Poreklo prezimena, selo Tabanović (Mionica)

11. maj 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Tabanović, opština Mionica. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje 2011. godine – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Tabanović je na desnoj obali Ribnice pri ušću u Kolubaru. Desna strana reke Ribnice uzdignuta je na visinu od 360 metara, dokle je leva spustila se do nivoa vodenog. Desna strana spušta se vertikalno i pri tome daju se razlikovati serije najstarijih i najmlađih kolubarskih tercijera. Strane se zovu Bele Stene i na njihovim plećima je Tabanović. Zemljište je, iako uzdignuto, ipak dosta ravno, a krajevi sela pored Kolubare i Toplice spuštaju se blaže ovim rekama nego Ribnica.

Izvora je malo, s toga narod se poglavito služi bunarima, koje ima gotova svaka kuća, a pored toga služi se vodom sa reka, koje su u blizini sela. Ni potoka ni rečica nema, dokle ima dosta suvih dubokih jaruga, koje silaze kroz Vrtiglave i Virovce Toplici ili kroz Veselinovce Kolubari. Ove jaruge nemaju naročitih imena, nego se većinom zovu po imenu porodica, koje su u vrhovima njihovim naseljene.

Zemlje i šume.

Tabanovačke su zemlje odlične kakvoće i većinom u dolinama reka. Osobitog su kvaliteta za oranicu i kosanicu, a ništa manje vrednosti nisu ni brdske zemlje.

Šume je u selu dosta. Ona je po jarugama i oko reka, a ima je od lisnatog drveta ili hrasta ili belogorice(vrbe, topole, jove, barskog jasena i graba). I za građu i gorivo u selu je dovoljno šume. Nikakvih zajednica nema.

Tip sela.

Tabanović je selo razbijenog tipa. Kuće su na Belim Stenama u vrhu jaruga, poređane po porodicama i udaljene jedna od druge 30 do 120 metara.

U Tabanoviću su: Ćukovići, Novakovići, Gajići, Savkovići, Pantelići, Milanovići, Miloševići, Todorovići, Kolarevići, Blagojevići, Rakići, Radivojevići, Petrovići, Milinovići, Spasojevići, Damnjanovići, Petrovići, Pantići, Ilići i Markovići.

U selu je vrlo malo zadruga. Poveće zadruge su Novakovića i Spasojevića, inače je velika inokoština.

Podaci o selu.

Tabanović je prema haračkim tefterima iz 1818. godine imao 27 domova sa 35 porodica i 84 haračke ličnosti.

Prema popisu:

-1866. godine – 35 domova i 225 stanovnika.

-1874. godine – 40 domova i 236 stanovnika.

-1884. godine – 46 domova i 249 stanovnika.

-1890. godine – 48 domova i 313 stanovnika.

-1895. godine – 49 domova i 313 stanovnika.

-1900. godine – 50 domova i 311 stanovnika.

Ne kaže se kakav je bio priraštaj u odnsou na 1866. godine.

Ime selu.

Za ime selu vezane su dve narodne priče.

1. Priča se, kad je kuga besnela ovim krajem, da je došla u i ovo selo, pa kad je sve uništila, onda je potanabala svo zemljište, po čemu je i selo posle nazvano Tabanović.

2. Po drugoj priči drži se da je ime selu doneto sa strane, da je ono od imena onog sela, koje se preko Maljena nalazi pod istim imenom. Pre će biti da je ova druga priča približnija istini, počem je i seljaci, a još više okolina, smatraju da je istinitija.

U spisku sela, koja su 1719. godine stradala od julskog grada i olujine pominju se: Veselinovci, Vrtiglav i Radobić, sela ispred i iza ovog sela, dokle Tabanovića nema, a Tabanović je postojao u to doba, samo je pitanje da li je mogao ostati pošteđen od grada?

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

Tabanović je staro naselje, mada su mu sve porodice doseljene. Po pričanju starih ljudi selo je imalo drugo ime i u dva maha raseljavano od Turaka, te su mu stare porodice oterane u „surgun“ i proterane u Srem i ravnija mesta oko Beograda. Dve su porodice osnovale ovo selo; Kolarevići i Savkovići.

-Kolarevići su doseljeni iz užičkog Tabanovića, gde ih danas i Dobrinju ima dosta kuća, ovde ih je 6 kuća i slave Đurđic.

-Gajići, Savkovići, Rakići, Spasojevići i Petrovići su potomci nekakvog Savka koji se sa tri sina doselio iz Leskovica od Božića, ima ih 18 kuća i slave Jovanjdan.

-Milanovići su se naselili odmah posle prethodnih iz okoline Požege-okruga užičkog, slave Sv. Aćima (Joakima) i Anu.

-Ćukovići, predak se doselio u početku 18. veka u vreme austrijske okupacije i prvo se naselio u Ubu pa potom prešao u ovo selo. Oni su iz Bosne, od Bosanske Gradiške, slave Đurđevdan.

-Pantelići su doseljeni iz Zvezda u Polimlju zbog krvne osvete pred Kočinu Krajinu, slave Aranđelovdan.

-Novakovići su doseljeni, ne kaže se kada, iz Mataruga u Polimlju, slave Stevanjdan.

-Miloševići su hajdučka porodica od Janjuša iz Babina u Polimlju, slave Mratindan.

U doba Karađorđevih ratova doselili su se:

-Radivojevići iz Beloševca, slave Pantelijevdan.

-Milovanovići iz Veliševaca u ovoj oblasti, slave Sv. Aćima (Joakima) i Anu.

-Petrovići su iz Pleme u Starom Vlahu, slave Đurđevdan.

Noviji doseljenici:

-Blagojevići, doseljeni iz Pješinaca u Crnoj Gori, slave Začeće Sv. Jovane.

-Damnjanovići su iz Toči u Polimlju, slave Đurđevdan.

-Milanovići su iz Gorobilja-okrug užički, slave Nikoljdan.

-Pantići si iz Lještanskog-okrug užički, slave Srđevdan.

-Ilići su iz susednih Virovaca, predak došao ženi na imanje, slave Đurđic.

-Markovići su iz Osata u Bosni, slave Đurđic.

-Todorovići su iz Starog Vlaha, slave Đurđevdan.

U Tabanoviću ima 51 kuća od 17 porodica.

 

Zanimanje stanovništva.

Tabanovčani se zanimaju svima privrednim radnjama, kojima i susedni seljaci ove oblasti. Rade zemlju uveliko i imaju bogat plod, zatim, gaje rogatu stoku i na velikoj je ceni u ovom selu, kao što sade dosta voća. Na zanate se ne odaju i nikuda se ne sele iz svoga sela.

Pojedinosti o selu.

Tabanović je sastavni deo Mioničke opštine u Srezu kolubarskom. Sudnica, crkva i škola su u varošici Mionica. Groblje je zajedničko u vrhu sela. Selo nema zajedničke preslave.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Nada

    Godine 1605, prema džizije defteru, selo Tabanović se nalazilo u sklopu nahije Gornja Mačva. Selo je tada imalo dva imena, Tabanović i Grujašević, a 18 stanovnika ovog sela je plaćalo porez džiziju.