Poreklo prezimena, selo Nanomir (Mionica)

30. april 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Nanomir, opština Mionica. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, prvo izdanje 1907. godine, najnovije izdanje – edicija „Koreni“ – JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Položaj sela.

-Nanomir je na severnoj strani od Donjeg Mušića, sa leve strane puta Mionica-Bogovađa. Zemljište ovog sela je neravno i posve strmovito. Bregovi nisu visoki, plećati su, ali su im strane vrlo strme. Seoske kuće su po plećima ovih bregova. Najznatnija uzvišenja u selu su: Kremenice do Donjeg Mušića, Kostojevac do Vračevića i Podvodnice u sredini sela.

Izvora u selu ima dosta, narod se služi izvorskom vodom i vodom rečice Nanomirice, koja izvire pod Kostojevcem i postaje od tri jaka izvora. Ova rečica jedina je tekuća voda u selu i ona je u početku bogata vodom, dokle teče kroz seoske šume, ali čim izađe iz sela, nestaje joj vode i teče suvim koritom kroz Donji Mušić i utiče u Toplicu pri njenom izlazu iz markovačkog ždrela.

Zemlje i šume.

-Ziratne su zemlje dalje od kuća po bregovina i njihovim padinama, kao i niz reku Nanomiricu. Zemlje su smolne, po plećima brda peskovite, vrlo rodne, a oko rečice ima dobrih livada. Uopšte je zemlje ziratne malo, s toga što je celo selo pošumljeno.

U selu ima dosta šume. Šume su od lisnatog drveta. Sav Kostojevac je pod šumom, samo ne krupnom već sitnom. Kostojevac je ranije bio pod takvom velikom šumom, da ga već 1827. godine Joakim Vujić, prolazeći kroz njega, naziva planinom. Po celom selu ima šume na svakom kraju u tolikoj meri da su gotovo 2/3 sela pošumljeno a samo 1/3 ziratne zemlje. Zajednička seoska šuma je Grdanovica do Virovaca, a zajedniče šume na Podvodnicama, Kremenici i do Strmova.

Tip sela.

-Nanomir je malo selo razbijenog tipa. Seoske su kuće grupisane u 4 grupe. U svakoj grupi ima po nekoliko vrlo bliskih kuća međusobno udaljenih po 200-400 metara. Ovi džemati su raspoređeni oko izvora na plećima kostojevićkih bregova i zovu se: Keserovići, Đapići i Ciganski Krajevi.

U Keserovićima su: Milentijevići, Kovačevići, Ilići i Ninkovići, a Đapića su: Milanovići, Vasiljevići, Jovanovići, Matići i Radovanovići.

U selu nema zadruga.

Podaci o selu.

-Nanomir je 1818. godine bio spojen sa Donjim Mušićem a već 1822. godine javlja se kao zasebno naselje.

Po haračkim tefterima iz 1822. godine u selu je bilo 11 kuća sa 12 porodica i 31-nom haračkom ličnosti.

Prema popisu:

-1866. godine – 14 domova i 91 stanovnik.

-1874. godine – 19 domova i 96 stanovnika.

-1884. godine – 21 dom i 113 stanovnika.

-1890. godine – 31 dom i 180 stanovnika.

-1895. godine – 25 domova i 156 stanovnika.

-1900. godine – 33 doma i 220 stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 4,29 a procentni 3,17%.

Ime selu.

-Ime selu došlo je od rečice Nanomirice. Imena džemata su porodični nazivi.

 

Poreklo stanovništva i osnivanje sela.

-Nanomir je novo selo, ranije je bio zaselak Donjeg Mušića, nekadašnje Toplice. Nanomir je do 1820. godine bio u vezi sa starim selom i tek tada se odvojio kao zasebno naselje. Zajednicu ovog sela sa Gornjim i Donjim Mušićem možemo videti na pojedinim imanjima, koje Mušičani od starine imaju po ovom selu.

-Đapići, Milanovići i Ninkovići: Prva porodica, koja je osnovala selo bili su Đapići čije je prezime zaostalo do danas kao džematsko ime, doseljeni su u prvom austrijskom ratu iz Nikšićke Župe od iste porodice, od koje su i golupski Vuletići. Đapići se zovu još i Milanovići i Ninkovići, svi slave Lučindan. U Ninkoviće se prizetio jedan Užičanin iz Godečeve i izgubio i slavu i prezime.

-Keseri, Milentijevići, Kovačevići i Ilići: Posle drugog austrijskog rata sišli su Keseri iz Golupca, sela ove oblasti, od tamošnjih Kesera (Maksimovića) i neki se ovde zadržali a neki spustili u Tamnavu. Keseri su: Milentijevići, Kovačevići i Ilići, slave Đurđevdan.

-Vasiljevići su se doselili u Prvom ustanku iz Mrčića, u okrugu užičkom, slave Đurđic, njihov predak je došao kao sluga.

-Jovanovići su iz Kadijine (Kadine) Luke od tamošnjih Miškovića, prešli posle Drugog ustanka na gotova imanja, slave Aranđelovdan.

-Matići, skorašnji doseljenik iz Komanica, sela ove oblasti, došli na kupljeno imanje, slave Sv. Dimitrija.

-Radovanovići su skorašnji doseljenici iz Virovaca u okolini, prizetio se u Kesere, slavi Đurđic.

U Nanomiru je, bez Cigana-Roma, 23 kuće i 7 porodica.

Zanimanje stanovništva.

-Nanomirci se zanimaju zemljoradnjom i ostalim privrednim poslovima, kojima i susedni seljaci. Ne idu nigde izvan sela a nerado izučavaju zanate i njima odaju.

Pojedinosti o selu.

-Nanomir je sastavni deo Donjo-topličke opštine u Srezu Kolubarskom. Sudnica i škola je u Donjoj Toplici, crkva u Markovoj Crkvi. Groblje je zajedničko i u sredini sela. Preslava je Prvi dan Duhova.

Cigani-Romi.

-Cigani ovog sela podeljeni su u dva dela, prvi su na Predvodnicama, a drugi na Kostojevcu; prvi pored puta Bogovađa-Mionica, a drugi na okružnom putu Slovac-Gornji Milanovac. Na Podvodnicama su 4 kuće stalno nastanjenih sa kućama, kakve se nalaze i kod susednih seljaka, sa okućnicama nešto malo manjim, nego što ih imaju seljaci. Na Kostojevcu je 6, opet, stalno nastanjenih, ali sa kućama primitivnim, više nalik na čerge i kljetarice, nego na prave kuće. Prvi su zanatlije, kovači i svirači, a drugi su samo zemljodelci, koji rade sebi i drugima, a retko koji se bavi i sviračinom. Svi su pravoslavne vere, prvi slave Nikoljdan a drugi Sv. Petku; prvi su doseljeni u tursko doba iz Morave, a drugi pre 10 godina iz mačvanske Bele Reke.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.