Poreklo prezimena, selo Brančić (Ljig)

8. maj 2013.

komentara: 6

Poreklo stanovništva sela Brančić, opština Ljig. Prema knjizi Miloja T. Rakića „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Ovo selo leži u uglu između Ljiga i Kačera, uglavnom sa leve strane Kačera, naporedo sa Moravcima. U seoski atar spada i jedan uzani pojas zemlje na desnoj strani Kačera, gde je izvestan broj seoskih kuća. Od razvođa između Kačera i Brezovice, poimence od Dićke Glavice, Majdana i Brančićske Glavice spuštaju se kose na severnu stranu u potpuno ravnu dolinu Ljiga. Mnogo veći broj kuća nalazi se na stranama i kosama ovih uzvišenja, a manji broj je na talasastoj ravni sa desne strane Kačera.

Izvori.

Najvažniji izvori su: Grozničavica, Vodica, Alimpijevića Izvor, Savića Studenac i drugi manji, oko kojih su prikupljene seoske kuće. Imaju i tri bunara-đerma.

Zemlje i šume.

Ziratna zemlja je manjim delom po selu između kuća kao okućnice, a mnogo većim u seoskom potesu sa obe strane Kačera. Zemlja je na potesu veoma plodna, livade se dva puta godišnje kose. Ispaše, koje su izdeljene, nalaze se po pomenutim uzvišenjima iznad i između kuća.

Šuma je vrlo malo, koje su privatne i rasturene po selu.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa, koji čini prelaz od starovlaškog u šumadijski. zaseoci se ne razlikuju, već je jednostavno. Pojedini krajevi nose topografske nazive, kao: Jasenak, Jasik i Tutmenac.

U selu ima svega 80 kuća, od kojih je 59 na levoj, a 21-dna na desnoj strani Kačera.

 

Poreklo stanovništva.

Sem tri familije skoro doseljene iz Slavkovice i jedne doseljene iz Bijelog Polja (novopozarski Sandžak), sve ostale familije u selu su starinci i sve slave Đurđevdan.

Starinci su:

Marinkovići, Jankovići, Đorđevići, Nikolići, Adamovići, Ilići, Radojčići, Pavlovići, Alimpijevići, Ivankovići, Milutinovići, Jaćimovići, Radojevići, Radosavljevići, Ninkovići, Čarapići, Lazići, Radakovići, Živkovići, Jeremići, Jelenići i Milivojčevići.

Doseljenici su:

-Savići, koji su pre 60 godina došli iz Bijelog Polja (novo-pazarski Sandžak), slave Mratindan.

-Arsenijevići, doseljeni pre 25 godina iz Slavkovice, slave Đurđevdan.

-Spasojevići, doseljeni iz Slavkovice pre 20 godina, slave Nikoljdan.

-Dujići su takođe iz Slavkovice, doseljeni pre 20 godine, slave Nikoljdan.

Seoska zavetina (preslava) je nedelja (Mlada Nedelja) pred Spasovdan.

 

IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (6)

Odgovorite

6 komentara

  1. djordje markovic

    Postovanje!

    Morao sam da ulozim primedbu, jer mog pradede nema medju porodicama, imao je i potomstvo medju kojem je i moj pokojni deda. Pradeda se zvao Krsta Markovic, imao je sinove Slavka (koji je ziveo u Ljigu, drzao “Kluz”, Dragisu (koji je ziveo u Lazarevcu, drzao “Varteks”, Boska (mog dedu, radio kao sef racunovodstva u zadruzi u Ljigu), Miroslava (zivi u Beogradu), i kcerku Milenu, zivela u Brancicu, bila udata za pokojnog Zarka Arsenijevica. Ovo vam govorim kao direktni potomak. Jos uvek posedujemo imanje u Brancicu, koje se vodi na Markovice…

    Srdacan pozdrav,
    Djordje Markovic

  2. Nikola

    Ovo sto ste napisali,pola nije tacno,80kuca,omasili ste bar za 40.

  3. Zoran

    Prezime je AlEmpijević, a ne AlImpijević.
    Pozdrav

    • Branko Todorović

      Nije isključeno da je u vreme nastanka knjige (1905) odakle je tekst preuzet, prezime još uvek bilo u ispravnijem obliku Alimpijević, a da je kasnije kao zvanična verzija pretekla Alempijević. U svakom slučaju, trebalo bi pogledati crkvene matice, i videti šta u njima piše u to vreme (kraj 19. i početak 20. veka).

  4. Tomislav Živković

    Pripremam izgradnju Crkve svetog velikomučenika Georgija u Brančiću, u Živkovića kraju. Daće Bog da u 2019.godini bude osvećenje temelja.
    Investitor je SPC Crkvena opština Moravci. Ktitor Tomislav Živković, novinar iz Brančića, uz učešće verujućeg naroda.