge: Ivanovića (dve kuće), Stevanovića, Gligorića, Antonića, Arsenovića i dr.

Podaci o selu.

Ostružanj je prem spisku sela valjevske eparhije od 1735. godine imao 22 doma. Ostružanj je prema haračkim tefterima iz 1818. godine imao 36 domova sa 46 por. i 103 haračkih ličnosti.

Prema popisu:

-1866. godine – 71 dom i 646 stanovnika.

-1874. godine – 80 domova i 683 stanovnika.

-1884. godine – 77* domova i 744 stanovnika.

-1890. godine – 89 domova i 854 stanovnika.

-1895. godine – 102 doma i 904 stanovnika.

-1900. godine – 123 doma i 947 stanovnika.

*Mislim da je ovo greška, te da je bilo, najverovatnije, 87 domova, op. Milodan.

Godišnji priraštaj stanovništva je 10,61 a procentni 1,35%.

Ime selu.

Po pričanju starog Brke iz porodice Vujanovića ime selu starije je od svih današnjih porodica u selu, pa prema tome ne zna otkuda je. No, kod starijih ljudi u selu i okolini može se čuti, da su imena Ostružanj i Osečina došla od kuge, kad je prolazila kroz ova sela, pa jedno sasvim „ostrugala“ a drugo potpuno „osjekla“, te po tome i sela su dobila imena.

Imena džemata su porodični nazivi, kao u većini sela ove oblasti.

Starine u selu.

Na mestu Šarampovine i danas se raspoznaju Karađorđevi šančevi, iz kojih su 1809. godine Srbi slavno pobedili sokolske i srebreničke Turke, kad su nameravali da prodru u Valjevo.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

I ovo selo, kao i susedna Osečina, nema starinaca, po pričanju starog Brke što je u blizini grada Sokola, iz koga su češće ispadali Turci, pljačkali sela, roblje odvodili, pa su se morale starije porodice sklanjati i iseljavati. Staro selo je bilo na Vučaku, otprilike gde su i danas najstarije doseljene porodice.

-Arsenovići (Petrovići, Markovići, Antonići, Nastići, Zelići, Bajići i Lazići): Prve porodice, koje su osnovale današnje selo, jesu Arsenovići doseljeni u početku Prvog austrijskog rata s Turcima iz Pipera u Crnoj Gori. Oni su se naselili pored starinaca na Krivom Brdu i Vučaku, ali su se ovi (starinci) ili iselili niz Jadar u niža sela i Mačvu ili zamrli, tako da ih u početku 18. veka nije bilo nijednog. Arsenovićima su bliži rod pomenute familije i prvo su se bili naselili u Leliću, selu ove oblasti, pa se odatle dve porodice odselile na Ušće pored Save a ostale prešle u Ostružanj. Arsenovićiima su rod i, već pomenuti, Lazići, čiji je predak Stevan slavno pao u boju na Bratačiću 1806. godine, ima ih 46 kuća, slave Aranđelovdan.

-Hadžići i Miloševići: Druga stara porodica je Hadžića, čijii se rodonačelnik Hadži-Miloš doselio iz Bihara u Staroj Srbiji nekako u isto doba, kad i Arsenovići iz Lelića. Hadžija je bio manstirski đak i išao je na Svetu Goru, pa se spremao za popa, ali kako mu je žena rano umrla, nije se mogao zapopiti. Hadžija je umro u selu i danas mu je spomenik u Vujanovića groblju, gde se jedva raspoznaje da je umro 1697. godine. Hadžini potomci su hadžići i Miloševići, ima ih 19 kuća i slave Jovanjdan.

-Vujanovići (Ivanovići, Brkići, Smiljanići): Posle Hadžije ili još za života njegovog, doselila su se dva brata; Vujan i Jakov iz Pive u Hercegovini i naselili se pored Hadžije. Vujanovića ima danas i Zvezdu, Vrelu, Tularima, Kalinovcu, Velikom Bošnjaku u Posavo-Tamnavi. Njih je pod navedenim prezimenima 10 kuća i slave Jovanjdan.

-Tešanovići (Gligorići, Lukići, Spasojevići, Radojičići, Đurđevići): Pred Kočinu Krajinu sišli su iz Višesave do Bajine Bašte Tešanovići i naselili se pored Lazića; njih je pod navedenim prezimenima 29 kuća, slave Aranđelovdan.

-Stevanovići: Kad i Tešanovići sišla je i jaka hajdučka porodica Stevanovića, proterana iz Duba-okruga užičkog. Iz ove je porodice čuveni hajduk Đorđe, koji je slavno pao na Čokešini 1804. godine. Rodonačelnici Stevanovića su 3 brata, od kojih se Đorđe, kao hajduk, nije ženio; njih je danas 15 kuća, slave Aranđelovdan.

-Čobići, Veselinovići i Gačići: U Prvom ustanku prešli su u ovo selo Čobići, Veselinovići i Gačići iz sela Cikota u Jadru i podelili se u dve grupe, pa se jedni naselili u Vujanoviće a drugi u Laziće. Sve tri porodice su od jednog bratstva i raseljavale su se, ima ih 11 kuća i slave Aranđelovdan.

-Pavlovići: U Tešanoviće je brat naselio Pavloviće, koji je bio trgovac u Šapcu, došli su iz Gornjih Košalja u okrugu podrinjskom, slave Jovanjdan.

U Ostružanju je 131 kuća od 7 porodica.

 

Zanimanje stanovništva.

Ostružnjaci se bave zemljoradnjom i voćarstvom. Gaje i dosta stoke. Zemlje je malo, s toga svake godine silaze u Jadar i Tamnavu i tamo uzimaju tuđa imanja i na njima napasaju svoju stoku i seju kukuruz. Najbogatiji su sa voćem, koje im rađa kao nigde u ovoj oblasti, s toga je mnogo prostora u ovom selu pod voćem, gotovo polovina ziratnog prostora. Zbog teskobe i nemanja dovoljno dobre ziratne zemlje Ostružnjaci se i danas iseljavaju posle deoba kod svojih kuća i najviše se sele niz Jadar.

Pojedinosti o selu.

Ostružanj je sastavni deo Ostružanjske opštine u Srezu podgorskom. Sudnica je pored Reke, a ispod Šarampovine. Škola i crkva su u Osečini. Groblje je izdeljeno po krajevima sela.

Seoska preslava je Spasovdan.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. branko

    Rodjen sam u Ostruznju i prezivam se Pavlovic, slavimo Sv. Arhangela Mihaila, Arandjelovdan. Znam da smo se nekada davno prezivali Djurdjevic i da se neko od mojih predaka odvojio od njih. I oni slave istu slavui sva zemlja koju imaju je uz nasu, sto znaci da je nekada bila zajednicka pa podeljena. Voleo bih da mi odgovorite gde idu nasi koreni dalje u proslost. I da, sadasnja seoska preslava je Mlada Nedelja. Unapred zahvalan.

  2. .......

    Branko,

    Piše ti u tekstu o tvojim Pavlovićima..

    • branko

      Shvatio sam ja to iz prethodnog teksta, interesuje me kada su se odvojili, koje godine otprilike, kako se zvao taj sto se odvojio i njegovi potomci?