Poreklo prezimena, selo Đukovine (Koceljeva)

Poreklo stanovništva sela Ćukovine (sada Đukovine), opština Koceljeva. Izvodi iz knjige Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“, prvo izdanje 1912. godine, poslednje izdanje 2011. godine, Edicija „Koreni“ u izdanju JP Službeni glasnik i SANU. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Vode (Izvori, Reke, Jezera i Bare)

Izvori:

Brdska sela imaju dosta izvora. Izvori su podzemne izdani, slabi, retko da ne presušuju, te su pojedini domovi moraju još i da služe bunarskom vodom. Bunari su retko pored kuća već zakopani u stranama pojedinih brda ili iskopani u dolinama potoka i jaruga. Neka brdska sela: Kamenica, Kozarica, Goločelo i Đukovine i nemaju mogućnosti da kopaju bunare, zbog čega se služe preko cele godine izvorskim vodama.

Naselja.

Položaj naselja.

Tamnavska sela su na uzdignutoj tamnavskoj ravnici, velikog prostranstva, većeg nego kod brdskih sela. Kuće su rasturene na sve moguće strane, uvek po ravnici, a nikad u dolinama reka nego još i na pojedinim terasama. Ova sela nemaju džemata; ni tri srodničke kuće nisu jedna uz drugu, a nije nikakvo čudo ako se jedna ista porodica nalazi rasturena po celom selu. Kuća i sva imanja je jedno do drugoga, gde potesa može imati samo u dolinama reka ako nisu naseljene. Putevi se zrakasto rasturaju na sve strane, nikad nemaju centra odakle polaze ili kome se približavaju; nestalni su, menjaju se po volji pojedinaca, menjaju pravce zbog čega su krivudavi i odbijeni preko najružnijih i najnezgodnijih mesta. Sela nemaju šuma oko kuća nego po krajevima njiva i po dolinama reka. Sudnice, škole, crkve mehane nisu u sredini sela, čiji naziv nose, nego na putu i središtu, koje služi za više obližnjih sela. Takva su sela: Svileuva, Vrelo, Radljevo, Tulari, Brgule, Nepričava, Jabučje itd…

Porodične zajednice su ponajređi oblik svojine u oblasti. Kod ponekih brdskih sela pojedine porodice imaju svoje zajedice oko kuća, slabe vrednosti, jer i one nisu skoro ni od čega drugoga do od golog kamena, ponekog kržljavog drveta i retke trave.

U veće vrednosti su zajednice u vodenicama i kamenolomima u Bukoru, Svileuvi, Đukovinama i dr.

Posebni položaj sela.

Đukovine su brdsko selo na levoj obali Tamnave, u njenom gornjem toku. Seoske su kuće sa obe strane seoske nepresušne rečice Marića (Marićevke) i po džematima.

Tip sela.

Kad se sa neke uzvišenije tačke u središtu sela ili izvan sela posmatra selo, kuće seoske su poređane eliptično (Koceljeva), kružno (Gola Glava), parabolično (Đukovine) i skoro kružno (Gradojevići). Pođe li se iz male u malu, vidi se odmah izlazak novijih porodica i spajanje mala, kao i utrpanost kuća na mestima, gde su bile prvobitno male.

Imena sela srpskog porekla:

Imena data po plastičnim osobinama zemljišta su: Kamenica, Urovci, Krtinska, Zabrežje, belo Polje, Vrhovine, Kršna Glava, Trstenica, Slatina (po beloj glini koju seljaci zovu tim imenom), Slatinica, Gola Glava, Liso Polje, Belutak (Crniljevo) Ključka (Zabrežje), Rovače (Tulari, Dubrava, Proslop (Đukovine), Jazovik (Dokmir) Gološelo, Gomilice (Svileuva) itd..

Postanak i starina današnjih sela:

Među rukopisima Narodne Biblioteke u Beogradu sačuvani su vojnički tefteri tamnavskog buljubaše iz 1807. godine Rade Radosavljevića, koje je M. Đ. Milićević izdao na svet (objavio). Ovi tefteri su spisak ondašnjih vojnika iz gornjih posavo-tamnavskih sela: Kamenice, Goločela, Đukovina, Galovića, Gradojevića i Crniljeva.

Poreklo familija-prezimena sela Ćukovine (sada Đukovine):

Prezime – kada su doseljeni – odakle su doseljeni – krsna slava – napomena:

-Antonići, druga polovina 18. veka, Šljivova u Rađevini, Nikoljdan.

-Dimitrići i Jankovići. Videti Jankovići i Dimitrići.

-Jankovići i Dimitrići, prva polovina 18. veka, Bobova u Podgorini, Nikoljdan.

-Jovanovići, druga polovina 18. veka, Cikote u Jadru, Mala Gospojina.

-Kokoravci*, druga polovina 18. veka, Ostružanj u Podgorini, Aranđelovdan.

*Kokoravci su ime po mestu doseljenja, inače se zovu još i: Gligorići i Stanići.

-Krsmanovići, stara porodica, Nikoljdan.

-Markovići, posle 1827. godine, Bukor, Avramijevdan.

-Milovanovići, posle 1827. godine, Lopatanj u Podgorini, Jovaenjdan i Aranđelovdan, uljezi u Kokoravce.

-Mladenovići, posle 1827. godine, Osečina u Podgorini, Jovanjdan.

-Popovići*, prva polovina 18. veka, Godljevo-okrug užički, Lučindan.

*Popovići su doskorašnja sveštenička porodica, kao takva i doseljena a u selu se zovu još i: Savatići i Gavrilovići.

-Savići, druga polovina 18. veka, Osečina u Podgorini, Nikoljdan, poveća i imućna zadruga.

-Senići, prva polovina 18. veka, Rabas u Podgorini, Đurđevdan.

-Ćirići, druga polovina 18. veka, Likodra u Rađevini, Đurđevdan.

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Antropogeografija valjevske Tamnave”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.