Poreklo stanovništva sela Brančić, opština Ljig. Prema knjizi Miloja T. Rakića „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Ovo selo leži u uglu između Ljiga i Kačera, uglavnom sa leve strane Kačera, naporedo sa Moravcima. U seoski atar spada i jedan uzani pojas zemlje na desnoj strani Kačera, gde je izvestan broj seoskih kuća. Od razvođa između Kačera i Brezovice, poimence od Dićke Glavice, Majdana i Brančićske Glavice spuštaju se kose na severnu stranu u potpuno ravnu dolinu Ljiga. Mnogo veći broj kuća nalazi se na stranama i kosama ovih uzvišenja, a manji broj je na talasastoj ravni sa desne strane Kačera.
Izvori.
Najvažniji izvori su: Grozničavica, Vodica, Alimpijevića Izvor, Savića Studenac i drugi manji, oko kojih su prikupljene seoske kuće. Imaju i tri bunara-đerma.
Zemlje i šume.
Ziratna zemlja je manjim delom po selu između kuća kao okućnice, a mnogo većim u seoskom potesu sa obe strane Kačera. Zemlja je na potesu veoma plodna, livade se dva puta godišnje kose. Ispaše, koje su izdeljene, nalaze se po pomenutim uzvišenjima iznad i između kuća.
Šuma je vrlo malo, koje su privatne i rasturene po selu.
Tip sela.
Selo je razbijenog tipa, koji čini prelaz od starovlaškog u šumadijski. zaseoci se ne razlikuju, već je jednostavno. Pojedini krajevi nose topografske nazive, kao: Jasenak, Jasik i Tutmenac.
U selu ima svega 80 kuća, od kojih je 59 na levoj, a 21-dna na desnoj strani Kačera.
Poreklo stanovništva.
Sem tri familije skoro doseljene iz Slavkovice i jedne doseljene iz Bijelog Polja (novopozarski Sandžak), sve ostale familije u selu su starinci i sve slave Đurđevdan.
Starinci su:
Marinkovići, Jankovići, Đorđevići, Nikolići, Adamovići, Ilići, Radojčići, Pavlovići, Alimpijevići, Ivankovići, Milutinovići, Jaćimovići, Radojevići, Radosavljevići, Ninkovići, Čarapići, Lazići, Radakovići, Živkovići, Jeremići, Jelenići i Milivojčevići.
Doseljenici su:
-Savići, koji su pre 60 godina došli iz Bijelog Polja (novo-pazarski Sandžak), slave Mratindan.
-Arsenijevići, doseljeni pre 25 godina iz Slavkovice, slave Đurđevdan.
-Spasojevići, doseljeni iz Slavkovice pre 20 godina, slave Nikoljdan.
-Dujići su takođe iz Slavkovice, doseljeni pre 20 godine, slave Nikoljdan.
Seoska zavetina (preslava) je nedelja (Mlada Nedelja) pred Spasovdan.
IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
10. jun 2014. u 11:24
djordje markovic
Postovanje!
Morao sam da ulozim primedbu, jer mog pradede nema medju porodicama, imao je i potomstvo medju kojem je i moj pokojni deda. Pradeda se zvao Krsta Markovic, imao je sinove Slavka (koji je ziveo u Ljigu, drzao “Kluz”, Dragisu (koji je ziveo u Lazarevcu, drzao “Varteks”, Boska (mog dedu, radio kao sef racunovodstva u zadruzi u Ljigu), Miroslava (zivi u Beogradu), i kcerku Milenu, zivela u Brancicu, bila udata za pokojnog Zarka Arsenijevica. Ovo vam govorim kao direktni potomak. Jos uvek posedujemo imanje u Brancicu, koje se vodi na Markovice…
Srdacan pozdrav,
Djordje Markovic
31. jul 2018. u 10:35
Nikola
Ovo sto ste napisali,pola nije tacno,80kuca,omasili ste bar za 40.
20. februar 2023. u 16:30
Sonja
Nisu napisali ništa za Antonijeviće,moj otac je rodjen u Brančiću .Našla sam pisanje da su Antonijevići došli iz Crne Gore
6. novembar 2018. u 12:33
Zoran
Prezime je AlEmpijević, a ne AlImpijević.
Pozdrav
6. novembar 2018. u 12:57
Branko Todorović
Nije isključeno da je u vreme nastanka knjige (1905) odakle je tekst preuzet, prezime još uvek bilo u ispravnijem obliku Alimpijević, a da je kasnije kao zvanična verzija pretekla Alempijević. U svakom slučaju, trebalo bi pogledati crkvene matice, i videti šta u njima piše u to vreme (kraj 19. i početak 20. veka).
3. jul 2019. u 22:46
Tomislav Živković
Pripremam izgradnju Crkve svetog velikomučenika Georgija u Brančiću, u Živkovića kraju. Daće Bog da u 2019.godini bude osvećenje temelja.
Investitor je SPC Crkvena opština Moravci. Ktitor Tomislav Živković, novinar iz Brančića, uz učešće verujućeg naroda.