Poreklo prezimena, selo Bresnica (Koceljeva)

7. april 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Bresnica, opština Koceljeva. Izvodi iz knjige Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

 

Bresnica je na desnoj strani Tamnave, ispod Konjskog groba i južno od Koceljeve; brdovito, stranovito selo sa kućama iznetim na pleća seoskih brda i razređenim u dva poveća džemata: Erakovinu i Pešiće, gde je Erakovina pri izvoru Rasnice, a Pešići pri izvoru Bresnice.

Druga valašićka kosa počinje u šabačkom Crniljevu na onom mestu odakle Tamnava otpočinje teći umesto severnim, istočnim pravcem. Druga kosa je niža od prve i razlikuje se dosta od prve, mada su obe tačno jugoistočnog pravca. Kao što je kod prve kose glavni i najznatniji vis Beleg u Miličinici i iznad valjevskog Crniljeva, tako je i ovaj drugi, Jautina u Goloj Glavi najglavniji, jer koliko je Beleg udaljen od početka Vlašića, toliko je i Jautina od Crniljeva. I kosa i njene suviše kratke i severne i južne kosanice širokoh su pleća, sa jasno izraženim krečnjačkim poljicima, jer celom dužinom kose na više mesta ispoljeni su sekundarni krečnjaci, ispod kojih su peščari, konglomerati i filiti. Krečnjačka poljica: Odžino Polje između Miličinice i Goločela, Preseka na Šeševici, Jasikova Ravan u Ljuticama, Konjski Grob na međi BRESNICE i Koren u Družetiću, su poljica bez vidnih ostenjaka, i rtova sa vrtačama po sredini, koje su starijeg i novijeg porekla, široke, zadnivene i obdelane.

Ako su livade udaljene od kuća, onda dosta domova imaju svoje kolibe. Kolibe su jednodeljne zgrade, u kojima prema potrebi noćivaju pojedini zadrugari. Kolibe su na krajevima livada i pašnjaka, pored kotareva u košara i više zgrada za sklanjanje alata i drugih zemljodelskih sprava nego za stanovanje. Oko kolibe se nalaze obično i još neke zgradice: košić za kukuruz, ambarić za žito, košara (primitivna štala, op. Milodan) i obori. I seljaci brdskih sela ove oblasti: Gole Glave, Družetića i Bresnice, ako imaju imanja po udaljenijim selima, imaju ovakve iste kolibe. Kolibe su sagrađene od istog materijala, od kojega i lošije kuće, a košare se grade od brvana, pletara ili od krovine a pokrivaju daskom, crepom ili krovinom.

Imena sela, koja bi opominjala na šumsko drveće je, između ostalih, i Bresnica.

Rimska Čaršija ili Grad u Družetiću, na beloj Ornici, drži se da je bio veliki rimski grad sa trgom, u kome su živeli građani i vojska. Po ovoj Ornici i susednoj BRESNICI ima rimskih grobova i sarkofaga, zatim se kopaju cigle, kamenje, oružje i novac. Do pre 40 godina groblje se održalo, ali ga danas skoro i nema, jer je ceo ovaj kraj obrađen u ziratnu zemlju ukoliko ga nije obuhvatila pojedinačna šuma.

U Bresnici, na Konjskomm Grobu, sa koga je silazio stari put u dolinu Tamnave, i po kome se mestu do najnovijeg doba jedino ulazilo iz zapadnih i jugo-zapadnih oblasti u ovu oblast, ima mesto Kuline, za koje se priča da je na njemu bila rimska karaula sa vojničkom posadom.

Porušenih crkava ili crkvina ima u: BRESNICI, Vrelu, Jabučju, Kamenici, Ljubiniću, Novacima, brgulama, Raduši, Svileuvi, Radljevu, Sovljaku, Stublinama, Takovu, Tularima, Urovcima, Rvatima i Čučugama.

Drugi stari put iz jadranske doline peo se na Vlašić i njegovom kosom spuštao se Konjskom Grobu, odakle je razvođem Rasnice i Bresnice silazio u Suboticu i u Koceljevi prelazio Tamnavu na starom porušenom mostu, čije se zidine još raspoznaju. Odatle je preko Svileuve ulazio u Batalage i razvođem Vukodraži i levih tamnavskih pritoka spuštao se u Orašac, gde se spajao sa valjevskim putem i dalje išao.

 

Poreklo familija-prezimena sela Bresnica:

Prezime – kada su doseljeni – odakle su doseljeni – krsna slava – napomena:

-Vasići, posle 1827. godine, Subotica u okolini, Jovanjdan, uljez u Pešiće.

-Đakovići*, druga polovina 18. veka, Novi Sad, Nikoljdan.

*Đakovići iz Bresnice, Subotice i Koceljeve su jedna ista porodica, doseljena iz okoline Novog Sada, prvo u Kožuar, pa tek posle u Bresnicu i Suboticu. Đakovići drže da su od iste porodice, od koje je bio stari mitropolit Isaija Đaković.

-Erakovići*, druga polovina 18. veka, Oglađenovac u Podgorini, Jovanjdan.

*Erakovići su sa Erakovine na Njegušima u Crnoj Gori, prvo došli u Kremna, pa posle u Oglađenovac. Njihovi srodnici su i Erakovići u Piromanu i Koceljevi.

-Pešići*, prva polovina 18. veka, Stari Vlah, Jovanjdan.

*Predak Pešića zvao se Baja Petrović-Pešić i po čemu je se najveće brdo u selu zove Bajino Brdo.

-Čavići, stara izumrla porodica.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Antropogeografija valjevske Tamnave”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.