Poreklo prezimena, selo Rovni (Valjevo)

5. jul 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Rovni, grad Valjevo. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Rovni su na levoj obali Jablanice, na jugu od Balinovića. Seoske su kuće po stranama visokih, vrlo strmenitih, krševitih krečnjačkih brda, koja se dižu iznad Jablanice. Brda su visoka i plećata, pored Jablanice, prepuna plazova i točila. Glavniji su visovi: Tara i Šaran do Kunica i Sitarica, Brdo do Bobove i Bogdana do Balinovića, na kojoj je i Balinović.

Izvora ima nekoliko u padinama brda, u rasedima slojeva. Izvori isu jaki, glavniji su Tara do Bobove, Rakića Česma u selu i Srećkovića Bunar. Potrebu u većoj količini vode podmiruje Jablanica, koja teče pored sela sa istočne strane. Sa južne strane odvaja selo od Kunica i Sitarica potok Tara, koji postaje od nekoliko jakih izvora. Od Rakića kuća silazi velika Rakića Jaruga ili Duboka Jaruga (a i Duboki Potok) a ona je suva, kamenita i usprta dolina.

Zemlje i šume.

U selu je vrlo malo ziratne zemlje. Ona je oko kuća i po plećima brda, dokle je oko Jablanice vrlo malo ima. Zemlja je kamenitog dna, posna, dosta krečna iako se natire, onda može nešto da rodi. Samo do Balinovića niz Bogdanu ima malo više ziratne zemlje i to je jedini poveći komad rodnije zemlje, u kome svaki seljak ima svoga udela. Tu su Rovine, najbolje ziratne zemlje, rđave za livade i pašnjake.

Šume je u selu dosta. Južni kraj sela je pošumljen. Oko Tare i Dubokog Potoka ima dosta šume, samo je sitna, te otud narod ima dosta drva za ogrev a po malo i za građu.

Zajednice seoske su oko Tare i Dubokog Potoka, a drugih zajednica nema.

Tip sela.

Rovni su selo razbijenog tipa. Seoske su kuće uglavnom zbijene u dva džemata. Prvi džemat je na Bogdani do Balinovića i zove se Stare Kuće a drugi se zove Brda i na južnu stranu je od njega. Kuće su rasturene, tako da su džemati gotovo spojeni; rastojanje među kućama je od 50 do 600 metara.

Kod Starih Kuća su: Zarići, Srećkovići, Antonijevići, Ivankovići, Selakovići, Radosavljevići i Jovanovići.

Na Brdima su: Čolići (Živkovići), Ćubići, Jakovljevići, Rakići i Đokići.

U Rovnima ima nekoliko osrednjih zadruga: Čolića, Srećkovića (dve kuće), Zarića (dve kuće) i Rakića.

Podaci o selu.

Rovni, kod Vuka Romni, prema haračkim tefterima od 1818. godine imali su 15 domova sa 21 por. i 41 haračkih ličnosti.

Prema popisu:

-1866. godine – 18 domova i 172 stanovnika.

-1874. godine – 21 dom i 202 stanovnika.

-1884. godine – 28 domova i 243 stanovnika.

-1890. godine – 30 domova i 259 stanovnika.

-1895. godine – 31 doma i 291 stanovnika.

-1900. godine – 33 doma i 298 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 3,66 a procentni1,64%.

Ime selu.

Balinović su osnovala dva brata rođena, koji su bili odeliti pre doseljenja i nastanili se prvo u Balinović. Stariji brat je ostao u selu, a mlađi je prešao na svoje rovine* u ovom selu, na mestu gde su danas Stare Kuće i tu se zakućio. Mlađi brat naselio se i zakućio na rovinama i njegovo selo se prozove Rovine, a docije izgovaranjem i Rovne i Rovni, što je danas zvaničan naziv sela.

*Rovine se zovu ona mesta,koja su obrasla papraću, pa se preko zime rove za svinje, koje zasoljenu paprat rado jedu, inače neće ili ako jedu dobijaju neku opaku bolest, koja ih opija i mori. U danas stariji seljaci, piše LJ. Pavlović, ovog sela i Balinovci ne smatraju ovo selo drukčije nego zaselak Balinovića.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

-Balinovci (Zarići, Srećkovići, Ivankovići, Antonijevići, Jakovljevići, Ćubići, Čolići, Rakići i Radosavljevići): Rovne su osnovale one porodice, koje su na Bogadni, na mestu zvanom Stare Kuće; one su potomci starog Balinovca, doseljenog na svoje rovine. Ove su se porodice granale i širile po celom selu i međi njih se docnije umetale kasnije doseljene porodice. Od Balinovca su gore pomenute porodice, ima ih 30 kuća i slave Jovanjdan. Kad se Balinovac naselio u selu, Rovni su time postale zaselak sela Balinovići i dugo se tako smatrale a pre Balinovčevog dolaska nije bilo naseljenika niti se ma šta znalo za njih.

-Jovanovići su noviji doseljenici, čiji je ded sišao kao majstor iz Godočeva-okrug užički i naselio se u selu; njih je dve kuće i slave Nikoljdan.

-Selakovići su iz Sušice, otac im došao ženi na imanje, ima ih dve kuće i slave Jovanjdan.

-Arsenovići, predak je iz Sušice i prizetio se u Zariće, čije je porezime i slavu primio, slave Jovanjdan.

-Đokići su iz Zaovina, slave Đurđevdan.

U Rovnima je 36 kuća od 5 porodica.

 

Zanimanje stanovništva.

Rovnjani se zanimaju svima privrednim poslovima, kojima i susedni seljaci ove oblasti. Glavna su zanimanja voćarstvo i stočarstvo a uzgred i zemljoradnja. Radi uče zanate i rade po selu i okolini, dosta ih se bavi ribolovom, žeženjem kreča i trgovinom. Ne sele se ali u službu idu po susednim selima.

Pojedinosti o selu.

Rovni su sastavni deo Rebeljske opštine u Srezu valjevskom. Sudnica i škola su u Poćuti, a crkva u Gračanici. Groblje je u sredini sela, na Brdima.

Ne kaže sa da li i koju preslavu preslavljaju.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Koreni

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.