Poreklo prezimena, selo Kamenica (Valjevo)

11. jun 2013.

komentara: 23

Poreklo stanovništva sela Kamenica*, grad Valjevo. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

*Ovo je selo opisao g. Milorad Iv. Protić, sveštenik kamenički i ovim smo se opisom znatno koristili (LJ. Pavlović).

 

Položaj sela.

Kamenica leži u sredini Valjevske Podgorine, na onoj kosi, koji deli vode Jadru i Obnici. Kuće su ili po toj kosi ili onim izbrešcima i brdima, koja su na istok od ove kose. Selo se pruža u dužinu i južnom pravcu na koju je stranu i nagnuto. Zemljište je brdovito, pojedina su brda osrednje visine (nisu viša od 300 metara), ali su vrlo strmih strana i padina. Geološki su sastavljena iz sekundarnih krečnjaka. Znatnija uzvišenja su su: Vlašić do Oglađenovca, Ravno Brdo, Petkovača, Trapića Strana, Vrtlog i Veliko Brdo do Pričevića.

Izvora ima mnogo. Svaki kraj sela, gotovo svaka kuća ima svoj izvorac, čiju vodu upotrebljava za svakovrsnu potrebu. U selu ima i bunara, koji nisu tako plitki već isuviše duboki (preko 22 metra, popov bunar). Od tekućih reka je najvažnija i gotovo jedina tekućica Kamenica. Kamenica postaje od dva potoka, jednog koji dolazi sa Vlašića iznad Miličinice i drugog, koji dolazi iz Jojića a koji se sastaju ispod Ravnog Brda i grade reku. Reka teče više istočnim krajem sela i ima pravac južni do Trapića Strana, a odatle okrene na jugo-istok i pada u Obniicu. U ovu reku sa desne strane silaze ovi potoci: Žarkovića Potok, koji izvire iznad stare crkve i ispod nje pada; Gojsevica, koja silazi iznad Drajića i ispod njih pada u reku; Vrelo*, najjači izvor u selu, koji izbija ispod Vrtloga i odmah okreće dva vitla i posle toka u dužini jednog kilometra pada u reku.

*Vrelo je nastavak Vragočkog Vrela, koji na zapadu od izvora ponire u vrtačama brda Vrtloga.

Zemlje i šume.

Pleća ovih bregova su prepuna vrtača, koje se u ovom selu zovu i vrtlozi. Vrtlozi imaju osobito toplu, meku i rastresitu krečušu ili po dnu crvenicu sa moćnim humusom. Ovo je najrodnija, najbogatija i za useve najpodesnija zemlja u selu. Padine bregova od Osladića i severni deo sela imaju posnu, peskovitu, hladnu i šuplju glinušu, koja se i teško obarađuje a i rđav plod donosi. Luke oko reka su nanosne, vodoplavne ili močvarne zemlje, te su osobito dobre za livade i pašnjake, a ređe za obdelavanje.

Šume u selu ima mnogo. Naročito je šumom bogat severni deo sela – Vlašić. Sve strmenite padine pojedinih bregova, sve nepristupačne uvale, kao i mnogi delovi obrasli su odličnom šumom od lisnatog drveta koje ima dosta za građu i gorivo ne samo za selo, nego i za prodaju. Na suviše posnim i nerodnim zemljama osobito uspeva breza, koje u ovom selu ima previše. Nikakvih zajednica u selu nema.

Tip sela.

Reka i potoci dali su zemljištu neravan izgled. Suviše strmenite strane nisu dale mogućnosti seljaku da po njima podižu svoje kuće, već su ove po plećima brda a samim tim selo je razbijenog tipa. Kuće su grupisane po plećima brda i takvih grupa u selu ima, koliko i brda: Jojići na brdu do Gornje Bukovice, Zimonje na ograncima Vlašića, Ravno Brdo, Trifkovići (Sređani), Močionik i Orašje na kosi do Osladića, Drajići na Petlovači, Drlače na Trapića Brdu, Veliko Brdo i Vrtlog. Jojići i Veliko Brdo su na levoj strani reke a svi ostali su džemati na desnoj. Rastojanje među džematima je 500 do 1000 metara, a među kućama 20 do 200 metara.

U selu ima dosta zadruga, ali većih zadruga nema. Zadruge se raspadaju, ali se još dosta uporno održava zadružni život.

Podaci o selu.

Kamenica je po spisku sela valjevske eparhije iz 1735. godine imala 23 doma. Po haračkim tefterima u 1818. godini u selu je bilo 44 kuće sa 56 poreskih i 149 haračkih lica.

Prema popisu:

-1866. godine – 95 domova i 793 stanovnika.

-1874. godine – 119 domova i 862 stanovnika.

-1884. godine – 137 domova i 1081 stanovnika.

-1890. godine – 134 doma i 1177 stanovnika.

-1895. godine – 144 doma i 1186 stanovnika.

-1900. godine – 165 domova i 1272 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva je 13,10 a procentni 1,34%.

Ime selu.

I reka i selo se zovu Kamenica. Jedno od drugoga je dobilo ime a pre selo od reke nego reka od sela. Istina su i strane brda kamenite i litičaste, a i selo je prepuno kamenja, te mu je valjda i ime otuda došlo.

Imena džematima su ili porodična ili po imenu mesta ili brda. „Jojići“, „Zimonjići“ i „Drajići“ su porodični nazivi. „Veliko Brdo“, Ravno Brdo“ i „Vrtlog“ su imena brda, pa i imena džemata. „Močionik“ je ime došlo otuda, što po njemu ima dosta močila, močvara u kojima se topi lan i konoplja. „Orašje“ zbog mnogih oraha, koji su rasli u ovom kraju, a danas ih nema. „Drlače“ je ime mesta, odakle su se stanovnici doselili.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Kamenica je selo koje se i danas neprekidno naseljava, a to naročito što je ona izabrana kao sresko središte, koje privlači znatni sveti sa drugih strana. Selo je vrlo staro, mi ga već nalazimo u spisku valjevskih sela koja je sastavila austrijska Administracija 1737. godine. Ne tamo taj spisak pokazuje veliku starost selu, već starost selu dokazuju i njegove porodice, za koje se ne zna da su i odakle doseljene.

Najstarije porodice u selu jesu:

-Drajići, kojih je danas samo 6 kuća, nekada ih je bilo više, ima ih raseljenih i preko Save i po ovoj oblasti, slave Jovanjdan.

-Čvorkovići*, njih je uvek bila samo jedna kuća, pa i danas, slave Đurđic.
*U selu postoji predanje o ovoj porodici da je ona prokleta, da se ne može množiti i da nikada u kući ne može biti više od jednog muškarca. Danas je spala na jedinu mušku glavu od 7 godina, piše Milorad I. Protić, sveštenik.

-Vrčkovići su od starih Trifkovića, kojih je nekad bilo više u sredini sela, pa su se raselili u donja sela oko Save, danas je samo jedna kuća, slave Nikoljdan.

U najstarije doseljenike ovoga sela mogu se uvrstiti:

Žarkovići i Jojići. Pred kraj 17. veka doselili su se s Povija na Čevu tri brata: Žarko, Jovan (Joja) i Divljan zbog krvnine. Žarko se naseli u Trifkovićima, Joja do Gornje Bukovice a Divljan odmah iza njega u Gornjoj Bukovici na brdu, koje se prozove Divljan. Od Žarka su današnji Žarkovići, ima ih 4 kuće, od Joje su svi Jojići, kojih ima pod raznim prezimenima 18 kuća a od Divljana u Gornjoj Bukovici su svi Divljanovići, slave Aranđelovdan.

-Zimonjići*: Sa Žarkom i braćom njegovom prebegao je zbog krvne osvete i stari Zimonja oz Kobiljeg Dola na Čevu i naselio se pod Vlašićem uz reku Kamenicu. Od njega su današnji Zimonjići, kojih ima pod raznim prezimenima 29 kuća i slave Lazarevdan.
*Zimonjići smatraju sebe da su od iste porodice, od kojih su današnji Zimonjići u Gacku i Mostaru.

-Drlačani, Jovanovići, Popovići, Milovanovići, Ilići, Mijailovići i dr: Pred Kočinu Krajinu, upravo u doba austrijskih ratova, iz Drlača u Azbukovici, doselili su se današnji Drlačani, koje se prezivaju raznim prezimenima i naselili su se u donjem delu Kamenice po Vrtlogu, Velikom Brdu i Trapića brdu. Svi Drljačani od 6 braće nose već pomenuta prezimena, ima ih i raseljenih, a iz njihove porodice je bilo sveštenika i trgovaca; u selu ih je 42 kuće i slave Đurđic.

-Lukarci (Lukarići) su iz Lukarića u Vujinovači, sela ove oblasti, iz tamošnje porodice Vujinovaca (Vujića). Doselili su se u Prvom ustanku, a naselili su se u Orašju i Močioniku; ima ih 32 kuće i slave Nikoljdan.

-Savići su se doselili posle Drugog ustanka iz Kremana u Starom Vlahu i naselili se u Trifkovićima, njih je dve kuće i slave Aranđelovdan.

-Potočići, predak im se prizetio u Saviće, došao iz Pakalja, sela ove oblasti, ima ih dve kuće i slave Jovanjdan.

-Vasilići su oko 1820. godine sišli iz Pilice-okrug užički, slave Đurđic.

-Protići, predak im se doselio pre 35 godina kao sveštenik iz Bele Crkve u Rađevini, slave Alimpijevdan.

-Vidakovići su starinom iz Čučuga, dovela ga mati u ovo selo, slave Petrovdan.

-Marjanovići, predak se doselio kao zanatlija, prizetio se u neku staru zanatlijsku kuću a došao je iz Sevojna-okrug užički, slave Aranđelovdan.

U selu je danas pravih seoskih kuća 144 od 15 porodica.

Ovde nije uračunato džemat Ravno Brdo. Ravno Brdo je drumsko naselje na putu Valjevo-Loznica i na obema obalama reke Kamenice. Ovo drumsko naselje sastoji se od 3 mehane, 7 dućana, dve magaze, 3 privatna stana, sreske kancelarije i zgrade za poštu i telegraf. Dućandžije su sve gotovo izvan ovog mesta a tako isto i mehandžije i činovništvo. Ovde ima 3 mehandžije, od kojih se jedan bavi i trgovinom, 3 samostalna trgovca, 4 zanatlije (kovači, opančari, potkivači) i 8 činovničkih porodica. Seljaka na Ravnom Brdu nema, niti se pak ko od trgovaca, mehandžija i zanatlija bavi zemljoradnjom.

Zanimanje stanovništva.

Glavna zanimanja seljaka ovog kraja jesu ista, koja i drugih seljana ove oblasti. Najglavije zanimanje je zemljoradnja i voćarstvo. Radom na zemlji ne trude se da proizvedu toliko da i njima bude i za prodaju. Voća imaju mnogo i najglavniji novac dolazi otuda. Stočarstvo opada i ne podiže se nikako. Pojedini seljaci znaju opraviti i napraviti bunar, kola, pojedine alatke, ali radi toga ne idu nigde izvan svoga sela.
Siromašniji nigde ne idu u pečalbu izvan svoga sela.

Pojedinosti o selu.

-Kamenica je sastavni deo Kameničke opštine u Srezu podgorskom. Sudnica, crkva i škola su u Žarkovića Potoku, blizu njegovog ušća u Kamenicu. Selo ima staru crkvu, koju je iznova podigao i obnovio na temelju neke starije knez Jovan Bobovac 1818. godine i koji je 1832. godine donet i pred njom sahranjen. Nova crkva podignuta je 1902. godine na brdu iznad stare. Groblje je razdeljeno po krajevima, a tako isto selo nema ni svoje zajedničke preslave.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Koreni

Komentari (23)

Odgovorite

23 komentara

  1. iznogud

    ako znas, gde da nadjem detaljnu mapu kamenickih zaseoka na netu, mislim na donju kamenicu, vrtlog, popovice i taj deo, hitno je

  2. Pavle

    Moji su poreklom iz Vrtloga,neznam niti sam kad čuo za bilo kakvo utvrdjenje ili slično vezano za taj kraj.Zavisi šta i ko zove Vrtlog,inače to je deo sela u kom žive Pavlovići i ispod njihovih kuća Vragočko vrelo ponire i pojavljuje se u delu sela koje se zove Platno.Trenutno u Vrtlogu od Pavlovića ima osam kuća(9 doselili se u Pavloviće),dok u tri kuće žive starosedeoci koji su uvek živeli tu a u ostalim su porodice koje žive u Valjevu.

    • iznogud

      verovatno se onda znamo, al ne mogu da se setim ni jednog pavla u vrtlogu?

      • Pavle

        Ako misliš da me znaš i da poznaješ taj deo Kamenice zašta će ti onda bilo kakva mapa..a činimi se da nešto grešiš …

        • iznogud

          rekao sam da se verovatno znamo al da ne mogu da se setim nijednog pavla. cak sam i pitao neke ljude i niko ne zna za pavla, mozda se ne secaju. trenutno sam u vrtlogu kod babe i dede ovde ljudi slabo znaju o istoriji mesta gde zive, zato sam poceo malo da istrazujem i gle cuda pronalazim tebe, vidim da poznajes mesto al cemu ta tajanstvenost???

  3. Zivkovic

    Zamolio bih za informaciju ukoliko je imate. Ispitujem svoje poreklo pa me interesuje da li slucajno imate neku informaciju o Zivkovic Radoslav Rama rodjen u Kamenici kod Valjeva 7.VII 1879 godine. Pukovnik odlikovan Karadjordjevom zvezdom i ordenom za hrabrost od Ruskog cara. Preminuo je u Beogradu. Hvala.

    • Aleksandar

      Postovani, ja sam iz Valjeva, pok. otac Desimir Stevanovic je rodom iz Valjevske Kamenice, donje, tkz donji kraj Drlacani, slavim djurdjic. Oceva majka, moja baba, je pok. Radmila Zivkovic, udata Stevanovic, rodom od Zivkovica iz Pricevica. U njenoj rodnoj kuci nema nikoga, vecina su se odselili u Beograd. Ove podatke sam dobio od pok. oca i njegovog mladjeg brata, koji zivi u Kamenici. Babe se dobro secam, bila je udata za Gvozdena Stevanovica, mog dedu po ocu. Koliko ja znam to je jedina veza Zivkovica i Kamenice.

    • Miloš

      Poštovani, u knjizi Milorada Radojičića “Besmrtni Ratnici Valjevskog Kraja U Ratovima 1912-1918” koja se bavi nosiocima najvišeg ratnog odlikovanja iz tog perioda – vitezovi Ordena Karadjordjeve zvezde, (a koju možete preuzeti na sledećem linku – http://www.istorijskiarhiv.rs/sites/default/files/PODACI/materijali/KNJIGE%20PDF/Besmrtni%20ratnici%20valjevskog%20kraja%20ZA%20BIBLIOTEKU.pdf), objavljena je biografija Radosava Živkovića Rame, u kojoj, siguran sam, možete pronaći dosta stvari koje Vas interesuju. Takodje ispod biografije objavljena je i kompletna literatura uz pomoć koje je autor došao do tih podataka, a koja Vam može pomoći u eventualnoj daljoj potrazi o ispitivanju porekla.

  4. Jovana

    Poštovani, da li postoji mogućnost da ukoliko neki pripadnik porodice Marković čija je slava Jovanjdan, vidi ovaj komentar i javi se na mejl adresu [email protected]? Pokojni deda je rođen u Kamenici. Dosta stvari o poreklu me zanima, svaka imformacija će dobro doći.