Poreklo prezimena, selo Metlić (Šabac)

5. mart 2013.

komentara: 3

Poreklo stanovništva sela Metlić, grad Šabac. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo Metlić deli se na tri grupe mala: Onomalci preko Dobrave; u sredini sela, između Dobrave i Crljenske reke, mala Strajčani ili danas, Školska mala; a preko Crljenske reke Brđanska mala (na karti pogrešno Brđanska mesto Strajčanska mala). Brđanska mala ima zemljište zvano Carić (potes), inače mala nije. Grupa mala deo sela na levoj strani Dobrave, ispod džade zvane Carska džada (Šabac — Tekeriš — Zavlaka — Krupanj itd.), i to: Cvejića mala (najniža, na granici prema Nakučanima odnosno prema nakučanskoj mali Šešića); više ove, Erića mala, odvojena od prednje potokom; preko potoka naviše, odvojena Stevanovića mala; i zatim, preko jaruge, na istoj kosi i duž istoga puta, razdvojene oko 400-500 m njivama, gore, Ilića mala, a dole, Negovanovića mala; najzad, preko potoka, Pandurovića mala, na granici do Rumske. Iznad ovih mala, na levoj strani doline Dobrave, temenom ruštanske kose, duž džade, ušoreno naselje, gde kuće, idući Šapcu, na levoj strani pripadaju Volujcu, a na desnoj strani Metliću. Između Cvejića male i Erića male Cvejića potok; isto tako potok i spram nakučanske Šešića male, jer i tamo prelazi imanje Cvejića male preko potoka; između Erića male i Stevanovi ćamale Stevanovića potok; između Stevanovića male i Negovanovića male Negovanovića potok; između Negovanovića male i Pandurovića male Pandurovića potok.

Uvrh Pandurovića male stara krčevina Šaraškovac (232 m) vinogradi sad; Popovac (215 m), takođe na drumu, tamo. Dolinica potoka od Bobije kroz Dojnu malu, pritoke Crljenske reke (s desne strane) zove se Duboki, a na sastavcima Crljenske reke i Dubokog potoka je mesto zvano Rakovac (tu ima izvor). Tu je potpuno odvojena Dojna mala, zvana još i Žutići. Leži na temenu kose Rakovca, između Crljenske reke i njene desne pritoke Dubokog. Odvojena takođe, čak najviše od svih, mala grupa kuća Đurđevića pod Ašikovim grobom. Najzad, Radučića mala.

U Brđanskoj mali Metlića je Carić (zemljište, potes), sa grupom Ninkovića kuća, pod temenom jezerske platforme i a.v. 200 – 210 m; a tu je dno rečnog korita 140 m. Tu je dakle, najviša rečna terasa svega 60 – 70 m nad rekom. Ona odgovara rečnoj terasi od 85 – 90 m u krivajskoj Dobravi. Teme jezerske platforme je na Zabrđu; ispod pregiba fluvijalna terasa; niz kosu od

Zabrđa Mijailovića Zabrđe na samom početku Metlića. Glavica je pod šumom, a u useku puta: žućkasti i beličasti trošni peskovi sa muskovitom, preko njih crvenkasti sa slojevima crvene peskovite gline oker (isti kao kod Dragojevca iznad Save). Slojevi horizontalni. Od MNO u Metliću, iz male Strajčani, pogled uz dolinu Crnjevske reke (stariji oblik: Crljenska reka): sva u zelenilu strmih strana pod šumom, a 2-3 terase pod kulturama. Očigledno da je ova dolina pliće usečena mada su gornje terase sinhronične, ovde donje nisu razvijene, bar ne IV i V.

Idući kroz Onomalce iz Metlića za Nakučane: dolina Dobrave ima široku aluvijalnu ravan, pod livadama i kukuruzom. Veoma jasne tri terase, s jedne, i, s druge strane doline. U potoku između Stevanovića male i Erića male, na rtu, s desne strane Erića potoka, nasuprot stavama ovoga, s leve strane sa Cvejića potokom otkriveni jezerski sedimenti: krupnozrni pesak od kvarca sa muskovitskom peskovitom glinom, sa velikim obluci- ma i stinijim šljunkom; pojedini takođe trošni krečnjački obluci (sitniji od kalcitskih žica); modri pesak sa oblucima. Tačno naspram kuće Ilića – Erića Tihomira nalazili školjke i pužiće u majdanu peska. Sa donjeg dela Cvejića kose ispod istoimene male od groblja metlićke Školske male, pa niz kosu do ispod Mamutovca: jasne svih pet rečnih terasa ispod disecirane platforme jezerskih sedimenata Groblja i Zabrđa; pod grobljem I, pod Mamutovcem IV — V rečna terasa. U nivou IV terase jezerski šljunak i modri pesak u rtu nad Erića-Ilića kućom.

Izvori: Nestorovac, Cvetkovac i Grbićevac u mali Strajča- ni, a u Dojnoj mali Rakovac. Bunara ima u mali Strajčani oko 40. Preko Dobrave, izvor Migovac u Stevanovića mali, u pravcu Negovanovića. Osim toga bunar Crne Bare, izvorac u Dobravi, s ove strane reke. Aleksa Pavlović u mali Strajčani, kod Zadruge i škole kopao bunar: za prvih 6 m ilovača; do 11. m plava glina plavuša; tu pola metra žutog peska; i pojavila se voda, ali slaba, svega oko 100 lit. za sedam dana; onda kopao do 24. m i sve opet plavuša, i nije bilo vode. To ispod samog Mamutovca (189 m). Malo više njega, na udaljenosti oko 40 – 50 m iskopan bunar na malo većoj visini (oko 150 m), tu zaravan i voda u pesku na devetom metru, ali iznad plavuše, a kroz ilovaču (to kod Živka Mijailovića). U dvorištu Prodana Tanasića, bunar dubok 38 m. Na gomili se vidi glina modra („plavuša”), još više žute ilovače, (preko nje) takođe krupni pesak sa šljunkom kvarcevi- tim. S vrha ilovača žuta 4 – 5 m, zatim „kamenik” krupni kao pesnica, okrugli i pljosnati, 5 – 6 m, do plave gline, a ispod toga zeleni pesak i najzad, šnad vode „ploča” „glina”!

Groblja: jedno u Pandurovića mali i jedno u Stefanovića mali, oba ispod mala. U srednjem delu sela, u Strajčanskoj mali, pored groblja navrh sela ispod Zabrđa, zvanog Novakovo groblje, postojalo je u Dobravi još jedno groblje ove male zvano Staro groblje, sa staroslovenskim spomenicima; sada već obziraćeno od ovdašnjeg Mesnog narodnog odbora radi kupovine placa za zadrugu. U Brđanima ima dva groblja: Bobija jedno, i Dojna mala jedno. Između Rumske i Metlića, na rtu između obe Dobrave su Milićevi grobovi (denuo seno ubio ga grom tamo Crkvina bila). U Brđanima ima Madžarsko groblje, poneki kamen, ploča i sad se napazi.

U vreme Raduke i njegove braće (pračukundeda današnjih), cela njihova brda: Dojna mala, Radučića mala i Brđani bilo svega 8 kuća. A celo selo nije imalo više od 16 kuća. Celo selo služilo se jednim grobljem Starim grobljem u Dobravi, koje je sada „pokrčeno”.

„Vodica”, mesto gde se drži preslava seoska Spasovdan, kod Crne Bare, ispod Pavlovića Školske male. Slava crkve krivaj- ske Preobraženje, a mala slava, Mioljdan; u oba dana kod crkve „vašer” to je u isto vreme vašar i za Metlić, Rumsku, Krivaju i Bukor. Inače Krivaja ima preslavu Nikolaje opet „vodica”, ponovo kod crkve.

U selu su tri vodenice na Dobravi: odozdo naviše: keža (poredovnička za Stevanovića malu), Lecina vodenica (poredov- nička za Stevanovića i Školsku malu); na Crljenskoj reci, odo- zdo naviše Živka Dobrosavljevića (ortačka), Živorada Petrovića (ort.), Milinka Pavlovića (ort.), Velimira Ignjato- vića (ort.); na Strojici reci vodenica Janka Radučića (ort.).

U Metliću ne pamte da je bilo dolapa na reci.

Broj domaćinstava u Metliću 419, broj članova domaćinstava 2187, a broj kućnih numera 407.

 

Poreklo stanovništva, familije

Erića mala:

Erići danas zvani Ilići (9 k., Nikoljdan). Pante Ilić (starije Erić), starog 70 god., otac Živko, deda Petar, pradeda Damjan: on doselio iz Hercegovine, pobegao kao dečko od Turaka sa još dva brata Jedan ostao u Majuru od njega Bujirovići (poslednji od njih bio u borbi, pa u Beograd otišao kao oficir sa majkom i sestrom, a ovde u Majuru oca mu ubili okupatori 1944. i kuću zapalili); drugi brat u Šabac Uzanovići (ne znaju šta je sa njima). Njihova familija u Čengiću, u Hercegovini, što je preživela, dolazili su ovamo u Metlić, u goste kod dede Petra, a i još ranije kod pradeda, Ere Damjana. Damjan je nosio perčin, nosio džoku, gonio 100 koza i 100 jarčeva, bio domaćin; onda ovde bile planine šume. Damjan kad došao sagradio kuću klinaru. Damjan, Aleksa i Bujir odmetnuli se bili u planinu protivu Turaka Čengića, pa pobegli u Srbiju. Panta se 1907. godine u Koviljači našao sa jednim od te familije iz Čengića. Još tada, kao i od početka, i tamo i ovde bilo prezime Ilići. Dakle, još Damjan se sa svojom braćom prezivao Ilić; ona druga dva brata promenila prezimena. Damjan kad došao bilo pod Karađorđem, došao naoružan.

Matići (7 k., Časne Verige). Starosedioci.

Antonići I (3 k., Časne Verige). 2 k. u mali Erića, 1 k. na džadi. Petrov (45 god.) otac Spasoje, deda Radovan (živeo 95 godina, umro 1913.), pradeda Jovan. Stari doseljenici.

Gajići (1 k., Đurđic). Iz Badanje Gornje (Jadar), 1931. godine.

Petrići (2 k., Časne Verige). Ranije se zvali Markovići, pa bila neka udovica Petra, majka Živkovog (26 god.) pradede Vase. Dakle, matrijarhalna osnova porodice. Ne znaju odakle doseljeni.

Spasojevići (2 k., Đurđic očeva slava, a sad jedan brat slavi Nikoljdan, drugi Časne Verige na imanje, po ženama). Otac Stanko doseljen iz Pomijače (Jadar), pre oko 50 godina. I sad tamo imaju familiju.

Vešić Dragomir (1 k., Đurđic). Iz Mačvanskog Metkovića, pre 24 godine, kao kovač.

Marković Dragoljub (1 k., Jovanjdan). Iz Pomijače 1926. godine, opančar.

Oreovac Stevan (1 k., Slovak, primio slavu Sv. Aranđela). Iz Muranske Hute, ispod Tatre, 1919. godine, od sedam godina doveden dovela ga majka Slovakinja, udata za Srbina zarobljenika 1914 — 1918, iz Desića, od porodice Marković. Zna slovački. Ćurčija.

Rakići (1 k., Mioljdan). Iz Varne, 1895. godine, služili, bezemljaši; sad dobili zemlju od agrarne reforme.

Cvejića mala:

Cvejići (16 k., Časne Verige). Petrov (65 god.) otac Živko, deda Mirko, pradeda Jakov, čukundeda Cveja iz Bajine Bašte, od Užica, preko Jadra, došao. Isailo, Antonije i Cveja bili braća, došli zajedno, zauzeli svaki za sebe, rastavili se po 1 km pokrčili šume i naselili se. Od Cveje Cvejići, od Antonija Antonići, a od Isaila Isailovići.

Isailovići (8 k., ČasneVerige). Đurađov (64 god.) otac Vasilije, deda Milovan, pradeda Stanko, čukundeda Isailo došao sa braćom Cvejom i Antonijem od Bajine Bašte.

Antonići II (8 k., Časne Verige). Sa Antonićima u mali Erića zajedno 11 k. „Đedovi doselili od Bajine Bašte, od Užica”. Bile su još tri šljive ostale iz vremena doseljenja.

Stevanovića mala, idući od Dobrave naviše:

Mandići (4 k., Đurđevdan). Staro poreklo, nepoznato.

Radosavljevići (6 k., Đurđevdan). Takođe stari, nepoznato poreklo.

Gluvići (6 k., Đurđevdan). Doselili iz Kosova, iz sela Vučitrn. Miladinov (78 god.) otac Milinko, deda Matija, pradeda Obrad, čukundeda Đurađ, pračukundeda Andrija. I sad ima Gluvića u Vučitrnu, u vreme rata 1912. godine našao ih Miladin, ovuda nosili brijače. Andrija, Đurđev otac ili deda, on došao sa Kosova. Borio se pa izbegao od Turaka, verovatno za vreme Arsenija III ili IV. (Ono što je predsednik spominjao Kosovo, to je ta porodica).

Matići II Gluvići (4 k., Đurđevdan). Poreklo nepoznato. Ladomir, Miloš, Mirko i Milan. Došao Rista na imanje Ivanino u Gluviće iz familije Matića II, iz male Školske, Strajčanske; inače tri kuće su ovde u sredini sela.

Mitropan Merenik (1 k., ne slavi). Rus, došao sa ocem Andrejom (vrangelovac) 1921. rođen u selu Ignjatijevka, sr. Mariupolj, Dnjepropetrovske oblasti (gaji pčele, ima 60 košnica).

Stevanovići (17 k., Đurđevdan slavi 16 k., Časne Verige 1 k. na imanje). Mihailov (77 god.) otac Vladimir, deda Luka, pradeda Stevan njegov otac doselio se od Sjenice, od Novog Pazara. Doseljenici svi isto slave. Iz vremena Karađorđa.

Bojići (2 k., Nikoljdan). Došao Vasilije i otac mu Đorđe Bojić ženi u kuću, u Stevanoviće, iz Jevremovca pre 70 godina (oca doveo).

Pantelići I (2 k., Aranđelovdan). Doseljeni iz Bastava, iz Jadra, za vreme kneza Miloša, bežali od Turaka.

Markovići I zvani Martanovići (po nekoj babi, udovici Marti) (2 k., Lazarovdan slava stara, po ocu). „Starodrevni”.

Uroševići (6 k., Đurđic). Iz Volujca, pre 80 godina, Mija i Ivan došli na imanje, a iza njih još jedna kuća, pre 55 godina, u Pandurovića mali. U Volujcu ima velika familija, isto prezime i slava sniže Konstandinovića.

Negovanović Slobodan (1 k., Lazarovdan). Iz Negovanovića male, ovde kupili imanje pre 35 godina.

Markovići II (1 k., Alimpije). Iz Sipulje Gornje, iz Jadra, došao Živojin 1941. godine.

Đurđevići (1 k., Lazarovdan). Ladomir iz Brzana starinom, njegov otac Stanimir prišao ženi na imanje, u Radosavljeviće.

Negovanovića mala:

Stanimirović (1 k., Nikoljdan). Milan (85 god.), rođen ovde; Trivun ovamo došao iz Sinotevića pre 115 godina; nema familije u Sinoševiću, a ima kuća Stanimirovića u Žabaru. Možda od te familije.

Negovanovići I (3 k., Lazarovdan). 2 k. ovde a 1 k. u Pandurovića mali. Starodrevni, ne pamti se da su doseljeni. Ovde Dragutin-Draja i sinovac Radoje; Dragutinov otac Ilija, deda Živan, pradeda Negovan on vojevao sa Markom Štitarcem naTurke.

Negovanovići II (7 k., Jovanjdan). Iz Pomijače (Jadar) došao otac deda-Janka, deda-Nikole i deda- Makevije. Tamo se zvali Stevanovići – Paunovići. Došao na imanje ženino u Negovanoviće, pa po tome prezime.

Maksimovići (2 k., Lazarovdan). Starodrevni. (Svi su Lazarštaci!).

Blagojevići (4 k., Jovanjdan). 3 k., ovde i 1 k. u Pandurovića mali. Vitomira Blagojevića (67 god.) iz Pandurovića male, otac Bogdan (umro 1934. star 83 godine), deda Mitar on iz Pomijače, kupio parče zemlje, oženio se i zakućio. Mihailo-Mika Stevanović nalazio na svojoj gradini, kraj ograde, beleg staroslovenski, nekom Braniboru Blagojeviću, poginulom na Lešnici (1813).

Ilića mala, ali se i obe male združuju te Ilića- Negovanovića mala:

Ilići I (6 k., Lučindan). Starosedeoci. Čuli od starih: bio neki Neja Ilić kad je na Mišaru bila borba 1806, stradao tamo istovremeno kad i Živko, po kome rod Živkovići u Pandurovića mali.

Ilići II (3 k., Ignjatije). Milošev (57 god.) otac Milutin, deda Mirko doselio iz Dvorišta, donet mali uz majku kada se preudala za Neju, pre Mišarske bitke (on poginuo 1806.). Po Neji bejahu Ilići. U Dvorištu Markovići su Mirkov rod (Ignjatije).

Avramović Stevan (1 k., Nikoljdan). Iz Sinoševića 1913, kao dete-siroče, doveden kod ujaka.

Pandurovića mala:

Uroševići (1 k., Đurđic). Milošev đed Miladin doselio iz Volujca; kupili imanje, pre 53 godine. Pre ovog mesta Uroševići bili u Stevanovića mali, pa prešli ovamo na kupljeno.

Gavrilović Andrija (1 k., Jovanjdan). Iz Rumske od familije popa Dragomira i njegovog sinovca Obrena, pre 21 godinu na kupljeno imanje.

Živkovići (7 k., Nikoljdan). Radivoj (55 god.) najbolji prikazivač, njegov otac Milutin, deda Spasoje; pradeda Živko poginuo sa dva brata, Petrom i Ninkom na Mišaru, sa Nejom Ilićem, 1806; Pandur Matori, čukundeda bio pandur u ovom kraju kad je Vladisav, obor-knez sedio na da- našnjoj „gredi” (kosi) Vladisavljevici, između Metlića i Mrovske, pod Ašikovim grobom (265 m), gde i sada, s ove strane kose su dve kuće Đurđevića kao zaseban kraj Metlića. Starosedioci. Od Živkovića (Radivoja) jedna familija Živkovići u Lipolistu, u Mačvi, uzeli slavu po devojci, Đurđevdan; odnjegovog rođenog brata Milinka, takođe Živkovići, u Prnjavoru, u Mačvi; a Živko, i još dva brata njegova, Petar i Ninko, poginuli pre toga na Mišaru; od Ninka nije niko ostao bio momak, a od Živka današnji Živkovići, dok od Petra, kad je on poginuo na Mišaru, ostala devojačka familija Petrovići. Ovo Petrovići I (3 k., Nikoljdan). 1 k. odseljena u Dojnu Badanju (gde Lazarevića banja), prošle godine. Gavrilov (64 god.) otac Andrija, deda Ivan, pradeda Petar poginuo na Mišaru; čukundeda Ninko, pračukundeda Pandur Matori.

Živanovići (6 k., Nikoljdan). Starosedioci. Isti rod sa Živkovićima, od Živana, brata Pandura Matorog. Rajkov (61 god.) otac Pavle, brat Marko, deda Đurađ, pradeda Živan.

Antonići (2 k., Nikoljdan). Starosedioci. Isti rod sa Živkovićima, bliži Živanovićima.

Vukovići (5 k., Jovanjdan). Vuk Vuković doselio iz Badanje Gornje, pre Karađorđevog ustanka. Vladimirov (62 god.) otac Milinko, deda Milovan, pradeda Vuk on došao iz Jadra.

Radovanović Jovan (1 k., Nikoljdan, primio slavu materinu). Vanbračno dete bio, iz Velike Vranjske, 1923.

Ušoreni deo Metlića, počevši od donjeg kraja: Iznad Cvejića male nema kuća.

Iznad Erića male:

kovač Dragomir Vešić, 1 k.,

opančar Dragoljub Marković, 1 k.,

bivši trgovac Cvetko Grujić, 1 k.,

zemljoradnik Aleksa Erić – Ilić, 1 k.,

ćurčija Oreovac Stevan, 1 k.,

zemljoradnik Ljubomir Matić 1 k.,

inž. agronomije Aca Princ, 1 k.,

kovač Milutin Antonić, 1 k.

Iznad Stevanovića male:

kolar Lazar Stevanović, 1 k.,

i iznad Pandurovića male:

zemljoradnik Milodrag Živković (poginuo u Sremu, 1945.), 1 k.

Dojna mala, potpuno odvojena, zvana još i Žutići:

Petrovići II zvani Žutići (4 k., Sv. Nikola). Živodarov (46 god.) otac Spasoje, deda Vasilija, pradeda Miloš. Starosedioci. Živodar čuo da su u tom delu sela, oko Brđana, bili kao braća: Petar, Raduka i Ilija, od kojih su danas svi: Petrovići II, Radučići odvojeni od ovih ispod Brđana, malo naniže i Ilijići, niže Radučića. Sve tri današnje familije jednog po- rekla, slave Nikoljdan.

Lukići (2 k., Đurđevdan očeva slava, Sv. Nikola po ženinom imanju). Iz Zavlake (Jadar). Mihailov (54 god.) otac Milivoj, deda Miladin on ili njegov otac došao; imaju i sad familiju u Zavlaci, ali se oni prezivaju Jezdimirovići.

Dobrosavljevići (2 k., Sv. Alimpije Stolpnik). Poreklo nepoznato. Dvaput za poslednja dva kolena ostajali pod masom.

Jovanovići (2 k., Mratindan). Poreklo nepoznato. Nije se čulo da su doseljeni.

Ilići IV (2 k., Đurđic). Možda starosedeoci.

Markovići IV (2 k., Đurđic). Možda starosedeoci.

Bogdanovići (3 k., Mitrovdan po imanju ženinom, a đedova slava Nikoljdan). Živojinov (48 god.) otac Panta, doselio se 1876. godine iz Bosne, uzeo ga Marko Bogdanović za ćerku, i od Pante ove tri kuće. Dakle, ime porodično nasleđeno zajedno s imanjem. „Sporio se” u selu Pantelija pre 67 godina po majstoriji bio momak u majstora Gaje Jelkana. Bilo i drugih majstora Bošnjaka.

Nikolići II (15 k., Aranđelovdan). 3 k. u Dojnoj mali, 11 k. u Radučića mali i 1 k. u Brđanima. Božidarov (16 god.) otac Vitomir, deda Milivoj, pradeda Ranko (i njegov brat Branko), čukunded Nikola on došao iz Trešnjice, od Boranje, više Zajače, kad su Turci tamo držali.

Gajići II (2 k., Đurđevdan). Prešli iz Cvejića male pre 40 godina, a doselili se iz Bosne 1876. Čedomirov otac. 1 k. u Dojnoj mali do Radučića Čedomir; 1 k. u Školskoj mali Dragomir.

Mala Strajčani sa grede Crnjevske, pošav od ispod Novakova groblja do ispod Milutinovca, niz Gredu:

Panići (2 k., Lučindan, glavna slava i Đurđevdan na ženino nasledna slava). Milutina (50 god.) i Dragomira (52 god.) otac Vasilija (umro 1914. star 70 god.) iz Nakučana, prizetio se u Iliće II koji su izumrli. Došao pre 80 godina. Ima ih u Nakučanima.

Lukići (3 k., Nikoljdan). Da su starodrevni pričala Dragutinova mati. Dragutin (74 god.), njegov otac Živan, deda Luka.

Nikolići I (1 k., Đurđic). Starodrevni. Marinkov (70 god.) otac Milan, deda Maksim.

Pavlovići (H k.) Ilija prešao pre 30 godina od škole gde ih ima još.

Matići II (3 k., Đurđevdan). Dragića (71 god.) otac Ranko umro pre 70 godina u 30 godina starosti, zato bez kućne tradicije. Ali ipak pamti mati mu pričala da su njegovi doseljeni iz Zajače (Jadar). Doselio se još Rankov đed, kad i drugi Jadrani.

Mijailovići – Simići (2 k., Gavrilovdan, pred Vaskrs). I oni doseljeni iz Slatine jadranske, kasnije došli. Živkov (35 god.) otac Čedomir, deda Teodor (rođen ovde, umro 1932. preko 70 god. star), pradeda Pera on se doselio pre oko 90 godina.

Jovanović Mihailo (1 k., Nikoljdan). Doseljen Mihailo (51 god.) na svoje, iz Bukora, 1947, govori ciganski od Gurbeta; Stevan kovač.

Tanasići I (2 k., Nikoljdan). Marinko (44 god.) naš domaćin. Njegov otac Ljubinko (umro 1929, živeo 80 godina) zapamtio Turke, krio se od njih (to su Turci iz grada šabačkog do 1867.).

Tanasići (2 k., Aranđelovdan, očina slava, Nikoljdan nasledna slava, po ženi). Živkov (40 god.) otac Dragutin, deda Mitar on došao iz Vukošića; prizetio se u kuću Tanasića, i po starčevu prezimenu. Tamo se prezivali Antonići.

Ivanović (staro prezime) — Joksimović (novo prezime) Andrija (1 k., Sv. Nikola). Andrija (63 god.) promenio prezime; kad je otišao u vojsku uzeo prezime Joksimović, dosadilo mu staro prezime. (Bio u školi sa njim neki Čedomir Ivanović, koji ništa nije znao „kao buzdovan”, i onda se rešio da se „razvede” od takvog prezimena). Andrijin otac Jovan (umro 1910.), deda Joksim, pradeda Ivan on se doselio iz Jadra, pre oko 120-130 godina, kad su Turci tamo bili.

Vasiljevići (4 k., Lučindan očeva, Nikoljdan nasledna, po devojci). Obradov (55 god.) otac Milovan (78 god.), deda Živan, iz Grušića, gde se isto prezivaju, pre oko 90 godina.

Mijailović II Rajko (1 k., Lazarevdan, majčina slava i Časne Verige, na imanje). Rajkov (28 god.) otac Stevan, deda Milivoj on vanbračno rođen, majka bila od Pantelića. Nepoznato poreklo.

Markovići III (6 k. Lazarovdan). Starosedioci. 1 k. gore kod Odbora, do Tanasića, a 4 k. dole, kod Pavlovića, sa prezimenom Markovići. 1 k. sa prezimenom Ranković, (sl. Lazarovdan). Ćurđev deda promenio prezime kad bio u vojsci, „prekrstio” se na Ranković. Mihaila Markovića III otac Živojin (81 god.), deda Mijailo, pradeda Nikola, čukundeda Stanoje, dalje ne znaju. Marinko (80 god.) je brat Živojina (81 god.). Živojin priča da su Markovići III u Školskoj mali i — Đurđevići u Brđanskoj mali i pod Ašikovim grobom, sve jedna familija bili, zvali se Čočići, od nekoga Čoče.

Pavlovići (13 k., Nikoljdan, slava od starine, a 5 k. slavi i Avramija, Milutinov otac Živko slavi na ženino imanje). 1 k. pisana napred, svega 14 k. Pavlovića. Starosedioci. 1 k. U Rumi od pre35 godina, Marko otišao.

Mijailovići I (4 k., Lazarovdan). Starosedioci.

Ilići III (2 k., Lazarovdan). I oni starodrevni.

Milovanovići I (3 k,, Lazarovdan). I oni stari.

Miljkovci (2 k., Đurđic). Svetislava (28 god.) otac Aleksa, deda Nikola, pradeda Mića on došao, nepoznato odakle.

Pantelići II (2 k., Đurđic). Poreklo nepoznato.

Miljevići zvani Švabići (2 k., stara slava Petrovdan, na ženino imanje Lazarovdan). Spasojev (40 god.) otac Stanoje, deda Vasa on iz Klenka došao ženi u kuću, „na miraz”.

Krstići (1 k., Đurđevdan). Tikomirov (40 god.) otac Vasilije doselio, ne znaju odakle.

Gligorići (4 k., Đurđic). Nepoznato poreklo.

Popovići (6 k., Mioljdan). Oni su starosedioci, bili najjača familija.

Lazić Vitomir, Belčić zvani (1 k., Petkovača). Ciganin kovač. Iz Vukošića doselio se Vitomirov otac Stepan pre 50 godina. Bio glavni majstor, a i sin mu najbolji majstor u Šapcu. Stepanov otac Živan u Vukošiću bio takođe kovač. Stepan imao ženu Srpkinju, Belku, zato Belčić zvani, i zato Vitomir ne zna ciganski.

Radučića mala:

Radučići – Gušići (16 k., Sv. Nikola). Dobrosava (60 god.) otac Radovan, deda Milan-Guša (imao gušu od 5 kg, u dvadesetoj počela mu rasti, niko drugi u selu nije imao gušu), pradeda Vasilije, čukundeda Gavrilo, pračukundeda Raduka. Starosedioci. Raduka (Radučići), Petar (Petrovići – Žutići) i Ilija (Ilići V) svi jedan rod, svi slave Nikoljdan.

Ilići V (2 k., Nikoljdan). Starinci, od Ilije, brata Radukinog.

Živkovići (5 k., Alimpije). Nepoznato. Možda stari.

Ilići VI (1 k., Alimpije). Familija Živkovića izumrli muški. Stari.

Stevanović Radosav (1 k., Đurđic očeva slava, Alimpije na imanje daje samo ručak). Iz Nakučana, tamo mu familija bila (zamrla), došao Baja, Radosavljev otac 1882. godine.

Brđanska mala:

Matići III (3 k., Nikoljdan). Starodrevni. Petrov (63 god.) otac Stevan, deda Stanko. Petar nije zapamtio oca, familija uvek kratkoveka bila, stalno padali pod masu.

Đurđevići (26 k., Lazarovdan). 8 k. do Radučića i 18 k. u Kusoj mali uvrh Brđana, naspram Tanasića i MNO. Starosedioci. Osim toga još 2 k. od ove familije pod Ašikovim grobom ukupno 28 k. Vid. napred Markovići III. — Stanići (1 k., Stepanjdan). Dragojlov otac Jevrem iz Kržave kod Krupnja Rađevina, pre 100 godina.

Ninkovići (10 k., Lučindan). Izgleda da su doseljenici iz Crne Gore, od Nikšića. Dušanov (74 god.) otac Mijailo, deda Milun, pradeda došao.

Matići IV (1 k., Đurđic). Nepoznato odakle su.

Ignjatovići (17 k., Stepanjdan). Živkov (28 god.) otac Ilija (66 god.), deda Milan, pradeda nepoznat. Doselio Ignjat od Krupnja. Dve kuće zajedno došle.

Makevići (6 k., Lučindan). Dragosavljev (22 god.) otac Makevija Makević, deda Milosav. Nepoznato poreklo.

Gajići III (2 k., Đurđevdan). Doseljeni iz Bosne, iz sela blizu Bijeljine, pre 60 godina. Došla braća Pavle i Marko kao majstori građevinari.

Ilići VII (5 k., Aranđelovdan). Nepoznato odakle su.

Petrovići III (2 k., Lučindan). Doseljeni, nepoznato odakle.

Nikolići III (3 k., Lazarovdan). Starosedioci. Živanov (26 god.) otac Mića (umro 1934.), deda Dimitrije, pradeda Mića. U Mićinom podrumu batinali naprednjaci ljude!

Mijailovići III (6 k., Đurđic). Starosedioci.

Gajići IV (1 k., Alimpije). Nepoznato poreklo.

Milovanovići (2 k., Lučindan). Nepoznato.

 

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 258-267), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Dražen

    Želim samo da upoznam zainteresovane u vezi teme da u Bosni postoje porodice Metlić. Po mojim skromnim istraživanjima doselili su iz Zvorničkog sandžaka poslije kanun – name Sulejmana Veličanstvenog iz 1537.g. kojom je ukinuo vlaške povlastice srbima vlaške socjalne strukture na podruliju Zvorničkog sandžaka. Istim ukazom ponuđeno im je da mogu sačuvati svoju ličnu i ekonomsku slobodu ako prihvate da nastave svoju vojnu službu tamo gdje se za to pokaže potreba. Predhodne 1536.g. osvojen je tvrdi grad Klis u Dalmaciji i osnovan Kliški sandžak kao pogranična provincija prema Mletačkoj republici. Savremeni istoriski izvori i antropogeografska istraživanja u prvoj polovini hh vijeka na područiju današnje opštine Drvar jasno upućuju o postojanju planske seobe iz sela Metlić, Kozarica, Kalinovac i Ušići u salo Rore. Moram spomenuti isto i seobu iz Krčmara i Klinaca u susjedna sela glamočke opštine. Dokumentovano se spominju u defteru iz 1541 za Kliški sandžak. Većina od ovih doseljenih porodica i danas je prisutna na tom prostoru. Porodica Metlić u Rorama( nekada teritorija nahija Unac i Belgrad – Glamoč u okviru sandžaka Klis) slave Sv.Nikolu sjećaju se da su svu zemlju imali u baštini. U blizini stare lokacije zaseoka Metlića u Rorama nalaze se temelji srušene crkve gdje se jasno raspoznaje polukružna oltarska apsida u pravcu istoka. Lokalitet sa i danas zove Zadužbina, u potesu Dijakovih dolina. U blizini je i tzv. Djakova pećina, pećina dorađena za potrebe isposnice. Od ovih Metlića su 19 vjeku odselili bratstvenici u Vrbanjce( Kotor Varoš), Brvanca ( Jajce) i Rebrovac(Banja Luka). U drugoj polovini hh vijeka sele u Bački Despotovac, Beograd, Sarajevo. Poslije Otadžbinskog rata u Banja Luku. Metlići koji slave Sv. Jovana Krstitelja naselili su se u selo Pecka( Mrkonjić Grad) tada u sastavu sandžaka Bosna i od prvih spomenutih Metlića u selu Rorama geografski ih odvaja planinski vjenac Ovčare ili Gore ( među starijima se govorilo Crne Gore radi izgleda boje) u doba naseljavanja praktično jer su u dvije administrativne pokrajine i imali veću mogućnost pokretljivosti i td. Takođe su se raseljavali. E sad da ne zaboravim kažem da se selo Metlić spominje u popisu Zvorničkog sandžaka iz 1528/39 sa 26 kuća u knežini kneza Grubiše sina Milićevog gdje su i još sela Kalinovac, Kozarica, Krivaja… Kalinovci su najvjerovatnije 1638 otišli iz Rora i osnovali mjesto Kalinovac u današnjoj Hrvatskoj. Zaselak Kozarica u Rorama bio je nastanjen porodicom Papić(ranija prezimena Panić, Premetanj i Vojvodić) slave Sv. Nikolu. Zaselak Ušići je iseljen nepoznato kada, tragovi su topinim i nekropola sa tri prosto obrađena stećka tipa ploče. Porodice Jagodić i one koji potiču od njih u susjednim selima Preodac i Tičevo znaju da su bili naseljeni u Ušićima u Rorama. Neki su tu imali i svoju zemlju do hh vjeka. Inače i Jagodići kao i Metlići i Papići -Panići slave Sv. Nikolu.

  2. Dražen

    Tema bi se mogla još proširiti, ali toliko za sada. Neka bude, za sada,samo mala crtica u osvjetljavanju linije metanastazičkih kretanja srpskog naroda.

  3. Zolika

    U Somboru ima dosta porodica Gluvić, vode se kao bunjevci neki su pravoslavni a neki katiloci. a u R. Srpskoj ima selo Gluvić. U Beogradu ima Gluvić porodica . Voleo bih da ako je moguće se malo istraži o prezimenu Gluvić.