Poreklo stanovništva sela Dići, opština Ljig. Prema knjizi Miloja T. Rakić „Kačer“, prvo izdanje 1905. godine, najnovije izdanje 2010. godine – edicija „Koreni“, JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Položaj sela.
Ovo selo leži ispod Banjana, opet u dolini Brezovice, koja se odavde počinje zvati Dragobiljskom Rekom. Rečna dolina je ovde dosta stešnjena i to sa desne strane jednim delom Đurinog Brda i Dićskom Glavicom, a sa leve jednim delom brda Košute i Samom Bukvom, koja je deo planine Lisine. Na kosama ovih brda, koja se strmo spuštaju u dolinu Dragobiljske Reke, nalaze se rasturene seoske kuće.
Izvori.
Najglavniji izvori su: izvor Ninkovića Potoka, Nešića, Brkića, Savića i Ivkovića Česma.
Zemlje i šume.
Zemlja za obrađivanje je većim delom između i iznad kuća po stranama i kosama pomenutih uzvišenja, a manjim je delom u rečnoj dolini. Najveće su njive na Samoj Bukvi (Lisini), gde se seju strmna žita. Zemlja je dobre rodnosti.
Lisina je retko pošumljena bukovom, ređe graničevom gorom. Izdeljena je i sve se više krči.
Tip sela.
Selo je razbijenog, starovlaškog tipa. Kako je malo, zaseoci se ne razlikuju.
Ime selu.
Svega je u selu 52 kuće. U narodu se ne priča ništa o postanku imena sela.
Starine u selu.
U ovom selu „na desnoj obali Brezovice, pored potoka Ninkovića, nalazi se razvalina neke crkvine i staro groblje sa velikim pločama. Neki vele da je tu bio nekad manastir Jovanje, i da se u njemu našla neka starina u kojoj se spominje reka Brezovica, kao što je mi zovemo, a ne Ugrinovačka, Štavička itd“.. piše Jovan Marković Uč. Dr. broj 34, strana 325 – u primedbi.
Poreklo stanovništva.
Sve stanovništvo ovog sela čine starinci.
Familije su:
-Ivkovići, Srećkovići, Veselići, Savići i Jovanovići, koji slave Nikoljdan.
-Ninkovići, Alempijevići i Sajići (Spasojevići), slave Tomindan.
-Dmitrovići, Andrijevići i Nešići, slave Đurđic.
-Simići slave Đurđevdan.
-Brkići slave Aranđelovdan.
-Markovići slave Lučindan.
Seoska je zavetina Sv. Jovana Preteče, 25. maja po starom kalendaru.
IZVOR: Miloje T. Rakić, “Kačer”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)