Poreklo prezimena, selo Živkovci (Ljig)

22. maj 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Živkovci, opština Ljig. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Ovo selo leži u dolini reke Kačera. U selu se razlikuju tri zaseoka. Od Vagana na jug i na jugo-zapad spuštaju se kose u talasastu ravan oko reke Onjega i čine zaselak Onjeg. Reka Onjeg postaje od nekoliko potoka koji izviru ispod Vagana, protiče kroz istoimeni zaselak i teče dalje severnom granicom ove oblasti u pravcu jugo-istoka, do ušća u Ljig. Zesleak Onjeg odvojen je od zaseoka Sredina Sela razvođem što deli vode na desno najpre reci Onjegu, a posle Ljigu, i na levo Kačeru. Od ovog razvođa, a poimence od Srednjaka, Debelog Brda i Kobilovače pružđaju na južnu stranu dve kose u talasastu ravan oko reke Kačera. Ove kose su razddvojene Živkovačkom Rekom i čine Sredinu Sela. Od ovoga je rekom Kačerom i njegovom dolinom ječe izdvojen treći zaselak, Drenjina, koji, kao i Onjeg, čini zasebnu geografsku celinu. Ovaj je zaselak, dakle, na levoj strani Kačera, a sačinjavaju ga opet dve kose, koje se od Gornjeg Brda, na granici dragoljskog i živkovačkog atara, i planine Osoja spuštaju blagim nagibom u dolinu Kačera.

Seoske kuće su na stranama pomenutih kosa i pri vrhovima njihovim, u supadinama pomenutih brda.

Izvori.

Najglavnija je voda u selu Živkovačka Reka, čiji je izvor, zvani Katra, ispod brega Štovne. Teče u pravcu sever-jug kroz Sredinu Sela u Kačer. Sa desne strane prima potok Medevac, koji je jedina prirodna granica između ovog sela i Kalanjevca. Znatni su još izvori: Katren, česma od starine, u Sredini Sela, kod koje su negda bile „sovre“, a na ravni pred Katrenom zborno mesto za opštinske sastanke u ranija vremena, zatim, Točak i Rašćinovac.

Zemlje i šume.

Ziratna zemlja je manjim delom između kuća, a većim u dolini Kačera, t.j. na potesu. Onježani imaju zasebne potese oko reke Onjaga i na Vaganu. Zemlja je dobre rodnosti. Najveće su njive na Vaganu, gde se seju sva strmna žita, ređe kukuruz.

Šume zahvataju velike prostore oko sela. Ima pod Vaganom, oko Onjega i po Osoju, koliko pripada živkovačkom ataru. Ovo su zajedničke seoske šume, služa i za ispaše.

U seoskom potesu ima 10 trla.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa, slično tipu ostalih sela u dolini Kačera. Samo što jača izdvojenost i udaljenost zaselaka čine mu veću razbijenost ako se u celini posmatra. Ima tri zaseoka: Onjeg i Drenjinu, koji su od trećeg zaseoka, Sredine Sela, daleko pola časa.

Svega u selu imaju 123 kuće, od kojih su u Drenjini 17, Sredini Sela 80 i Onjegu 26 kuća.

Ime selu.

O imenu sela u narodu se ništa ne priča.

Starine u selu.

Na potesu, pored Kačera, je Selište, gde je, po pričanju, bilo nekada selo. U dolini Živkovačke Reke, pod brdom Kobilovačom, ima stari rudarski potkop vertikalnog pravca i oko njega šlaknje.

 

Poreklo stanovništva.

Sem jedne razgranate familije, koja je pre 200 godina doseljena iz Trudelja, te se može računati u starince oblasti, u selu su sve doseljenici*.

*Slepi starac Miladin iz Kalanjevaca, uvažen i bistrog uma i osobito dobrog pamćenja, reče mi da se sve stanovništvo u Živkovicma i Kalanjevcima doselilo „ozgo“.

U Drenjini su:

-Markovići, koji su došli od Sjenice 1809. godine, slave Đurđevdan.

U Sredini Sela su:

-Gavrilovići, Starčevići, Petrovići, Stajčići, Milićevići, Čolići, Dimitrijevići, jedna su familija iz starine, doseljeni iz Trudelja pre 200 godina, slave Nikoljdan.

-Živanovići su davno doseljeni iz Majina u Crnoj Gori-Boka Kotorska, slave Mratindan. Od ovo familije ima kuća u Sremu, gde su neki ostali posle bekstva za vreme Kočine Krajine, dok su se ostali vratili na starinu, u Živkovce.

-Pleskonići su doseljeni pre 120 godina iz Sjenice, slave Đurđevdan*.

*Pleskonja ima u Babinama, između Pljevalja i Prijepolja, gde su starinci i oni slave Đurđevdan, te se može smatrati da su Pleskonići otuda.

-Petronijevići su došli iz Trnave-okrug užički pre 120-130 godina, slave Nikoljdan.

-Tamburići su došli odavno odnekud „ozgo“, slave Nikoljdan.

-Nedići su takođe „ozgo“, slave Nikoljdan.

-Jakovljevići su došli od Nove Varoši za vreme Kara-Đorđevo, slave Lučindan.

-Pavlučići (Jankovići) su doseljeni iz Sjenice u vreme Kara-Đorđevo, slave Nikoljdan.

U Onjegu su:

-Rakovići, doseljeni od Sjenice za vreme Prvog ustanka, slave Ilindan.

-Veselinovići (Jankovići) su došli zajedno sa Rakovićima od Sjenice, slave Đurđevdan.

 

Seoska zavetina je prvi dan Duhova-Trojica.

 

IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Koreni

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Sel

    Ima tu jos porodica, pola ste preskocili.

    • dejan

      mislim da nisu preskocili, ja sam poreklom iz tog kraja i mislim da su naveli 90% tacnih podataka. Doduse bilo bi dobro da malo dopune posto je vecina doselila iz Sjenice od kojeg su to plemena bili doseljenici itd.

      • Vladimir

        “pola ste preskočili” te “malo da dopune”…

        Ovi komentari i služe da se dopuni osnovni tekst jer, izgleda da skoro svi na, skoro svakom članku ovog portala propuste da pročitaju i registruju, na osnovu kojih materijala je isti napisan a ovaj je konkretno, da podsetim, “Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905″… 1905 godine i moguće je da je autor Miloje Rakić možda nekog i propustio ali veća je verovatnoća da tih nekih koji su “preskočeni” jednostavno nije ni bilo tada.