Poreklo prezimena, selo Tršić (Loznica)

2. jun 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Tršić, opština Loznica. Prema studiji Borivoja Milojevića “Rađevina i Jadar” iz 1913. godine.

 

Položaj.

Gonja Mala je na stranama dolina Ćajnovca i Vukanovca (prema jugu) i na ripanjskoj površi s desne strane Žeravije; Rečani su na prisojnoj strani Žeravije; Donja Mala je takođe na prisojnoj strani Žeravije i na pinosavskoj površi s leve strane ove reke; i Dobrilovići su na ripanjskoj površi s desne strane Žeravije.

Tip.

Male su:

Gornja Mala: Popovići 2k, Mićić 1 k, Banjanac 1 k, Jovičić 1 k, Stepanović 2 k, Čotrić 1 k, Srećković 1 k, Marjanović 3 k, Lazić 1 k, Kamenarci 2 k, Vasić 2 k, Krstić 2 k, Đukanović 1 k, Stanarević 2 k, Petrović 3 k i Starčević 1 k;

Rečani: Jovičić 3 k, Bandulić 1 k, Perić 1 k, Stanković 1 k, Ranković 1 k, Radić 1 k, Matić 6 k, Pavlović 1 k i Zebić 1 k;

Donja Mala: Dragićević 20 k;

Dobrilovići: Dobrilovići 7 k.

Privreda.

Seoska šuma je bila u Žeraviskom Vrelu; sad ju je oduzela država. Nekoliko seljaka obrađuje zemlju na pola u Lozničkom Polju, a nekoliko njih su kupili njive i sagradili kolibe. Početkom zime dogone Užičani ovce i ishranjuju ih senom.

 

Poreklo stanovništva.

Stari doseljenici nepoznatog porekla su:

Stepanovići (Sv. Luka).

Doselili su se:

1.) U drugoj polovini 18. veka:

Starčevići iz Hercegovine (Arh. Mihailo). Otac Savatija Starčevića se zvao Jovan, a ded Sava. Sestra Savina, Jovana, bila je udata za Stevanom Karadžićem, ocem Vukovim i mati je Vukova;

Čotrić, Bandulić i Pavlović iz Petnjice (u Drobnjacima), Sv. Đorđe. Otac Ilije Čotrića se zvao Ranko, ded Spasoje, a praded Jevto; otac Nikole Bandulića (Kondića) se zvao Kuzman, a ded Simeun; i otac Mihajla Pavlovića se zvao Rado, ded Petar, a praded Nikola. Praded Ilije Čotrića, Jevto, je stric Vukov. Priča se da je Vukov otac Stevan bio došao u Tršić da se “prehrani”, i tu se oženio i ostao;

Banjanac iz Banjana (Sv. Nikola);

Jovičić iz Drobnjaka (Alimpije);

Dragićević i Dobrilovići iz Pive (Sv. Jovan).

2. U prvoj polovini 19. veka:

Popovići iz Bosanske Krajine (Kuzman i Damjan);

Marjanovići, Krstići i Stanarevići iz Brezovica (Sv. Nikola);

Srećković od Valjeva (Sv. Nikola);

Lazić iz Vrbića (Lazareva subota);

Matić iz Tolisavca (Sv. Jovan).

3. U drugoj polovini 19. veka:

Mićić iz Bogoštice (Lazareva subota);

Petrovići iz Banjevca; Kamenarci iz Baščelika (Sv. Dimitrije);

Vasići iz Bogoštice (Sv. Đorđe);

Đukanović iz Banjevca (Arh. Mihailo);

Ranković iz Vrbića (Sv. Đorđe);

Radić iz Osata (Sv. Luka);

Zebić iz Klubaca (Sv. Jovan);

Perić iz Carine (Sv. Jovan);

Svi ovi Rađevci, koji su se doselili u novije doba, kupovali su u Tršiću zemlju; i Stankovići su iz Paskovca. On je ušao ženi u kuću (Sv. Đorđe).

 

IZVOR: Borivoje Milojević, “Rađevina i Jadar”.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.