Poreklo prezimena, selo Takovo (Ub)

Poreklo stanovništva sela Takovo, opština Ub. Izvodi iz knjige Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan. 

Takovo je s obe strane Tamnave na istok od Vrela, ravno selo s nagibom jugoistoku. Seoske kuće po džematima, bliske i s obe strane seoskih puteva. Glavne su tri male: Prekorečka na sever od seoske Reke do Joševe i Ljubinića, Pločarska sredinom sela i Bogdanovica, ciganski-romski kraj ispod Uba, pored okružnog druma. Bogdanovica je sada zasebno selo, op. Milodan.

Jedne godine u Takovu, kod izvora Dumače, jednog mladog petka beše se slegao silan svet s kolima i kao u nekoj vodenici čekaše na red da priđe izvoru, umije bolnika i izvor daruje. Do podne nije se mogao svet razići, mada je sav osvanuo na istom mestu.

Kad bi Turske vlasti osudile neku porodicu na progonstvo ili surgun, njihova bi imanja prelazila u druge ruke. Ako bi se povratili u selo, mogli bi dobiti ista imanja, ili bi im se dala druga u blizini ili nova da treba da se krče. Markovići-Popovići iz Takova, kad su prelazili u Austriju i otuda se vraćali, neki su se naselili na ista mesta, a neki otišli u druga sela.

Još se drže stare, napuštene crkve u Drenu, Orašcu i Crniljevu. Porušnih crkava ili crkvina ima u: Bresnici, Vrelu, Jabučju, Kamenici, Ljubiniću, Novacima, Brgulama, Raduši, Svileuvi, Radljevu, Sovljaku (do Gunjevca), Stublinama, Takovu, Tularima, Urovcima, Rvatima i Čučugama.

Stari valjevski put nije išao današnjim putem. U oblast je ulazio na Karauli, odatle vencem silazio u varošicu Ub, odakle je u Sovljaku prelazio Tamnavu, pa preko Vrela, Takova, Ljubinića, Joševe, Lončanika, Trstenice i Stublina prelazio Kolubaru, na Carevom Brodu.

Haništa su osobna imena pojedinih mesta, na kojima su bili putnički hanovi: Ovakvih haništa ima u: Brgulama, Paljuvima, Nepričavi, TAKOVU, Joševi, Ljubiniću i Skeli. I prota Matija pominje, da je bilo ovakvih hanovia u početku ustanka, da su bili turski i da su ih Srbi u prvoj pobuni odmah otpočeli paliti, kao što je bio slučaj sa orašačkim hanom u Šumadiji.

Treba videti selo Grabovac i njegovu okolinu, treba upoznati ma kog seljaka i s njime se pustiti u razgovor, gde se može odmah saznati, da i u selu i po okolini ima dosta đulića, kremenja i raznog kamenog i glinenog oruđa. Kad s proleća i s jeseni sela: Vrelo, Ljubinić, Joševa i Takovo razoravaju svoju Lokvu, redak je slučaj da se ne izore po koji đulić, sudić ili kremen.

Starost pojedinih sela daje se u nekoliko odrediti položajem i rasporedom imanja i porodičnim vezama. Stara sela, koja bi po narodnom predanju postojala od pre 300 (sada 400) godina, bila bi ova: Grabovac, Breska, Zabrežje, Skela, Ušće, Dren, Trstenica, Piroman, Banjani, Vrelo, TAKOVO, Paljuvi, Jabučje, Nepričava, Tvrdojevac, Dokimr, Novaci, Koceljeva, Brgule, Svileuva, Ljutice, Kamenica, Bukor itd.

Poreklo familija-prezimena sela Takovo

Prezime – kada su doseljeni – odakle su doseljeni – krsna slava – napomena:

-Božići, druga polovina 18. veka, Ostružanj u Podgorini, Aranđelovdan.

-Bojičići, posle 1827. godine, Lopatanj u Podgorini, Đurđic, došao na kupljeno imanje.

-Brankovići, druga polovina 18. veka, Bobova u Podgorini, Stevanjdan, uljezi-srodnici drenskih Brankovića.

-Velimirovići, druga polovina 18. veka, Zukve u oblasti, Đurđevdan.

-Vesići i Tošići. Videti Tošići i Vesići.

-Gavrilovići, posle 1827. godine, Stara Reka u Podgorini, Jovanjdan.

-Glišići, posle 1827. godine, Osečina u Podgorini, Jovanjdan.

-Guskići i Damnjanovići. Videti Damnjanovići i Guskići.

-Damnjanovići i Guskići, druga polovina 18. veka, Beomužević u Podgorini, Aranđelovdan.

-Đorđevići, posle 1827. godine, Tuđin u Podgorini, Lazarevdan.

-Živanovići i Mašići. Videti Mašići i Živanovići.

-Živkovići, posle 1827. godine, Stapar u Podgorini, Nikoljdan.

-Ilići, posle 1827. godine, Krasna u Rađevini, Stevanjdan.

-Jakovljevići, posle 1827. godine, Dragijevica u Podgorini, Lazarevdan.

-Jankovići, druga polovina 18. veka, Gornja Bukovica u Azbukovici, Sv. Vasilije.

-Jovanovići 1, druga polovina 18. veka, Paune kod Valjeva, Aranđelovdan.

-Jovanovići 2, druga polovina 18. veka, obližnji Bajevac, Aranđelovdan.

-Jovanovići 3, posle 1827. godine, Oglađenovac u Podgorini, Alimpijevdan.

-Jovići, posle 1827. godine, Osečina u Podgorini, Nikoljdan.

-Kabulci*, prva polovina 18. veka, Prizren, Lazarevdan.

*Kabulci su nazvani po svom pretku, za koga se priča da je u razgovoru mnogo „kabulio“ (odobravao) Turcima, upravo bio njihov stalni špijun i dostavljač.

-Lukići, druga polovina 18, veka, Šušeoka u Kolubari, Aranđelovdan.

-Markovići* 1, prva polovina 18. veka, Drobnjaci, Đurđevdan.

*Markovići su iz Drobnjaka i ovde su se doselila tri brata: Marko, Branko i Sava (Savatije). Marko je bio pop i u početku je podelio braću, Branka preselio u Dren, Savu bliže crkvi vreljanskoj, a on se naselio preko Reke, pošav Ljubiniću. Branku se ne svidi Dren nego pređe u Grabovac i tamo ostane, a Sava se pomakne još na istok, pod Vrelo. Pop Markova je kuća danas na istom mestu, i njegovo ognjištee se još nije ugasilo. I pop Marko i svi njegovi potomci gledali su da se orađaju sa najviđenijim porodicama u oblasti, odkuda su i danas, kao i uvek, nejuglednija, najviđenija i najimućnije svešteničke, trgovačke i ratarske porodice iz pop Markovog doma izlazile. U selu se zovu još i: Popovići, Maksimovići, Vićentići, Đukići, Savatići i Petrovići.

-Markovići 2, posle 1827. godine, Briježđe u Kolubari, Aranđelovdan.

-Mašići i Živkovići, druga polovina 18. veka, Tornik u Azbukovici, Đurđic.

-Mitrovići, druga polovina 18. veka, Leskovica u Podgorini, Đurđevdan.

-Pavlovići i Ćućorići. Videti Ćućorići i Pavlovići.

-Pandurovići, posle 1827. godine, Srem, Sv. Joakim i Ana.

-Pločarci*, prva polovina 18. veka, Donji Polog u Staroj Srbiji, Đurđic.

*Predak Pločaraca zvao se Deda Radivoje Pločarac, prognat iz Stere Srbije sa 3 unuka, pa se prvo naselio u rudničkom Takovu i odatle iselio u ovo selo. Misli se da je deda Radivoje doneo ime selu Takovo.

-Protići, posle 1827. godine, Gornja Bukovica u Podgorini, Aranđelovac, sveštenička porodica.

-Pureševići, posle 1827. godine, Banjani u Crnoj Gori, Nikoljdan.

-Radovanovići, posle 1827. godine, Vragočanica u Podgorini, Sv. Jovan Milostivi.

-Rakići, posle 1827. godine, Osat, Lazarevdan.

-Stanojevići, posle 1827. godine, obližnja Vukona, Đurđic, dovodci.

-Stojanovići, druga polovina 18. godine, Osat, Aranđelovdan.

-Tešići i Vasići, druga polovina 18. veka, Brezovice u Podgorini, Miholjdan.

-Đuđorići i Pavlovići, druga polovina 18. veka, Družetić, Đurđevdan.

IZVOR: Ljubomir Ljuba Pavlović „Antropogeografija valjevske Tamnave“, izdanje 1912. godine. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.