Poreklo prezimena, Velika Vranjska (Šabac)

6. mart 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Velika Vranjska, grad Šabac. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Vranjska Velika i Mala otkako se pamti bila dva odvojena sela. Velika Vranjska se deli od starine svega na dve male: jedni druge zovu „onamala” za obe strane! Svaka mala je od po dva reona. Sad se deli po rednim brojevima. Prvi reon je deo sela do Jevremovca; drugi reon do Varne; treći reon do Male Vranjske, četvrti reon do Vukošića.

Idući iz Jevremovca za Veliku Vranjsku, na Čotu, kod raskrsnice atara sa Varnom i Vranjskom Velikom, gde drum pravi mali lakat tu a.v. 110 m. Dovde neprimetno penjanje površi. Dakle, jedna površ, instruktivna neogena platforma bez pregiba između nivoa od 125 i 105 m. Iznad groblja Velike Vranjske kota 124 m je Grabovac oblika „čot” istaknuto brdo sa odsekom, a ozgo ravno. To je ustvari viša jezerska terasa, nivoa 125 m, čija je obala na kosi zvanoj Munđalikuša (131 m), odakle ka Slatini još viši jezerski nivo, treća terasa od 155 m (Slatina na drumu 152 m).

U otoci jazu ispod Madžarskog groblja ima izvor zvani Zmajevac, na mestu zvanom Jaruga. Tu i bunarić iskopan od stari- ne (umivaju se žene, deca, bolni smatra se da je lekovit). Sad je Zmajevac nejak, zagušen, ali je nekad bio veći izvor, kad je bila šuma svuda okolo.

Bunari u aluvijalnoj ravni 5-6 m; na površi i do 30 m duboki.

Izvor Zmajevac ipak dovoljno jak. Dolap jedan sa njega stalno navodnjava baštu od jednog hektara. Ove godine je podignut „na kovicama”. Ortački ga podigli Ćorđević Života i Milivojević Panta. Ispod Zmajevca dalje, na istoj otoci, ima još jedan dolap, ispod vinograda Arsena Gavrilovića dolap Savka Tadića, od pre 5-6 godina. Samo dva dolapa u selu.

U selu su tri vodenice, nisu na otoci već sve na reci. Najstarija je „Gornjača”, do Milivojevića, bila poredovnička. Ispod nje je „Srednjača”, ispod škole, kod Brestovca, na mestu zvanom Adica Stojićevića, Živanovića i drugih, poredovnička. Isto na reci, dalje pokraj druma gde čini okuku, do na 100 m od reke, je vodenica Dojnjača, poredovnička, Aleksića, Stojićevića, Maleševića i Gigića (Gligorića).

U selu ima jedan motorni mlin, na drumu kod MNO, Škulići ga podigli pre rata.

Preslava sela peta nedelja po Vaskrsu. Saborsko mesto kod mesta zvanog Adica šumarak kraj reke tamo bila opština. Od pre godinu dana skupljaju se na džadi pokraj čitaonice do Mesnog odbora.

U Velikoj Vranjskoj jedno groblje seosko od starine. A ispod ovoga u ravni, između reke i jaza, jeste Madžarsko groblje, od starine se tako zove. U njemu velike ploče, stene, bez krstova. U selu ne znaju za selište, kućište. Jedino u mestu Grabovac (bio jedan „grab” kod bunarića) bilo zasebno, malo groblje („Madžarsko groblje” i to). Uopšte to se smatra najvećom starinom. Kod Grabovca, na toj gredi, je vinograd. Tamo se pri kopanju nailazi na cepani i glačani kamen, kao za puške kamenjače. Malo groblje na Grabovcu bilo samo porodice Antonija Mitrovića bio se odvojio Antonijin otac Sima, pa sad Antonijini sinovi vratili se selu.

Broj kuća u Velikoj Vranjskoj je 343 a broj stanovnika 1782.

 

Poreklo familija

Prvi reon, spram Varne:

Stojićevići (49 k., Nikoljdan). 45 k. u I reonu, 2 k. u II reonu (udovica Vidosava i Marko, potomak Đukin, praunuk vojvode Miloša Pocerca); u II reonu svega 2 k. Svetozar Lukić (65 god.) slušao od Veljka Stojićevića Đukića, Đukinog unuka, da su Stojićevići iz Varne: ostala priča vojvode Miloša otac vozio bule turske, pa u Varni, gde je sad ćuprija, bila mala drvena ćuprija, konji se poplašili, izvrnuo bule u reku, nije znao šta će i pobegao s familijom ovde. Milošev otac se onda doselio prvo ovde gde je sad MNO, blizu ćuprije, na desnoj obali reke. U vreme Miloša Pocerca „Stojičevića” (po starom starci kažu), selo Velika Vranjska bila svega oko 20 kuća. Miloševa kuća bila u reonu do Varne. Od Miloševa brata Đuke ostali su sinovi: Milan, Marko, Janko; od Marka su sada Miloš, rezervni major, zemljora- dnik (63 god.) i Aleksandar; od Janka je bio Dušan Stojićević, prof. u penziji i sestra Sara, u Beogradu, i ne znaju šta je sa njima; a od Milana bili sinovi Andrija, načelnik sreza u Šap- cu, i Miloš, u Ministarstvu finansija u Beogradu. U vojvode Miloša kući u Velikoj Vranjskoj čuvao se njegov oklop, nož, mač i druge starine pa ih odnele Švabe. U toj kući sad stanuje udovica Vidosava Stojićević. Ta je kuća kod Škole vraštanske. Miloša Pocerca brat Đuka sahranjen ovde u groblju, ima velika ploča, položena. Od Janka, brata Miloša Pocerca nema nikog. Miloš Pocerac imao jednog sina, Luku, a Luka jedinca Rajka oba živela u Šapcu i tamo i umrli. Rajko nije imao više nikoga.

Aleksići (9 k., Jovanjdan). Ljubinko u Pričinoviću Pocerskom od pre 40 godina, na svoje imanje. Stevanov (61 god.) otac Stojić (kult imena!), deda Stevan, pradeda Ranko njegova žena zvala se Aleksija, po tome Aleksići, a jedna su familija sa Miloševićima u trećem reonu; staro prezime obe familije Đukanovići. Rankov otac Miloš, čukundeda Stevanov, doveo iz Osečine pet sinova: Dimitrije, Đuka, jedan bez potomstva, a i petom ne pamte ime. Od Đuke, Dimitrija i još jednog su Miloševići.

Anđelići (5 k., Stepanjdan). 1 k. u Šapcu, 1 k. u Culjkoviću, Svetozar sin Radovana otišao pre 13 godina. Miloradov (66 god.) otac Nedeljko, deda Trivun, pradeda Marko on iz Grušića došao, a njegovi stariji iz Crne Gore.

Šašići I – Jovanovići (10 k., Đurđevdan). 9 k. ovde, 1 k. u trećem reonu. Oni su starosedeoci tako je ostalo predanje. Zvali se pre i MilovanovićiGavrilovići u Maloj Vranjskoj, a ovde Gligorići, Lukići i Šašići bili su jedna familija. Slava svih sem Gavrilovića (Simeun) je Đurđevdan. Prvi doseljeni svi iz jednog mesta.

Šašići II (7 k., Đurđevdan). Mitrov (65 god.) otac Svetislav, deda Milinko doveden iz Bosne, služio u Šašićima i dobio zemlju.

Pavlovići III (1 k., Lučindan). Stari doseljenici, nepoznato odakle.

Pantelići (9 k., Mratindan). Starosedeoci. Bogićev (62 god.) otac Dragić, deda Teodor Teša (Oko fesa nosio peškirić, po turskom običaju). 2 k. u Šapcu, Čedomir i njegov sin Vitalije.

Živanovići (3 k., Aranđelovdan). Bogićev (65 god.) otac Nedeljko Neša, deda Živan on rođen ovde, a dalje ne znaju. Živanov otac prvo zakućio kod Lipe u prvom reonu. Stari doseljenici, nepoznato odakle. 1 k. u Sjenici, 1 k. u Beogradu.

Jovanovići (5 k., Nikoljdan). Nepoznato poreklo, doseljeni, selo bežalo preko Mitrovice, u Preko.

Bajići (2 k., Nikoljdan). Nepoznato odakle doseljeni.

Mitrovići, nadimak Cvetići (4 k., Mratindan). 1 k. u Šapcu, 1 k. u Smederevu. Iz Amajića, preko Cera (do Zvornika je to selo), pa po njima zovu i ceo kraj ovog sela Amajići. Milošev (47 god.) otac Svetozar, deda Milan njegov otac ili deda došao iz Amajića.

Matići (2 k., Mala Gospojina). Nepoznato poreklo.

Perići (1 k., Jovanjdan). Živojin (pokojni) iz Komirića, pre 60 godina.

Mirković Milan (1 k., Lazarovdan). Iz Šapca, pre 20 godina. Služio ovde.

Drugi reon:

Pureševići (3 k., Stepanjdan slave 2 k., Đurđic 1 k., Milovan). Pureševići što slave Stepanjdan su od starine ovde, Milovan doveden iz Rumske pre 70 godina.

Dakići (1 k., Mioljdan). Iz Bosne su, pobegli od „Turaka”, pre oko 80 godina, pre beljinskog rata.

Trivunovići (18 k., Mala Gospojina). Čedomirov (67 god.) otac Mijailo, deda Savko, pradeda Trivun on iz Nedeljica (Jadar).

Stanišići (1 k., Nikoljdan). Iz Bosne, pre beljinskog rata.

Kolarići (3 k., Đurđic). Dragomirov (68 god.) otac Teodor, deda Ilija. Teodor doselio iz Bogosavca, pre oko 90 godina, mati ga dovela, preudala se u Milovanoviće. Teodor umro 1912. god. u 63. godini. U Bogosavcu ima samo jedna kuća od njih.

Milovanovići (1 k., Nikoljdan). Mihailov (70 god.) otac Petar, deda Ninko, njegov otac iz Nedeljica (Jadar).

Radovanovići (10 k., Jovanjdan). Misle da su starosedeoci. Dragićev (64 god.) otac Srećko, deda Radovan.

Tešići (5 k., Sv. Jovan). Živanov (16 god.) otac Rajko (poginuo na Javoru), deda Ranko; Dragutinov (48 god., predsednik MNO) otac Živko, deda Sava, pradeda Ranko iz Brezovice, iz Rađevine, zapamtio Živan, iz starine.

Kneževići (3 k., Nikoljdan). 1 k. u Novom Sadu, 1 k. u Beogradu. Iz Bosne su, od Zvornika, pre više od 100 godina kad su dolazili Bosanci. Pre beljinskog rata.

Vukići (1 k., Đurđic). Iz Bosne, u isto vreme, od ustanka.

Radojevići (1 k., Pantelijindan). Ovde zet Živan iz Trivunovića, preziva se Trivunović, a tašta Radojević Sofija uzeo njenu slavu. Po muškoj liniji izumrli isto iz Bosne kad i drugi.

Inđići (1 k., Trivunjdan). I oni iz Bosne kad i drugi.

Đurđevići (2 k., Jovanjdan). 2 k. u Šapcu. Miloš, deda Živkov, iz Srbobrana 1848, zbog madžarske bune.

Kokanović (10 k., Nikoljdan). Iz Nedeljica došao Stankov đed, pre 120 godina. Cvejin (65 god.) otac Stanko, deda Jovan, njegov otac došao. Bili za vreme katanske bune ovde.

Milivojevići (8 k., Mitrovdan). Iz Nedeljica takođe, tamo se zovu Karajdžići. Borisavljev (52 god.) otac Petar, deda Lazar, pradeda Josip, čukundeda Milivoj, pračukundeda Miloš on doselio.

Ađanski (2 k.). 1 k. u Žarkovu, 1 k. u Beogradu. Iz Preka, od Vrbasa, od pre oko 100 god oko Mađarske bune.

Pavlovići I (2 k., Aranđelovdan). Starosedeoci.

Pavlovići II (2 k. Mioljdan). 1 k. ovde, 1 k. u prvom reonu, otišao ženi u kuću, u Stojićeviće. I oni su stari. 1 k. u Besgradu.

Mitrovići (2 k., Đurđevdan). I oni iz Bosne, kad i ostali.

Škulići (1 k., Nikoljdan). Iz Hercegovine pre 20 godina doveo ih Aćim Škulić, šabački trgovac iz Hercegovine, na svoje imanje.

Treći reon:

Miloševići (8 k., Jovanjdan). Mihailov (81 god.) otac Jevrem, dedaĐorđe, pradeda Miloš, čukundeda Stevan njegov otac došao iz Osečine, doveo pet sinova. Stara familija, tamo Đukanovići, ista familija sa Aleksićima.

Mijailovići I (2 k., Jovanjdan). Iz Tolisavca posle Miloševića ubrzo.

Mijailovići II (4 k., Mioljdan). Dragutinov otac Nikola iz Jadra pre oko 100 godina.

Josipovići (6 k., Mratindan). Iz Tuzle doveden kao mali Jevta, otac Živojinov, a deda Petronija i ostalih pre oko 100 godina.

Arsenovići (3 k., Nikoljdan). Iz Nedeljica došao neki matori Boja pre više od 100 god., kad su Turci tamo vladali.

Rankovići (16 k., Aranđelovdan). Sterosedeoci možda. Jezdimirov (64 god.) otac Cveja, deda Miloš (živeo 101 godinu, umro 1929. god.), pradeda Živko (bio dugo godina poslanik narodni za vreme kneza Miloša, Zvali ga Baća). 1 k. u Šapcu, 1 k. u Beogradu, 1 k. u Kos. Mitrovici.

Jovanovići II (4 k., Nikoljdan). Zasebna familija. Kad su se ovde naseljavali onda već bili tu i Rubakovići, Anđelići, Radovanovići. Nepoznato odakle doseljeni.

Rubakovići (3 k., Nikoljdan). Starosedeoci. 1 k. u Šapcu.

Maleševići (2 k., Nikoljdan).Stari. Jedna familija sa Rubakovićima, ovim Jovanovićima i Markovićima.

Markovići (4 k., Nikoljdan). Jedna familija sa Rubakovićima to staro prezime. Jovanov (61 god.) otac Nikola, deda Nenad, pradeda Marko on od Rubakovića. Starinci. 1 k. u Americi — Kanada.

Trivunovići II (3 k., Aranđelovdan). „Odavno su tuden”, ali ne znaju odakle su. 1 k. na Umci.

Boškovići (3 k., Đurđic). Dragutinov (51 god.) otac Živko, deda Petar on od velike familije Boškovića iz Male Vranjske, ženi u kuću, u Saviće.

Jovići (8 k., Aranđelovdan). Doselili se iz Crvene Jabuke, od Uba. Milovanov (61 god.) otac Miloš (njegov brat Milisav bio bimbaša), deda Nikola, pradeda Pera, čukundeda Jovan on došao. 1 k. u Cerovcu, Stevan od pre 15 godina.

Tadići – Maksimovići (staro prezime)(5 k., Đurđevdan). Stari.

Četvrti reon:

Ristići (12 k.) i Trifkovići (6 k.) svega 18 k., (Nikoljdan). Živanov (74 god.) otac Mića Milinko, deda Stevan, pradeda Rista i brat mu Kosan oni pošli iz Brasine; čukundeda Sredoje; Kosan u Vukošiću ostao, a Rista ovde pre bune, a Sredoje, otac njihov u Brasini ostao. Rista imao 2 sina: Stevana i Trifka. Od Trifka pobočna familija Trifkovići Gligorići zvani Gigići (3 k., Đurđevdan). Starosedeoci. Jedan od ovih prizetio se u Markoviće.

Đurkovići (1 k., Nikoljdan). Iz Dublja u Mačvi pre 80 godina.

Lukići (8 k., Đurđevdan). Svetozarov (65 god.) otac Adam, deda Radojica, pradeda Damjan njegova mati uzela Luku iz Voćnjaka, iz Jadra od njega nikoga nema, ali ostalo prezime, inače staro prezime Stanisavljevići, po Stanisavu koji je bio Damjanu đed. Ne zna se da su doseljeni stara familija. 3 k. U Belotiću posavotamnavskom pre ZO godina brat Andrija odselio; 4 k. u Drenovcu u Mačvi, od pre 70 godina. Svetozarovog oca brat od strica, Makevija, odveden kao dete.

Nenadovići (6 k., Đurđevdan). Doseljeni su ali ne znaju odakle. Nisu Bosanci.

Tešanići (5 k., Đurđevdan). Stari doseljenici, nepoznato poreklo. Tihomirov (52 god.) otac Dragomir, deda Mijailo, pradeda Mitar njegova žena, a baba Dragomirova, bila Tešana.

Đurđevići (14 k., Đurđic). 2 k. u Šapcu. Nikolin (69 god.) otac Rajko, deda Ivan, pradeda Stanimir, čukundeda Đurađ on iz Crne Gore, pre Karađorđeva ustanka došli, kad i Boškovići iz Male Vranjske i Maleševići iz Varne. Bila tri brata: Đurađ, Boško i Maleš: prvi ovde, drugi u Malu Vranjsku a treći u Varnu.

Jeremići (1 k., Nikoljdan). Iz Varne dovela Iliju kao dete majka kad se udala za Nikolinog oca Rajka Đurđevića, pre oko 90 god.

Radivojevići (3 k., Đurđevdan). 1 k. u Kanadi. Sgarodrevni su.

Mitrovići (24 k., Alimpije). Ceo jedan šor zauzimaju. I oni su iz Jadra, kad i drugi iz Nedeljice.

Tešić Toma (1 k., Lučindan). Od Rogačice, od Bajine Bašte, pre 20 godina, ovde kupio imanje posle služenja u Varni.

Đurđevići I (2 k., Velika Gospojina). Došao bio neki Alija matori, turski Ciganin, čergaš bio, pre oko 100 god. Gurbeti. Pokrstio ih Živan Đurđević, čiča Nikolin (69 god., on prikazivač) i uzeli njegovo prezime pre oko 50 godina, a posle uzeli i slavu. Od ove iste familije su 4 k. na Dumači, u Mišaru (Milan, Života, Pera i Kadrija), pre 25 godina odavde otišli. Zemljodelci, korpari.

Marković Marko (1 k., ne slavi). Iz Nakučana pre 10 godina. Od Gurbeta takođe.

Nikolići (5 k., Aranđelovdan). I oni bili turski Cigani, kotlari, Gurbeti. Pokrstili ih Jovanovići Rubakovići. Doseljeni pre oko 100 godina. Kitožani su i ovi Nikolići i Đurđevići I.

Jovanović Stevan (1 k., Jovanjdan). Iz Rumske pre 20 godina. On od vlaških Cigana.

Mitrović Aleksa zvani „Era” (1 k., Mitrovdan). Iz Komirića. (Prozvali ga tako zato što je iz Jadra dotle dopir u Ereza ovdašnju decu!).

Savići (1 k.,Mitrovdan). U trećem reonu. 1 k. u Šapcu. Pramđed Marko iz Male Vranjske, od onih drugih Boškovića (što slave Mitrovdan).

 

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 288-294), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.