Poreklo prezimena, selo Maove (Šabac)

20. februar 2013.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Maove, grad Šabac. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo se deli na male oko sela i na šor u sredini. Šor se deli na tri šora: Gornji, Dojni i Preki šor. A van šora su male: Preko reke, uz Preki šor koji vodi Šapcu jeste i Ciganska mala zvana samo Mala; a izvan sela, prema Opštinskom zabranu šabačkom, jeste zaselak Petlovača, pod Brdnjakom.

Više sela, ispod Lipovice, s leve strane Mutnika, ima mesto zvano Turske bašte, tu i stari bunar zvani Turski bunar. Ističe voda iz njega, sad zamućen. Tu je imalo Jako grlo”, pa Turci kad su bežali, začepili grlo, zagrađivali vodu slaninom i ćebadima (ovde s Madžara na Turke preneli legendu). Priča se da je „devet valjarica radilo tude”; kad bi se otvorilo, onda bi sve potopilo. Turski bunar je ispod kuće Mijailovića. Osim njega nema druge žive vode.

U Šoru najplići bunar od 13-14 m. Ozgo 1 m žuta zemlja zvana ilovača, „poslen menja se prudasto”, ide sve na katove, crna lončara, mura, plava, zbijena kao git, i tako sve do 16. m katovača prudasta, a posle pesak žuti, kao brašno; posle 18—19 m šljunak kao pesnica, i udarila voda. Ovo u prekom šoru. U Gornjem šoru do Spomenika plići, najviše na 12-14 m, ovde se pesak sa šoderom javlja na toj dubini, i tu voda. 0d prošloga leta bunari presušili, zbog suve zime. Muče se za vodu: silaze na konopcu u bunare i bokalom zahvataju. U sredini sela gde se Šor deli na Gornji, Dojni i Preki, tu veliki đeram na lanac, tu od starine. Đeram mlađi, od pre 80 godina, selski bunar, na šoru. Ima u Dojnom šoru i ortački bunar, a ima i u drugim šorovima ortačkih bunara, ograđeni su tarabom. U mali Preko reke ima ortački bunar sa đermom takođe (neki su na vreteno), zvani „Osećanski” bunar (gradili Bosanci, majstori iz Osata); već ne pamte Osa- ćane kad su njihovim dedovima gradili kuće drvene, koje su nestale. Poslednja kuća daščara nestala odmah posle prvog bugarskog rata (1885.).

Selo ima dva groblja: dojnošorsko groblje zvano Gaj, i drugo, izvan Šora, preko Mutnika idući ka Dobriću, zvano Cerik. Dojnošorci većinom se sahranjuju u Cerik, a ostali iz Šora, u dojnošorsko groblje Gaj. Ovo zato što su njihove familije, dojnošorske, pre Marka Štitarca većinom bile naseljene preko Mutnika, u potesu preko Reke, pa zadržali staro groblje. I Gaj je staro groblje za familije koje su bile ovde, s ove strane reke blizu Busa (mogila visoka jedan i po metar, a u prečniku oko 15- 20 m), na granici prema Bogosavcu. Tamo se sahranjuju u jednom kraju i Cigani. Treće groblje, malo, osnovali su Jeremići u zaseoku Petlovača, 3 km daleko od Šora, pod samim Brdnjakom, od pre 25 godina, kad se doselio Milutin Jeremić.

Na mestu zvanom Bus „zemlja” zvana „Bus” na sred ravnice bedem priča se da je bila neka crkva kadgod. Sad čista njiva, ledina, i bedem se preorava; više ništa se ne nalazi na površini, a u dubinu nije kopano. Zove se mesto „Busevi”. Govoreno da je i ta crkva bila od „buseva”, „od naboja”, odozgo daskom pokrivena, „šindra”.

Seoska preslava „Pokržak” Pokrižak, prvi četvrtak pred Trojicu. Onda sabor na mestu zvanom Vodica, kod Spomenika.

Broj domaćinstava je 200, a broj stanovnika 974 (1948.).

 

Familije

Gornji šor:

Mijailovići (3 k., Jovanjdan). Vladisavljev (53 god.) otac Jevrem, deda Ninko i dr. ovi su „temeljci”, od starine.

Mijailovići II (2 k., Lučindan). Doseljeni. Živojina uzeo đed Vladisavljev Ninko pod svoje, „nako kao od neke familije, svojte” i odgajio ga; kad je stigao na starještvo, onda je preduzeo svoju slavu Lučindan i odelio se. Doveden, ne zna se odakle.

Jakovljevići  zvani Dobošarevići (17 k., Jovanjdan). Nadimak što za vreme „švapskog rata” neko od njih držao doboš, pa im se rugaju. 1 k. gore na brdu iznad Šora, idući Varni, i 16 k. u Šoru. Markov (68 god.) otac Živan, deda Marko; Makevijin (64 god.) otac Toma, deda Matija; dalje ne znaju, ali su Marko i Matija bili od dva brata deca dakle još dva pojasa znaju unazad. I oni su „temeljski”

Marjanovići (3 k., Nikoljdan). Milivojev (75 god.) otac Maksim (umro 1885. u 45. godini života), deda Marko. Maksim doselio iz Trstenice valjevske, sa bratom od čiče Petronijem, pre 80 godina. Ovde se oženio iz Desića. Marko umro u starom selu.

Ćirići (2 k., Blagočasne verige kažu: kuke i verige!). Iz Bosne, posle Maksima, 1876. (beljinski rat).

Nedić Janko (1 k., Lučindan). Iz Desića 1924., deca ujčevinu nasledila.

Markovići (1 k., Avramije). Iz Jarebica jadranskih Markov otac Živan, pre 40 godina, došao u Marjanoviće da služi.

Tadići (4 k., Đurđevdan). Čedomirov (62 god.) otac Svetozar, deda Spasoje, pradeda Mitar. On i Živan, dva brata od čiče, došli zajedno „od Valjeva”. Živan bio kod Štitarca neka „sila”, jašio konja, silaj nosio i na njemu pištolje; zapamćen i veliki „nož sa uvetima”, sre- brom išaran (žene ga upotrebljavale za lek od strave). U prošlom ratu Švaba odneo i silaj i nož!

Gavrilovići (4 k., Jovanjdan). Miloradov (49 god.) otac Ivan, deda Jakov. Bili isprva u Brdnjacima, pa ih ovamo Marko Štitarac doveo kad je selo digao u šor.

Pavlovići (7 k., Jovanjdan). Bili na mestu zvanom Kućište, idući ka Varnoj, na raskrsnici za Maove, Stolice (Metković), Jevremovaci Varnu pa ih Marko Štitarac sagnao u šor. I oni „temeljci”.

Nestorovići (2 k.3 Jovanjdan). Pavle, otac Branka i pok. Bogoljuba, iz Vranjske Velike, kod Stojićevića služio. Pre 60 godina ovde došli na nasleđeno imanje.

Kovačević Ivko (1 k., Stepanjdan). Iz Mrđenovca 1943. nasledio preko dece, podsvojenika Mijailovića II.

Vujići (4 k., Lučindan). 2 k. u Gornjem, 2 k. u Dojnem šoru. Stari. Za vreme M. Štitarca bili u Šoru.

Đurđevići (4 k., Nikoljdan). Stari domoroci, bili u Šoru od starine.

Nikolić Svetozar (1 k., Nikoljdan). Kovač iz Gornje Badanje, 1933. kupio imanje ovde.

Lovčevići (2 k., Stepanjdan). Iz Dobrića došao otac Ivana i Ilije, Cveja- Svetozar, na ženino imanje, u Pantelića Nege, pre 60 godina.

Dojnji šor:

Ilići (2 k., Đurđevdan). Iz Bosne, pre Ćirića, pre više od 100 godina došli, sedeli u Pavlovića zabranu, u kolebi, posle kupili tudena.

Kostići (6 k., Aranđelovdan), poreklom Cigani. 1 k. u Dojnem šoru, 1 k. u Prekom šoru, 4 k. u Mali (Ciganskoj, do Prekog šora). Iz Velike Vranjske Nikola zurlacija pre više od 100 godina došao, kad su preseljavani Cigani iz Brdnjaka od Jevremovca, i iz Kitoga. Jedan od njih, Milutin, otac Radovanov, kupio zemlju u Dojnjem šoru pre 20 godina i iz Male prešao u Šor tu se oženio „pravom seljankom”. Služio kod Berića, zavoleo devojku čiji otac bio u ratu, i „ušao u rod seljaka”. A drugi njegov brat, Jovan, takođe oženio se „pravom seljankom”, iz iste familije, iz Đurđevića dve sestre od strica. Oba se „poseljačili”.

Grujići (3 k., Jovanjdan). U Dojnem šoru 2 k., a 1 k. u Gornjem šoru. Iz Pejinovića, preko Bukora, pre oko 100 godina. Služili, pa kupili.

Stepanovići (4 k., Đurđic). Domoroci.

Jovanovići (5 k., Nikoljdan). „Tudena domoroci”.

Isailovići (4 k., Stepanjdan). 2 k. u Prekom šoru, 1 k. u Dojnem šoru. Domoroci. Zaharijev-Zarijin-Žarkov (49 god.) otac Marinko, deda Janko.

Cepančići (1 k., Alimpije). Pajin đed Pavle od Stapara, iz Preka, pre oko 80 godina; služio ovde pa ušao ženi u kuću, u Jovanoviće.

Karanovići (2 k., Nikoljdan). Iz Bosne preko 100 godina. Prvo sedeli u Jakovljevića kolebi u Petlovači, pa u Šor prešli pre 60 godina. Pop Karan u Jaloviku (njegov sin Joca, pop, još živ) istog porekla (o njemu se pevalo: „Eto popa Karana, bež’ te Turci zarana!”). Janko Karan ovamo, a pop Karan u Jalovik!

Garačići (7 k., Nikoljdan). Staro prezime iz Bosne. Markov (70 god.) otac Ilija, deda Sava on iz Bosne izbegao od Turaka, sa ženom Bojom preko Drine preplivao. Bio s Turcima tiranluk, pa popalio turska sela i došao u Srbiju. Od njega takođe ostali silaji i nož sa uvetima, i drveni čanak, zastrug. Došao pre Marka Štitarca. Ovde kupio imanje.

Aničići (1 k., Lazarovdan). Doseljeni, nepoznato.

Bulješevići (1 k., Đurđevdan). Stevanovog oca Svetomira dovela mati iz Krivaje pre 60 god. Ovde se preudala u Aničiće, za Đoku, Živkova oca.

Lekići (1 k., Tomindan). Ovi su neka familija sa Lekićima iz Krnula u Posavo – Tamnavi, doseljeni, možda iz Crne Gore.

Jakovljevići II (4 k., Đurđevdan). Stari, ne znaju poreklo, doseljeni preko 100 godina.

Jakovljevići III (1 k., Đurđevdan). Radovan, otac Draje i Ljubiše, služio ovde i ušao u Jakovljeviće II ženi u kuću, došao iz Pejinovića od familije Gardića, pre više od 70 godina.

Preki šor:

Mijailovići III (7 k., Đurđevdan). 2 k. ovde, 2 k. u Lipovici, još 2 k. Preko reke, jer je i Lipovica „preko Reke”, 1 k. u Dojnem šoru. Stari do- seljenici iz Morave (iz Lipovice ovamo u Šor bili svi došli, i kad je Madžar ovde popalio, iza prvog svetskog rata, dve kuće ponovo se vratile u Lipovicu na stara kućišta!). Od jedne kuće iz Dojneg šora: Ivanov (76 god.) otac Petar, deda Mijailo živeli u Lipovici, u šumi, dalje od Turaka. Turci bili baš na brdu više Turskog bunara, pa ih knjaz Miloš digao. Došli Mijailo i još tri brata iz Morave, pa se jedan od njih vratio u Moravu sa ovde izrođenom decom.

Petrovići (1 k., Đurđevdan). Doseljeni iz Pejinovića posavo-tamnavskog, pre više od 100 godina.

Đurđići (3 k., Đurđevdan). I oni od Valjeva doseljeni, ista familija kao i Tadići, pa po nekoj Đurđiji izmenili prezime.

Savići (5 k., Jovanjdan). 4 k. u Prekom, 1 k. u Gornjem šoru. Stevanov otac (55 god.) Živan (dirali ga „Papula”), deda Vasa. Tri brata bila: Vasa, Sima i Gliša doseljeni iz Bosne, od Udbine, stare Krajine. Ubili „Turčina” pobegli ovamo pre više od 100 godina.

Tomići (1 k., Lazarevdan). Svetozar iz Slepčevića, iz Mačve, na materinstvo u Petroviće, 1924. godine.

Mijailovići IV (1 k., Aranđelovdan). Živosavljev đed Marinko i njegov brat Ivan, iz Nakučana, pre 100 godina, ovde kupio imanje.

Tanackovići (1 k., Stepanjdan). Čeda iz Kasarskih livada došao na nasledstvo u Isailovića familiju, na majčino nasledstvo, 1938.

Ličani ( 8 k., Đurđevdan). 3 k. U Prekom šoru, 1 k. u Dojnem šoru, 4 k. Preko reke. Iz Like doseljeni 1875. Dragomira Ličanina (68 god.) otac Sava, deda Jakov. Sava došao sa još tri brata (Ostoja, Petar i Stojan). Živeli prvo u Berića kolebi, u Lipovici; u toj kolebi se podelili. U Lici se zvali Jakovljevići (Jakov tamo umro). Dve strine Dragomirove još su do pred rat 1912. nosile one pregače ličke sa resama i kićankama.

Preko reke mala:

Beljići (2 k.) 1 k. ovde, 1 k. u Prekom šoru. Iz Desića pre 50 godina Živan, otac Milana i Milovana, služio ovde kod Marjanovića.

Jovičići (4 k., Jovanjdan). Bošnjaci, došli sa Ćirićima zajedno, 1876. Bunjevci (2 k., Đurđic). Iz Banata došli pre 70 godina, kao pravoslavni. Do- šao Gaja – Gavrilo, đed Milana i Čedomira.

Jeremići I (1 k., Lučindan). Iz Varne došao Živojin, otac Cvejin, pre 80 godina. Kupio ovde, tamo prodao.

Gojkovići (1 k., Lazarovdan). Živkov otac Marko došao iz Culjkovića na ženino imanje, u Maksimovića Novaka, 1910.

Đurđevići II (1 k., Nikoljdan). Milivoje, otac Markov iz Varne, pre 60 godina; kupio ovde, tamo prodao.

Filipovići – Korenitići (2 k., Mitrovdan). Iz Korenite, iz Jadra, pre 100 god.

Zlatarići (4 k., Đurđic). Iz Metkovića Pocerskog došli oko 1928. ovde kupili zemlju.

Vasići — Badanjci (1 k., Đurđevdan). Dobrosavljev otac Radovan iz Gornje Badanje, pre oko 70 godina; ovde kupili.

Milosavljevići (1 k., Đurđic).Svakako domoroci.

Slavujevići (1 k., Aranđelovdan). Iz Jarebica Ljuba došao ženi na imanje, u familiju Pantelića (koji izumrli, sem jednog dečka), pre 20 godina.

Pantelići (1 k., Nikoljdan). Stari, izumrla familija. Dečko što je ostao, Pantelija, živi kod Slavujevića, odnosno, oni kod njega, na njegovoj imovini. Preko reke mala, u Lipovici:

Berići (1 k. Lučindan). Otkako pamte, ovde su u Lipovici, pa ih Marko Štitarac ušorio. Najveći s imovinom (blizu 200 ha zemlje držali!).

Petlovača (zaselak):

Ilići II (1 k., Jovanjdan). Iz Bosne, 1876. došao Matija, đed Ivanov, kupio ovde imanje.

Nedeljkovići (1 k., Nikoljdan). Stepan, otac Drajin, iz Varne, pre oko 45 godina došao, na materino imanje, u Garačiće.

Stojanović Čedomir (1 k., Lučindan). Od Niša, iz sela Malog Vrtopa, 1947. god. došao. Ovde kupio 1 ha zemlje (tamo prodao), ciglar i zemljoradnik. Ciglu radi „u zajam”, „za zamenu”. („Samo kad sam se kurtalisao Suve planine! Ovde ovaj 1 ha vredi ko šest tamo”). Ovde dobio još 80 ari od agrara.

Mijailovići V (3 k., Đurđevdan). Iz Metkovića došli, 1925. kupili ovde njivu, tamo prodali, ali ne još sve.

Jeremići II (2 k., Đurđic). Milutin i Milovan, njegov sinovac, iz Metkovića pocerskog, pre 25 godina, a tamo iz Donjeg Jabučja, od Valjeva.

Lukić Dragoljub (1 k., Jovanjdan). Dragoljubov deda Marko, zvani Lukač, iz Bosne 1876. kad je u Beljini bilo rata.

Divljaković Milutin (1 k., Aranđelovdan). Iz Lešnice Jadranske, 1931. Prvo došao ovamo kao kolebar napoličar, kod Janka Nedića; za vreme rat akupio 1 ha, a sad dobio 4 ha od agrara.

Kovačevići II (1 k., Vasilica Mali Božić). Rajkov đed Luka, iz Bosne 1876. i on „ubio Turčina”.

Gligorići (1 k., Nikoljdan). Boža iz Bojića, 1930. Tamo prodao, ovde kupio.

Savići II (1 k., Đurđic). Mijailo iz Pocerskog Metkovića, 1934. Prvo bio u kolebi advokata Perovića iz Šapca (poreklom iz Crne Gore); sad dobio kolebu i zemlju od agrara.

Bajić Danilo (1 k., Jovanjdan). Iz Like 1928. služio kod Janka Nedića, sad dobio kao agrarni interesent kuću Bore Antonića, koji je ovde kupio od Ješe Petrovića, trgovca iz Šapca.

Markovići II (1 k., Mratindan). Veličkov otac Budimir iz Grušića, od familije kneza Ilije Markovića, pre 20 godina došao. Ovde prvo u Lekića kolebu, pa posle sam kupio.

Ciganska mala, zove se samo „Mala”; do Prekog šora:

Grujić Gruja (1 k., Nikoljdan). „Seljak” iz Slatine pocerske, ovde slu- žio u Jakovljevića II, posle kupio kuću u Ciganskoj mali; nije se od njih ženio, već u selu. Cigani svi Karavlasi, „kao Rumuni”:

Todorovići (2 k.5 Petkovača). Iz Kitoga, najpre bili na kolebi na Brdnjaku, pa sišli u polja na „Ciganište” ovde blizu Prekog šora, pa posle prešli u Malu. Svirači. Na isti način došli su i sledeći.

Vasići (4 k., Aranđelovdan). Iz Brdnjaka u Ciganište, pa u Malu. Svirači i zemljoradnici.

Jovanovići (5 k., Nikoljdan). Kao i prednji.

Stojkovići (2 k., Nikoljdan). Kao prednji.

Dimitrijevići (1 k., Aranđelovdan). Kao prednji.

Marinkovići (1 k., Petkovača). Kao prednji. 1 k. u Šapcu, svirač Nikola.

Grbić Dušan (1 k., Aranđelovdan). Iz Culjkovića pre 15 godina. Svirač i zemljodelac.

Radosavljević Dušan (1 k., Aranđelovdan). Iz Desića pre 15 godina.

Vasiljević Radovan (1 k., Nikoljdan). Iz Drenovca 1940. ženi Ciganki u kuću, u Stojkoviće.

 

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994.  (strane 307-312), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.