Poreklo prezimena, selo Strmovo (Lajkovac)

23. mart 2013.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Strmovo, opština Lajkovac. Prema knjizi Ljubomira Ljube Pavlovića „Kolubara i Podgorina“, izdanje 1907. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan

 

Položaj sela

Strmovo je na severnoj strani (nisam baš siguran, op. Milodan) manastira Bogovađe u redu onih sela, koja se jedno za drugim ređaju od ušća Ljiga pa uz Kolubaru. Strmovo je treće selo po redu, njegove kuće su po kosi ili dolinama potoka i jaruga, koja se spuštaju s kose ka reci Kolubari. Zemljište je tercijalno i vrlo neravno, strane dolina i jaruga su vrlo strme i naglo se spuštaju u dolinu kolubarsku. Glavnija su uzvišenja Stolice i Drvljanik.

Izvora u selu po dolinama i jarugama ima dosta, oko kuća su i slivaju se u potoke, koji se ulivaju u Kolubaru. Glavniji izvori su: Aćimovac u vrhu sela, kojim se i glavni seoski potok zove i Despotovac u dnu potoka. Još su u selu dve duboke i široke jaruge, u čijim dolinama su kuće, koje se služe bunarskom vodom.

Zemlje i šume

Strmovske su zemlje u dolini Kolubare i nešto malo oko kuća i po padinama pojedinih uzvišenja. Ravniji deo kolubarskih imanja odmah ispod kuća i kose, zove se Velike i Male livade, odlična livadska zemlja, a do Kolubare je Ključ, oranica opet izvrsne kakvoće, na kojoj uspevaju sve vrste zemaljskih proizvoda. I po brdskim njivama uspevaju sve vrste useva.

Šume je u selu dosta i nastavak je kostojevačkih, bogovađskih i pridvoričkih šuma. Šuma je hrastova i ima je u dovoljnoj meri za građu i gorivo. Nikakvih zajednica u selu nema.

Tip sela

Strmovo je selo razbijenog tipa. Kuće su odvojene u pojedine džemate, koji su poređani niz doline potoka Aćimovca i jaruga, na rastojanju od 20-150 metara, a džemati su skoro spojeni, počem mnoge kuće su i po stranama dolina.

Džemati su: Živojinovići, Jerinići i Brankovići.

U Živojinovićima do Pridvorice su Živojinovići (6 kuća).

U Jerinićima, u sredini sela, su: Filipovići, Markovići i Pantelići.

U Brzakovićima, do Pepeljevca su: Brzakovići (Mijailovići), Petrovići, Ilići, Ostojići, Radovanovići, Ristići, Nikolići, Milići, Jakovljevići, Rankovići, Petrovići 1, Jovanovići, Perići, Stanišići, Petrovići 2, Živkovići i Đurići.

U selu nema zadruga, mada ih je ranije bilo.

Podaci o selu:

Prema haračkim tefterima iz 1818. godine bilo je u Strmovu 27 domova sa 31-nom porodicom i 71-na haračka ličnost. Prema popisu od 1866. godine bilo je 40 domova sa 254 stanovnika, dokle prema popisu od 1874. godine bilo je 45 domaćinstava sa 268 stanovnika. Prema popisu od 1884. godine bilo je 41-no domaćinstvo sa 259 stanovnika, dokle prema popisu od 1890. godine je bilo 49 domova sa 301-nim stanovnikom. Prema popisu od 1895. godine bilo je 47 domaćinstava sa 325 stanovnika, dokle je prema popisu 1900. godine bio 51 dom sa 379. stanovnika.

Godišnji priraštaj stanovništva od 1866. godine je 4,69 a procentni 1,59%.

Ime selu

Ime selu Strmovo doneto je sa strane, a donela ga je porodica, koja se doselila iz istoimenog užičkog sela, bar se misli u selu i celoj okolini.

Poreklo stanovništva i osnivanje sela

Strmovo je naseljeno doseljenim porodicama. Selo je postalo u drugoj polovini 17. stoleća, a da li je ranije bilo ovde kakvog naselja i da li su bile kakve porodice, koje su i šta je bilo sa njima, ne zna se. Zna se samo ovo da su današnje porodice doseljene.

Prva doseljena porodica bila je Jerinića, doseljena iz sela Strmova, okrug užički sa Drine. Ovde su doseljene dve porodice potisnute od mnogih Turaka koji su u okolini bili naseljeni čak do 1820. godine. Prezime Jerinić izgubilo se, jer se niko u selu ne preziva ovako, zadržano je kao džematsko i srodničko ime svima porodicama, koje, iako su rasturene po celom selu i izvan njega, održavaju između sebe sttare tradicije i rodbinske veze. Jerinićima se zovu: Filipovići, Markovići, Pantelići, Petrovići 1 i Ostojići, njih je u selu 16 kuća i slave Miholjdan.

Posle Jerinića na 10 godina doselila se porodica Brzakovića, koja je tako isto zadržala ovo prezime kao dokaz rodbinskih veza. Brzakovići su doseljeni iz Košalja u Azbukovici, potisnuti tamošnjim Turcima i naselili se pored Jerinića. Brzakovići se zovu: Mijailovići i Jakovljevići, ima ih 9 kuća i slave Aranđelovdan.

Živojinovići su doseljeni iz Trnavca u Starom Vlahu u početku 18. stoleća ili pred kraj 17-og i od iste porodice od kojih su Vujići u Beloševcu ove oblasti, doseljeni samo posle njih, ima ih 6 kuća i slave Pantelijevdan.

Rankovići su sa Strmne Gore iz porodice Lekića, sišli uz Kočinu Krajinu, njih je 3 kuće i slave Mratindan.

Perići su iz Osata u Bosni, došli posle Kočine Krajine; njih je 4 kuće i slave Sv. Avrama.

Ilići su iz Sandalja ove oblasti, sišli kad i Rankovići, ima ih dve kuće i slave Nikoljdan.

Svi ostali su doseljenici novijeg vremena.

Milić je iz Ponikavice, okrug užički, doselio se kao sluga, slavi Časne Verige.

Petrovići 2 su iz Trnave, okrug užički, doselio se kao sluga, slave Nikoljdan.

Petrovići 3 i Živkovići su iz Polimlja, prvi iz Maoča, a drugi iz Ocrkavlja, doselili se uz Babinsku Razuru, slave Nikoljdan.

Jovanovići su iz Toci u Polimlju, doselio se kao sluga, slavi Lučindan.

Stanišići su iz Vrbove u Polimlju, prizetio se u Periće, slavi Sv Avrama.

Nikolić je iz Gornjeg Mušića ove oblasti, prizetio se u Jeriniće, slavi Miholjdan, a iz porodice je Živkovića.

Radovanović je iz Drobnjaka, doselio se posle 1876. godine kao sluga i prizetio se u ovom selu. Slavi Đurđevdan.

Đurić je, takođe, iz Drobnjaka, doselio se kao sluga, slavi Tomindan.

Ristić je iz Martinića u Crnoj Gori, doselio se kao sluga 1865. godine, slavi Sv. Petku.

U Strmovu ima 50 kuća od 16 porodica.

Zanimanje stanovništva

Strmovci se zanimaju svima privrednim radnjama, kojima i susedni seljaci ove oblasti. Glavna zanimanja su zemljoradnja i stočarstvo, a u poslednje doba i voćarstvo. Zanatima se ne odaju, mada su iz krajeva u kojima su izvesne vrste zanata na velikoj ceni. Ne sele se nikuda.

Pojedinosti o selu

Strmovo je sastavni deo bogovađske opštine u Srezu kolubarskom. Sudnica i škola su u Bogovađi a crkva u Markovoj Crkvi. Groblje je na sredini sela, na jednoj kosi izmešu jaruga. Selo nema zajedničke preslave.

 

IZVOR: Ljubomir Pavlović, “Kolubara i Podgorina”. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.

 

Koreni

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Rankovići Iz Strmova(Kulače)jesu sišli sa Strmne Gore iz Lekića niz kočinu krajinu.Strmna Gora je bila samo usputna stanica.Inače Rankovići,kao i Lekići,potiču iz Drobnjaka(stara Hercegovina- Crna Gora)Iz Sela Kosorića iz istoimenog Bratstva,koje je u Drbnjaku naj duže davalo Vojvodstvo.Istog su porekla i sve porodice u selu Slovac ,koje slave Mratindan.
    Izvo:Ljubomir Pavlović-Kolubara i podgorina,deo koji se onosi na Strmnu Goru.Autor ove informacije,uzima poslednju informaciju što je sasvim uredu,jer ne može detaljno da se bavi svakom porodicom,no kako pripadam toj porodici želim,da ostavim komentar u cilju što boljeg informisanja bratsvenika o svojim korenima.