Poreklo prezimena, selo Liplje (Ljig)

Poreklo stanovništva sela Liplje, opština Ljig. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Položaj sela.

Selo Liplje leži ispod Moravaca, na desnoj strani reke Ljiga. Selo je na talasastoj ravni, koja se od brega Čikera spušta na jugo-zapad u potpunu ravnicu oko Ljiga. Kroz selo protiče poveći potok Lipovica. Kuće su u gornjem kraju seoskog atara: oko gornjega kraja toka potoka Lipovice, u Malom Polju do Brestova, u Samadžinoj Oranici, Trskovitoj Bari, Kruševitom Brdu i Ražovištu.

Izvori u selu.

Najglavniji su izvori: izvor u Maloj Lipovici, u Samadžinoj Oranici, u Dobrokašu, u Gemovcu, dalje Ivankov Izvor, Teodorovića Izvor i Mijatov Bunar. Ima i 8 kopanih bunara-đermova.

Zemlje i šume.

Zemlja za obrađivanje manjim je delom između kuća, a većim je izdvojena u seoskom potesu pored Ljiga, između Brstovačkog Potoka i Lipovice. Seoski je potes daleko od sredine sela za 20 minuta hoda. Zemlja je odlične rodnosti. Po rodnosti svoje zemlje ovo selo dolazi na prvo mesto u Kačeru. Najviše je zemlje pod livadama, koje se dva puta godišnje kose. Stočarstvo je najrazvijenija grana privrede, osobito hranjenje volova donosi seljacima najviše koristi.

Zajedničke šume nema, ali ima manjih privatnih zabrana sa cerovom i graničevom gorom rasturenih po celom selu.

Na seoskom potesu ima 6 trla, od koji je jedno postala kuća.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa, najpribližnijeg šumadijskom. Zaseoci se ne razlikuju, krajevi sa kućama imaju topografska imena.

Svega u selu ima 56 kuća.

Ime selu.

Priča se da se selo ovako prozvalo po tome što je u njemu nekad bilo mnogo lipa, kojih i danas ima dosta.

Poreklo stanovništva.

Samo se za tri najmanje familije kaže da su starinci. Najveći deo stanovništva poreklom je iz Brnjice, nedaleko od Prištine u Staroj Srbiji.

Porodice su:

Brdarići, već izumrli u muškoj liniji, slavili su Ignjatijevdan.

-Đikići (Teodorovići) su starinci, slave Aranđelovdan.

-Radivojevići su takođe starinci, slave Jovanjdan.

-Radivojevići, Antonijevići, Samatovići, Jevtići, Mijailovići, Milevići, Gajići, Pavlovići, Lakići, Sarići, Sretenovići i Žikići su iz starine svi jedna familija. Priča se kako su pre više od 100 godina doselili ovde neki Radivoje i Simun (Simo) iz Brnjice, i od njih se namnožila ova velika familija, svi slave Nikoljdan.

-Rosići. Priča se kako se pre 100 godina doselila od Sjenice neka baba i uzela u kuću zeta iz valjevskog okruga od koga je nastala ova familija, slave Nikoljdan.

-Džokići su došli iz Bosne 1876. godine, slave Nikoljdan.

-Vukašinovići, doseljeni 1876. godine iz obližnje Dudovice, slave Đurđevdan.

-Lučići, doseljeni pre 28 godina iz Ugrinovaca, slave Nikoljdan.

Seoska zavetina je Mladi Sv. Nikola, 9. maja po starom kalendaru.

IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.