Poreklo prezimena, selo Radobić (Mionica)

4. maj 2013.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Radobić, opština Mionica. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

Radobić je na obema obalama Lepenice, baš pri njenom ušću u Kolubaru i dopire do leve obale Ribnice, opet pri njenom ušću. Seoske su kuće ili po ravnici između ovih dveju reka ili u prisojnoj strani brda Stučine, koja služi kao razvođe Kolubari i Paunovoj Reci. Najznatnija je uzvišica Stučina, prostrano i plećato brdo, koje se strmo spušta Kolubari, a vrlo blago Lepenici, zatim Brdo do Mionice, na čijoj su kosi mioničke i radobićke kuće i koje je razvođe seoskim rekama.

Izvora je u selu malo, ali samo pravih izvora, kojima bi se narod služio, dokle drugih izvora puno je pored Lepenice. Jedini izvor prve vrste je Anište pored Lepenice, a seljaci kopaju bunare i njihovom se i rečnom vodom služe.

Zemlje i šume.

Radobić je u međuvođu reka i ima najbogatije i najravnije zemljište od svih sela kolubarske oblasti, naročito ima dobre i cenjene livade i pašnjake oko Lepenice. Zemlje su ravne i podesne za sve useve, a po Stučini dobre zemlje i za strmninu. Duž Lepenice i oko ušća Lipnice ili Paunske Reke su samo livade, koje i odražavaju čuveni soj kolubarskih goveda.

Šume u selu nema. Što ima šumarica po brdu do Mionice i po Stučini, to je tako malo da ni pojedinci, čija su svojina ove šumarice, nemaju dovoljno drva za ogrev, a kamo li za sve druge potrebe. Šuma se ne gaji, a po neko drvo, koje se gaji, ne može se uzeti da ovde ima šume. Vrbaci kolubarski, zatim pošumljene obale Lepenice, služe poglavito za ogrev sela. Nikakvih zajednica nema.

Tip sela.

Radobić je po brdu razbijenog, a u ravnici rasturenog tipa. Seoske kuće su do Stučine u grupi, kao i pored Lipnice, dokle po Brdu i do Ribnice rasturene su bez ikakvog reda svuda i na sve strane, no tek se i među tim rasturenim kućama vide izvesne zbliženije kuće, kao delovi neke veće celine.

U Radobiću su: Minići (Radobići), Jeremići, Despotovići, Popovići-1, Živojinovići, Petronijevići (Risimići), Stanojlovići, Popovići-2, Radojičići, Burmazi, Nedulovići i Ilići.

Zadruga u selu nema velikih, veće su Burmanska, Stanojevića (valjda, Stanojlovića, op. Milodan) i Petronijevića.

Podaci o selu.

Radobić, u haračkim tefterima Radubić i Radobič u 1818. godini imao je 23 doma sa 28 porodica i 71-dnu haračku ličnost.

Po popisu:

-1866. godine – 28 domova i 194 stanovnika.

-1874. godine – 31 dom i 199 stanovnika.

-1884. godine – 37 domova i 241 sstanovnika.

-1890. godine – 43 doma i 194 stanovnika.

-1895. godine – 45 domova i 269 stanovnika.

-1900. godine – 49 domova i 303 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 3,09 a procentni 1,39%.

Ime selu.

Prvobitno selo je bilo zaselak sela Mionice. Ime Radobić došlo je od imena prvog osnivača sela Radobe, iz porodice Minića.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

 

Kao što je napred rečeno, Radobić je bio zaselak sela Mionice i malo je imao stanovnika. Starinaca u selu nema.

-Minići (Radobići): Prvi osnivač sela je Radoba, koji se doselio davno, u sredini 17. veka, a po nekima i ranije. Radoba je došao sa svojom porodicom i sinom Minom iz nekakvog sela blizu Novog Pazara, u Staroj Srbiji, Od Radobe i njegovog sina Mine su Minići (Radobići), slave Alimpijevdan.

-Stanojlovići: Posle Radobe doselio se Stanojlo sa svoja dva brata iz okoline Sjenice u Staroj Srbiji. Stanojlo se doselio u početku 18. stoleća i naselio pored Radobe na Brdu, ispod Mionice, od njega su Stanojlovići, slave Nikoljdan.

-Živojinovići: U doba austrijske okupacije doselio se iz sela Poblaća u Polimlju neki Živojilo, od kojega su Živojinovići, slave Đurđic. Živojilo se naselio na levoj obali Lepenice i oni su gotovo svi danas tamo.

-Popovići-1: Uz Kočinu Krajinu došli su Popovići kao sveštenička porodica iz mesta Židovići u Polimlju i naselili se pored Radobića, slave Đurđevdan.

-Risimići: U isto doba sišli su iz Golupca i Bukovca, sela ove oblasti, Risimići, naselili se pored Živojinovića, slave Lučindan.

-Jeremići su noviji doseljenici iz Mionice, predak se prizetio u Miniće, slave Jovanjdan.

-Popovići-2 su noviji doseljenici iz Rovaca kod Nikšića, slave Aranđelovdan

-Radojičići su iz Mionice i posle deobe prešli na svoje imanje, ne kaže se šta slave.

-Ilići, predak potiče iz Gostilja u Starom Vlahu, došao kao sluga, slave Nikoljdan.

-Burmazi su iz Stare Reke u ovoj oblasti, došli na kupljeno imanje, slave Alimpijevdan.

-Nedulovići su Vlasi iz Krepoljina u Homolju, doselio se pre 7 godina na kupljeno imanje zamrlih Minića, slave Nikoljdan.

U selu je 52 kuće od 11 porodica.

 

Zanimanje stanovništva.

Radobićani se zanimaju svima privrednim poslovima, kojima i susedni seljaci ove oblasti. Najmilije zanimanje znatnijih porodica sela je gajenje rogate stoke. Radobićka goveda su najčuvenija u Kolubari, a i po svoj Kraljevini i kod njih je čuveni kolubarski soj. Koliku vrednost polažu na stočarstvo vidi se iz načina održavanja stoke, zatim gajenja i sređivanja svojih livada, naročito oko Lepenice. Svako drugo zanimanje osim zemljoradnjom sporedno je Radobićanima, ne rade i ne uče zanate, ne nadniče i nigde se ne sele iz svog sela.

Pojedinosti o selu.

Radobić je sastavni deo Mioničke opštine u Srezu kolubarskom. Sudnica, škola i crkva su u varošici Mionica. Groblje je zajedničko na brdu, odmah ispod Mionice, a u strani iznad Lepenice. Preslava je Spasovdan.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Mozete li mi reci poreklo porodice Nikolic iz Radobica posto vidim da njega nema.

  2. Vladimir NIkolic

    NIKOLIĆI u selu Dulići kod Gacka vode porijeklo od bratstva Grbljanovića, koje je nekada živjelo u Drobnjaku, odakle se iselilo u Ozriniće, kod Nikšića, a odatle u mjesto Baljke, kod Bileće. Iz Baljaka Nikola se odseli u Duliće, gdje se njegovi potomci po njemu prozvaše Nikolići.
    Dragane, znas da nase oduvek zovu Dulici. S obzirom da je deda govorio da smo iz hercegovine poreklom, mislim da je ovo odgovor odakle su nasi. Pozdrav 🙂