Poreklo prezimena, selo Babajić (Ljig)

15. maj 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Babajić, opština Ljig. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Babajić je na levoj obali reke Ljiga, a prema rudničkom selu Gukošima, sa druga strane Ljiga. Selo je na kosanjicama, koje od Suvobora silaze Ljigu. Zemljište je tercijalno, neravno i ispresecano mnogim paralelnim potocima i potočićima raznolikog pravca. Bregovi su plećati i vrlo se blago spuštaju u dolinu glavne reke i nemau naročitih imena.

Izvora je u selu dosta. Svi su oko kuća, ali seljaci kopaju bunare, pa se i njima služe, kao i vodom potoka i onih silnih izvoraca, koji su u početku pograđeni kao česme. Od tekućih voda ovog sela su: Ljig, koji zbog svoje velike brzine i plahovitosti teče krajem sela podeljen u dva dela: Godevac, potok koji postaje od nekoliko česama u zapadnom delu sela i teče u istočnom pravcu; Gačića Potok, koji postaje od nekoliko izvora i česama u južnom kraju sela i teče tom stranom sela i na istoku pada u Ljig.

Zemlje i šume.

Imanja su izvan kuća i rasturena po celom selu. Ima dosta njiva oko kuća, a livade i pašnjaci su po kosama, ili po dolinama potoka. Najlepše livade su po Godevcu a ziratne zemlje oko Ljiga.

Šume su pojedinačne, rasturene po svim krajevima, a najviše ih je do Cvetanovaca i po Gačića Potoku. Šuma je od lisnatog drveta, ima je u dovoljnoj meri i za sve domaće potrebe.

U selu nema nikakvih zajednica.

Tip sela.

Babajić je selo razbijenog tipa. Seoske su kuće po kosama i iznete na bregove iznad pojedinih potoka, ali su vrlo rasturene, tako da nigde ni dve nisu zajedno. Kad se pođe od Gornje Toplice okružnim drumom, koji obavija sa zapadne i severne strane ovo selo, onda su po izbrešcima tako rasturene kuće, da ova rasturenost nije mogla stvoriti ni džemate ni male. Babajić je prvo ljiško selo u ravnici i kao što su kuće ovog sela rasturene, tako su isto i svih sela ispod njega.

U selu su danas tri stare porodice, a među njih useljene nove. Od starih porodica su: Brkovići, Kolakovići i Pejčići. Novije porodice su, i to:

a) U Borkovićima: Nikolići, Mihailovići, i Šukići.

b) U Kolakovićima: Mijailovići, Ilići, Cvijovići, Nikolići-2, Ilići-2, Sredojevići, Janićijevići, Đurići, Janjići, Trifunovići, Sremčevići, Zvrndaci, Jankovići, Arunovići, Tadići, Milanovići, Pavlovići i Simići

v) U Pejčićima: Pantići, Sretenovići, Teodorovići i Jankovići.

Zadruga u selu malo ima. Poveća zadruga je Zvrndačka i poviše manjih.

Podaci o selu.

Babajić je prema haračkim tefterima iz 1818. godine imao 27 domova sa 74 haračke glave.

Prema popisu:

-1866. godine – 44 doma i 270 stanovnika.

-1874. godine – 45 domova i 264 stanovnika.

-1884. godine – 74 doma i 377 stanovnika.

-1890. godine – 71 dom i 459 stanovnika.

-1895. godine – 75 domov i 492 stanovnika.

-1900. godine – 86 domova i 547 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866 godine je 8,4 (piše 84) a pricentni 2,9%, gde je poslednjih godina više ženskih nego muških glava.

Ime selu.

Otkuda je ovo ime selu nepoznato je, zna se samo toliko, da je selo vrlo staro, da ima i starih porodica.

Starine u selu.

1. Kroz selo, niz Godevac, po predanju silazio je nekakav stari put, kojim se prelazilo iz kolubarske doline u ljišku i odatle za moravsku. Po putu su očuvani tragovi starih kaldrma i nasipa, ali su to radovi najnovijeg turskog doba, još kad su bili u ovim krajevima.

2. U Pejčićim, najstarijoj seoskoj porodici, i danas se raspoznaju stara naselja ovoga sela: suvomeđine, bedemi i ostaci nekadašnjih stanova zamrlih, iseljenih i rasturenih stanovnika ovog sela.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

-Pejčići: Babajić je osnovala porodica Pejčića, za koju se drži da je „od Kosova“ i da nije mogla imati više od 2-3 kuće. Pejčići mladi izumiru i to izumiru u jakoj meri; danas ih ima tri kuće, sve skoro na umoru, Slave Đurđevdan. Stare kuće Pejčića bile su na kosi do Cvetanovca, otprilike 300 metara na zapad od današnjeg Babajića, drumskog naselja. Sve ostale porodice su doseljene.

-Kolakovići (Kolaci): Prvi doseljenici ovog sela su Kolakovići (Kolaci) doseljeni u nekoliko porodica iz Nikšićke Župe pred kraj 17. stoleća. Neki su od Kolaka zaostali u Starom Vlahu i po gornjim selima ove oblasti, a ovde su sišle 3 porodice i neselile sa na Godevcu, kod Kolačke Česme, 200 metara na jug od Pejčića. Od dosljene 3 porodice ovog sela jedna se odmah odselila u Kačer, u Jermenovce, i od njih su tamošnji Kolakovići; njih je u Babajiću 20 kuća, slave Lučindan i gotovo su svi izmenili ovo staro prezime.

-Brkovići: Posle Kolaka na godinu, a ne više, doselili su se Brkovići iz Ostatije u Starom Vlahu i naselili po dnu sela, ispod Kolaka, gde su i danas, njih je 12 kuća i slave Đurđevdan.

U Pejčiće doselili su se:

-Jovanović iz Berkovca, prizetio se pre 40 godina, slave Đurđevdan i Nikoljdan

-Lazić iz Cvetanovca, prizetio se pre 30 godina, slave Đurđevdan i Stevanjdan

-Sretenović se doselio kao sluga iz Ljutice-okrug užički pa ušao ženu u kuću pre 30 godina, slave Jovanjdan.

-Pantići su iz Ljutica-okrug užički, čiji se otac doselio kao sluga pre 40 godina, njih je dve kuće, slave Đurđevdan.

-Todorović je došao na kupljeno imanje pre 33 godine iz Kadine Luke, slavi Sv. Jovana Milostivog.

-Jankovići su iz Lalinaca, čiji se otac doselio na imanje pre 40 godina, ima ih dve kuće slave Jovanjdan.

U Kolakovićedoselili su se od 1846. godine pa naovamo:

-Mijailović, došao iz Kadine Luke na svoje imanje, slave Aranđelovdan.

-Ilići, čiji se otac doselio iz Mušića-okrug užički kao zanatlija, pa se ovde stalno nastanio, ima ih 4 kuće, slave Đurđic.

-Cvijovići je iz Rakara, došao na svoje imanje, slavi Đurđevdan.

-Nikolića otac se doselio odnekud iz Starog Vlaha; ima ih dve kuće, slave Aranđelovdan.

-Sredojevića otac se doselio iz Gornjeg Lajkovca ove oblasti u Kolake, njih je 3 kuće. Slave Ignjatijevdan i Lučindan.

-Janićijevići su iz Dražinovića-okrug užički, otac ime se naselio kao sluga, njih je dve kuće, slave Đurđevdan.

-Đurići su iz Kalenića-okrug užički, došli na kupljeno imanje, ima ih dve kuće, slave Đurđevdan i Lučindan.

-Janjići su iz istog sela (Kalenića), otac ime se doselio kao sluga i prizetio se, njih je dve kuće, slave Đurđevdan i Lučindan.

-Trifunović se skoro doselio kao sluhga iz Orovice u Azbukovici, slavi Stevanjdan.

-Sremčević je doseljen na Đurića imanju, slavi Aranđelovdan.

-Zvrndaci su iz Osata; njihov ded se doselio kao zanatlija, pa se prizetio u Kolake; njih je 3 kuće, slave Aranđelovdan i Lučindan.

-Janković se doselio na kupljeno imanje iz Planinice, slave veliku Gospojinu.

-Arunović je iz Veliševaca, doselio se na kupljeno imanje, slave Đurđevdan.

-Tadić se prizetio u Kolake, doselio se iz Štavice-okrug rudnički, slave Nikoljdan i Lučindan.

-Milanović je iz rudničkih Banjana, došao uz mater, slavi Jovanjdan.

-Pavlović je iz Berkovca, došao uz mater, slae Jovanjdan.

-Stankovići su iz Paležnice, došli na kupljeno imanje, ima ih dve kuće, slave Nikoljdan.

-Simića otac je iz Dudovice-okrug beogradski, njih je 3 kuće, slave Đurđevdan i Lučindan.

U Brkoviće su se naselili:

-Nikolić, doseljen iz Paležnice, slave Nikoljdan.

-Mihailovići su iz Branetića-okrug ruddnički, njihov otac je došao ženi u kuću pre 80 godina, danas ih ima 5 kuća, slave Nikoljdan i Đurđevdan.

-Šukići su iz Popadića ove oblasti, njihov otac se doselio kao uljez, ima ih dve kuće, slave Sv. Petku i Đurđevdan.

Na istočnom delu sela, na putu Valjevo-Gornji Milanovac, pri obali reke Ljiga nalazi se drumsko naselje ovog sela. Sa obe strane puta, u strani iznad reke Ljiga, nalazi se jedna mehana, opštinska sudnica, 3 dućana i tri privatne kuće. Stanovnici ovog kraja su obično zanatlije, trgovci i činovnici, koji se uzgred gotovo svi bave zemljoradnjom.

-Jovanović se prvi naselio u ovom kraju kao terzija, no danas ne radi zanat već se bavi trgovinom, on je od porodice Mihailovića u ovom selu, slavi Aranđelovdan. Jovanović je sišao iz sela 1865. godine i od tog doba naseliše se i ostali:

-Kovačević je došao kao terzija i trgovac iz Bosne, pa pošto je nasledio nekog svog prethodnika, čiju je radnju i imanje primio, slavi Pantelijevdan i Đurđevdn.

-Popović je iz Vrtiglava, doselio se kao sveštenik, slavi Đurđevdan.

-Pavlović je iz Tometinog Polja-okrug užički, doselio se kao abadžija i trgovac, slavi Lučindan.

-Miladinović se doselio iz Drlače-okruga podrinjskog kao trgovac, slavi Trifundan.

-Racić se doselio iz Katića u Starom Vlahu kao mehandžija, slavi Nikoljdan.

U Babajiću ima danas 85 kuća od 35 porodica.

 

Zanimanje stanovništva.

Babajičani se zanimaju poglavito zemljoradnjom i stočarstvom, osim onih koji su naseljeni na reci Ljigu, čije je glavno zanimanje zanat ili trgovina. Zemlje su bogate i daju dosta roda, zbog čega se mnoge porodice doseljavaju i zauzimaju malo po malo sve bolje i bolje zemlje. Voće se gaji u dosta velikoj meri i dobro rađa. Babajičani nisu zanatlije i nemaju potrebe ni da se odaju tim poslovima, pošto imaju stalnih zanatlija u svom selu ili preko Ljiga u Gukošima, gde postoji daleko veće drumsko naselje. Babajičani se na sele iz svog sela.

Pojedinosti o selu.

Babajić je ststavni deo Babajićske opštine u Srezu kolubarskom. Sudnica je u Babajiću, na Ljigu, a škola i crkva u Cvetanovcima. Groblje je podeljeno u dva dela. Selo preslavlja Spasovdan.

 

IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.