Poreklo prezimena, selo Grušić (Šabac)

24. februar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Grušić, grad Šabac. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo se deli na pet mala od davnine; preko reke je mala Brestovac (na desnoj strani reke, kosa i dole kraj reke); s leve strane reke, do Desića je Gornja mala; do nje, niz dolinu, Ristića mala; Srednja mala je u sredini sela, i Donja mala. Male se dele potocima, a svaka ima svoj put do Reke, pa do džade gore (isto put za Šabac, samo je ovaj donji duž reke sada glavni gradi se). Svaka mala s ove strane Reke ima pored puta, s obe strane puta, šor. Nad Ristića malom je Matića Kruška (236 m), a nad Srednjom i Dojnom malom je Bobija (209 m).

U strani, na desnoj strani Reke, pod Brestovcem ima izvor Pavlovića Bunarić; ispod ovoga, kod Trifunovića kuća, u mali Brestovac, ima izvor Vrelo jak izvor, a više njega, odmah u šumi Nikole Matića gde krečni kamen (kopa kamen za krečanu za svoje potrebe) razdaljina 100 m ispod bukve jaka žica. U Srednjoj mali, u potoku prema Ristića mali, izvor zvani Stubo (cementovan sada) jak izvor; u Ristića mali: Kusanja; na desnoj strani, preko Reke odmah prema školi, Velika Voda. U Srednjoj mali, preko Reke, izvor Studenac, nad njime Izvorac (presahne leti). Isto preko Reke, sa Brestovca, izvor Rakijevac, izbija iz samog kamena (kopaju taj zeleni kamen za zidanje kuća čvrst). Radlovac, izvor ispod Bobije; Kalinovac (presahnjuje), ispod Donje male; Kovačevac u Kopljeviću, blizu Reke. Pećina je u ataru Grušića, u šumi Živana Lukića koja sa granicom atara ide do potoka Kopljević, a sa strane potoka Culjković. Iznad Pećine, u Čistoj njivi, prema imanju Živana Lukića, ima četiri – pet vrtača; pod njima zemlja isprovaljivana, tu protiče dole voda; baca Živan opruge da zatvori, ali voda nosi. „Ponorci” su nad Pećinom po vrtačama i stranama česti, isto kao što smo ih gledali u aluvijumu Lazića Velike i Male Bare, ili na strani gore, iznad dveju vrtača prema Lazića Bari, na levoj strani doline i na rtu.

Zajednički bunar Martića i Kovačevića (3 kuće), u Ristića mali na temenu bočne kose, do glavne kose uvrh sela za 200 metara (ispod same piramide Matića Kruške) dubok 50 m; (profil): 15 m ilovača, ostalo pesak, šljunak, i glina. Zaravan na kojoj bunar, 210 m. Ispod ove široke još šira zaravan niže terase od 195 m.

„Sastanak” je središte sela, kod sadašnje opštine (ona je novija, pre bila u Desiću, još ranije u Metkoviću); tu se „selo” skupljalo na dogovore; tu „vodica” o preslavi. Seoska preslava je prva nedelja po Ćurđevdanu. Tu sad konferencije građana i frontovaca.

Groblje je između Srednje i Dojne male, na breščiću iznad potoka; a drugo manje groblje je 100 metara dalje od ovoga. Ristići, Stojanovići, Lukići i Ilići sahranjuju se u Malo groblje zato što su doseljenici, nisu im dali da se sahranjuju u Velikom Groblju. Cigani, međutim, sahranjuju se u Velikom groblju.

Cigani su bili posebna mala u Brestovcu do 1929, onda se raselili (u Šabac i drugde, Pocerski Pričinović), zato što nije bilo vode, a ponestalo i drva za njihove potrebe (korpari, kašičari, svirači bilo ih oko 30 kuća).

U Dugim Šumama ispod Pećine je Crkvina. Kod mesta zvanog Krstovi, između Ristića male i Matića kruške, ima Madžarsko Groblje cela gradina bila pod pločama (oko 5 ari veličine). Jedan veliki kamen, „cerski kamen”, bio poboden, drugi svi položeni, velike ploče. Ima natpisa staroslovenskih na onom od cerskog kamena (bio uspravan, sad položen, a i na drugim nekim koji su uspravni).

Petar Marković, umro 1938. godine kad bio star 82 godine, zapamtio selo od 13 kuća. Danas je selo 238 kuća i 1192 stanovnika.

 

Poreklo stanovništva 

Lazarevići (7 k., Mratindan). Srednja mala. Doselili se iz Crne Gore. Stanisavljev deda Lazar sa Njeguša. Prezivali se ranije Rosići.

Todorovići I (2 k., Mratindan). Dojna mala. Stari, nepoznato poreklo. — Isakovići (15 k., Nikoljdan). U Gornjoj mali. Najstariji posle Rakića i Martića u selu. Borisavljev (58 god.) otac Branko, deda Milisav, pradeda Đuran, čukundeda Isak. Prenosilo se s kuće na kuću da su iz Galicije.

Stankovići-Dragićevići (15 k., Đurđevdan). Donja mala. Bošnjaci su. Deda Dušanov (60 god.) Dragić, iz Dragaljevca. Ubio „pašu” i pobegao s decom, pet sinova preveo ovamo: Maksim, Jovan, Đurađ, Stanko i Sava. Prvo bili kod Todorovićakuća u Dojnoj mali, posle prešli u Gornju malu, radi „komocije”.

Matijići (8 k., Đurđevdan). U Ristića mali. Dragutinov (60 god.) pradeda Jovan. Stari, domoroci. Bili tu kad Rista doselio.

Matići I (3 k., Đurđevdan). U Dojnoj mali. Iz Bosne, izbegli pre 1876, tamo neko delo uradili pa pobegli ovamo, pre oko 80 godina.

Matići II — Maričići (3 k., Mratindan). U Ristića mali. Oni su domoroci (čim slava Mratindan-Stefan Dečanski). Od roda Markovića,

Markovići (2 k., Mratindan). Srednja mala. Jedna kuća u Šapcu, od pre 20 godina. Ovo je staro prezime.

Kovačevići (5 k., Mratindan). 2 k. u Srednjoj mali, 3 k. u Ristića mali. Od roda Markovića. Ilijin (56 god.) pradeda Jovan, kovač, od Markovića, pa po njemu Kovačevići.

Martići- Lazići (9 k., Mratindan). 4 k. u Ristića mali, 5 k. u Srednjoj mali. Od Markovića roda, pa po baba-Marti nazvani ovako, a posle po deda-Lazi — Lazići. Stari domoroci: Matići – Maričići, Markovići, Kovačevići i Martići – Lazići, bili svi jedna familija; do pre desetak godina nisu se uzimali. Markovići sa četiri roda su poznati i kao Kudići (prambaba Kuda). Svi ti Markovići su od Sege (Cege) Lajmovića. U staro vreme živeli po jarugama, u tursko vreme, svekraj potoka, pa tek od ustanka počeli da se penju na brda: Jove Markovića stari bili do potoka u istoj mali Srednjoj, a sad su pored selskog puta; Miloša Martića bili do potoka dole u jaruzi, a od pre 60 godina počeli da iznose kuće oko puta. Laze Martića bili dole do potoka, a sad je kraj puta u Ristića mali. Miloša Matića – Maričića izašli od potoka na put. Sad su izišli ljudi sve „spored putova”.

Lukići (5 k., Jovanjdan). 1 k. u Srednjoj, 1 k. u Dojnoj, 3 k. u Gornjoj mali. Domoroci.

Đurđevići (3 k., Đurđic). Ristića mala. Zvali se i Nedeljkovići, deda Nedeljko došao, doseljeni iz Nedeljica.

Markovići — Stankeljići (9 k., Mratindan). 7 k. u Srednjoj, 2 k. u Dojnoj mali. Starinci. Od njih bio knez Ilija Marković što je izdao Karađorđa. Pradeda Stanko, po njemu Stankeljići; pre Stanka bio knez Ilija Stankeljini sinovci otišli u Beograd, Tihomir i Vojislav, braća, imaju sad sinove u Beogradu.

Ristića mala:

Ristići (9 k., Stepanjdan). Svetozarov (42 god.) i Milisavov (32 god.) otac Petar, deda Milisav, pradeda Petar, čukundeda Rista. Rista rođen u Koreniti kad su Turci vladali. Ubio Turčina, a strina htela da ga tuži agi, stoga pobegao ovamo u šumu i tu se nastanio. Onda bile ovde samo kuće Matijića i Stojanovića.

Stanići (5 k., Sv. Jovan). Do pre 40 godina prezivali se Milanovići. Starinci. Krsmanov (49 god.) otac Manojlo, deda Teša u Beljini ratovao 1876, pradeda Ivan, čukundeda Milovan. Bila neka baba Stana iza Milovana, pa po njoj današnje prezime.

Stojići (3 k., Đurđic). Domoroci. 1 k. u Dojnoj, 2 k. u Ristića mali. Zovu se po baba Stoji, bila domaćica (kao i Nedići u Desiću).

Stepanovići (1 k., Mratindan). Domoroci.

Ilići (2 k., Đurđic). Stari.

Ilići-Vranići (2 k., Mitrovdan). Dojna mala. Doseljeni iz Jadra, Živanov deda Jevrem došao pre 100 godina. Jadrani sami za sebe osnovali groblje u Srednjoj mali, do velikog, preko puta.

Lukići II (4 k., Stepanjdan). U Dojnoj mali. Aleksin (53 god.) pradeda Luka iz Korenite takođe, rođak sa Ristićima jednu slavu slave. U isto vreme došao kad i Rista.

Stankovići (3 k., Jovanjdan). U Gornjoj mali. Rod rođeni ovde.

Rakići (6 k., Đurđic). Gornja mala. Domoroci ovde. Tomin (63 god.) otac Đorđe, deda Andrija, pradeda Raka Šević. Tomin čiča, Đorđev brat, bio star 83 godine, umro pre pet-šest godina, pamtio selo od 13 kuća.

Kosanići (13 k., Stepanjdan). U Gornjoj mali. Domoroci su.

Lazarević II Dragomir (1 k., Jovanjdan). U Dojnoj mali. Njegov đed Jovan doseljen.

Bekići (9 k., Mratindan). Dojna mala. Domoroci.

Tešići (9 k., Lučindan). 8 k. u Dojnoj mali, 1 k. u Bračincu Pucine. Dragomirov (57 god.) deda Teša. Bili su prvo Krunići; pa Ilići, pa onda tek Tešići. Pre Teše bio predak Ilija, pre njega neka baba Kruna. Isti rod sa Vraštanovićima u Miokusu. U isto vreme jedan brat u Miokus, drugi ovde. Došli kao jedan rod iz Crne Gore.

Isto su od toga roda i Vasiljevići (4 k., Lučindan). U Dojnoj mali. Vladanov (48 god.) pradeda Vasilije. Od Vasiljevića jedan čovek (jedno „parče”) u Metlić, pre 50 godina.

Tomići (? k., Jovanjdan). Najstarije prezime. U Dojnoj mali. Iz Crne Gore, od Vasojevića. Mitrović Vladan ovo prezime tek od vojske, 1892, pre toga Tomić, priča: dedovi zakućili, jedan otac doveo tri sina, iz Crne Gore; kad se podelili, jedna kuća u Sariće dole, druga u Tomićima, a treća u istoj mali gde Mitrovići.

Sarići (10 k., Jovanjdan). U Dojnoj mali. Savkov (37 god.) otac Obrad, deda Selimir, pradeda Miloš, čukunded Sima, a pre Sime bila Sara, domaćica. 2 k. u Šapcu, od pre 10 godina, jedan kafedžija, drugi ima svoje imanje u Lipolistu i Culjkoviću.

Mitrovići (3 k., Jovanjdan). Dojna mala. Ista familija. Vladanov (55 god.) pradeda Mitar, on došao. 1 k. u Šapcu, 27 godina star Dušan. (Ceo rod 22 k.).

Ivanković Vojislav (1 k., Alimpije). Dojna mala. Doseljeni, nepoznato poreklo.

Živković (2 k., Nikoljdan). Dojna mala. Deda Petrov i Dušanov, Jevra, iz Jadra, služio kod Stanimira Ivankovića, Vojislavljevog dede (po tome Ivankovići su stariji ili stari). Pre 60 godina došli.

Savići (4 k., Mratinjdan). U Srednjoj mali. Domoroci.

Todorovići II (2 k., Nikoljdan). U Gornjoj mali. Starosedeoci.

Stojanovići (1 k., Aranđelovdan). U Ristića mali. Starinci. Izginuli poratovima.

Jevtići (4 k., Đurđevdan). Brestovac mala, preko reke, nakosi. Bošnjaci, došao Todor pre 70-80 godina.

Aleksići (5 k., Jovanjdan). Gornja mala. Domoroci.

Milanovići (2 k., Alimpije). Gornja mala. Iz Bojića Vitomirov otac Milovan, pre 60 godina.

Jankovići (1 k., Lučindan). Gornja mala. Ilijin otac Radovan i njegov brat Pavle, iz Bosne, pre 80 godina.

Trivunovići (3 k., Đurđic). Gornja mala. Domoroci. Oni bili „živitelji” ovde pre svih doseljenika.

Simići (4 k., Đurđic). Gornja mala. Pavlov otac Petar služio kod Trivunovića, primio slavu. Došao odnekud.

Stanković Vladimir (1 k.). Cigani Karavlasi, u Gornjoj mali, u Šoru. Vladimir po majci Stani primio prezime Stanković. Njegov otac Vasa Radosav, a deda Sulja Petrović. Sulja se doselio kao „turski” Ciganin iz Šapca, „Turkać” a njegov sin se pokrstio; deda Sulja bio „labinar”.

Grujičići (2 k., Nikoljdan). U Srednjoj mali, Iz Bojića, braća Stevan i Milovan došli pre 30 odnosno 15 godina. Stevan uljez u Pavloviće zamrle, a Milovan tamo prodao, ovde kupio.

Kovačevići II (2 k., Đurđic). U Ristića mali. Starinci. Bili kovači od starine.

Ilić Matija (1 k., Nikoljdan). U Ristića mali. Došao iz Gornje Badanje, kao kovač 1925. godine.

Nikolići (2 k., Mratindan). Ristića mala. Zvali se Čelikovići. Iz Bosne, od familije Gvozdena Čelikovića sa Vasiljevca, dobrovoljca iz Bosne 1912.

Petrovići (2 k. Mratindan). Srednja mala. Domoroci.

Markovići — Ivići (3 k., Mratindan). Srednja mala. Stari. Jedna kuća zamrla, u njoj sudnica, Mesni odbor.

Marković Marko (1 k., Aranđelovdan). U Srednjoj mali. Iz Banjevca (srez Rađevski), uljez u Markoviće – Iviće, pre 15 godina.

Tešanović Radoje (1 k., Đurđic). Srednja mala. Iz Kozjaka, kod Loznice, pre 20 godina.

Uroševići (2 k., Nikoljdan). Srednja mala. Domoroci.

Paskaljević Stevan (1 k., Mitrovdan). Dojna mala. Iz Ogara (Srem), Stevan služio kod Lukića u vinogradu, 1930. došao; sad naseljenik na imanju agrarne reforme.

Žigići – Nikolići (1 k., Đurđevdan). Ristića mala. Iz Drenovca mačvanskog pre 27 godina, Milosava dovela mati, posinjen u Stanka Nikolića.

Isailović Živosav (1 k., Jovanjdan). U Dojnoj mali. Iz Bogosavca pocerskog pre 20 godina na imanje „očuva”, mati ga dovela, očuh ga usinio i oženio.

Jović Zdravko (1 k., očina slava Nikoljdan, majčina slava Jovanjdan). Dojna mala. Otac njegov Milorad iz Desića, uljez u Sarića familiju.

Stamenić Ljubisav (1 k., Nikoljdan). U Dojnoj mali, preko Reke, na mestu zvanom Bračinac, ispod Brestovca, ka Metkoviću. Iz Metkovića Pocerskog pre 20 godina kupio njive ovde i oženio se, doveo ženu iz Volujca.S

Sabljak Ivan (1 k., Lučindan, primio slavu kao pravoslavni, a pre toga nije slavio). Od Bunića iz Hercegovine, pre 20 godina. Uljez u Vasiljeviće, a posle kupio imanje od Tešića.

 

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 215-220), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.