Poreklo prezimena, selo Mala Vranjska (Šabac)

Poreklo stanovništva sela Mala Vranjska, grad Šabac. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Selo leži oko dolinice Mrmoljac, desne pritoke Dumače više Pocerskog Pričinovića. Na desnoj strani dolinice su Brđanska i Boškovića mala, a na levoj strani su Sremačka mala ili Bogićevića mala, ili Gornja mala i Dojna mala. Boškovića mala je na drumu. Kuće Boškovića leže na zaravni površi od 105 m. Boškovića ima i u Brđanskoj mali. Najveća je Brđanska mala gde su Lugonjići, Đurići i drugi. Brđanska mala je više Boškovića male sve do Cerovca. Razdvaja ih rečica, „doljača” „dolja” što potiče iz njiva.

Izvor Mrmoljac pod Boškovića malom živa voda. Od Mrmoljca jedna sasvim plitka dolja zalazi u površ. Inače Mrmoljac svega oko 15-20 m usečen (nema terase već direktno u površi cela dolja).

Atar Male Vranjske hvata do Dumače reke.

Zavetina (preslava) je Peta nedelja (peta nedelja od Vaskrsa). Pored toga masla im sveti pop na Sv. Iliju („u razne praznike razna sela”). Vodica mesto zvano Molitvene jabuke, zvano Selište, jeste staro središte sela. Ono između Gornje i Donje male iznad Mrmoljca, s leve strane doline. Tu odmah do Selišta i današnje Zadruge i škole, je mesto zvano Kulina kažu: „tu poginuo Kulin Kapetan u bici na Mišaru”. Na Selištu bile kuće, pa iseljene i danas se nalaze ćeramide, parčići od ćeramida.

Na Kulini je groblje. Crkvina ovde nema u Mišaru su.

Idući Dumači od škole ka Gornjoj Vranjskoj je mesto zvano Šančina, Karađorđev šanac za vreme borbe na Mišaru. U boju je Miloš Stojićević-Pocerac, iz Velike Vranjske, sa Cera tukao, Ilija Smiljanić iz Mačve udario, pop Luka iz Kitoga.

Kod škole je spomenik izginulim od 1912. do 1918.

U Maloj Vranjskoj su 192 kuće i 1021 stanovnik.

Stepići i Brkići su najstariji doseljenici. Boškovići iza njih. Znaju kojim su se redom doseljavali, a koji su pre bili, ne zna se.

Familije. Boškovića mala:

Boškovići I (41 k., Đurđic). Zbog predede Makevije zovu ih i Makevići. 37 k. u Boškovića mali, 3 k. u Brđanskoj i 1 k. u Sremačkoj mali. Milanov (74 god.) pradeda Makevija, a pre njega još Boško. Iz Bosne došla tri brata: Boško ovde Boškovići, Maleš od njega Maleševići u Varnoj i Đurađ od njega Đurđevići u Velikoj Vranjskoj. Išli preko Varne na Veliku Vranjsku i najzad na Malu Vranjsku, pa se tako i rasporedili.

Boškovići II (8 k., Mitrovdan slavi 7 k. a 1 k. Nikoljdan). U Brđanskoj mali. Radojica (73 god.) pamti da bila neka baba, pa njoj u kuću došao od Boškovića I onih iz Bosne Stepan, i od njega su. Slavili Mitrovdan na devojačko imanje, i Đurđic, njegovu slavu; sad samo Mitrovdan. Nikoljdan slava jedne kuće, Radojičinog sina koji se priženio u Brkiće, pa to slava na imanje.

Boškovići III (4 k., Nikoljdan). Od Ljubinka, koga mati dovela iz Mrđenovca, od tamošnjih Boškovića; u Cvetiioviće ga dovela pre oko 70 godina, preudala se za Danila.

Božić Živorad (1 k., Đurđic po ženi od Boškovića I, a očeva slava Jovanjdan). Iz okoline Užica, pre 70 godina došao.

Brđanska mala:

Brkići (8 k., Nikoljdan). Milanov (58 god.) pradeda Gaja, a Gajin otac, zvani Brka, iz Dalmacije doselio. O d Brke ostala dva blizanca: Gaja i Mihailo.

Đukanovići (13 k., Alimpije). Živanov (72 god.) deda Srećko, a pradeda Đukan. Đukan doselio iz Tolisavca, iz Rađevine.

Đurići-Lugonjići (7 k., Jovanjdan). 6. k. u Brđanskoj mali, 1 k. u Sremačkoj iliGornjoj mali. Andrijin (80 god.) pradeda Petar iz Komirića (Rađevina), od tamošnjih Đurića (oni i sad dolaze ovde drže rod). Stari pričali: ”Kad se Petar doselio Boškovići kaza- li:”Teraj ga u lugove! Šuma bila i pustinja nisi mogao guju za rep izvući.” Penjao se na grm da vidi gde će kuću metnuti. I uzeo ceo lug!

Lazići (5 k., Lučindan). Mirkov (38 god.) čukundeda Mijailo iz Bosne doseljen kao Lazić doseljen.

Ilići (4 k., Nikoljdan). Miloradov (47 god.) pradeda Ilija iz Vragočanice došao, od valjevske Podgorine, zajedno sa bratom Đokom.

Đokići (4 k., Nikoljdan). Od Ilijinog brata Đoke iz Vragočanice, zajedno došli. Obe sadašnje podeljene porodice u starom selu zovu se Todorovići. Đoka imao ženu Mirosavu; pričali, bila mnogo zla, takva zapamćena, po njoj se Đokići zovu i Mirosavići. Đoka bio pračukundeda Živanov (22 god.)

Gornja ili Sremačka ili Bogićevića mala. Po Sremcima doseljenim.

Prokići (7 k., Đurđevdan). Milivojev (22 god.) čukundeda Proka došao iz Tovarnika, iz Srema. Vratili se posle bežanije 1813, zato Sremci.

Antonići (3 k., Nikoljdan). Čedomirov (22 god.) čukundeda Antonija i on iz Srema blizu Tovarnika, ali drugo mesto. U isto vreme došli kad i Prokići.

Kuzmići (3 k., Stepanjdan). Ilija Pelengirović, iz Jevremovca, u Kuzmiće (izumrle po muškom rodu), na imanje ženino, pre 90 godina.

Bogićevići (16 k., Sv. Simeun). Jovanov (44 god.) čukundeda Bogić iz Loznice. Oni su od porodice Ante Bogićevića.

Gavrilovići (5 k., Sv., Simeun). Miloradov čukundeda Gavrilo došao sa Bogićem Bogićevićem braća od stričeva promenili prezime.

Đurđevići ( 4 k., Jovanjdan). Dimitrijev (50 god.) deda Mijailo od Valjeva, iz valjevskog Žabara došao.

Andrići (1 k., Nikoljdan). Pantin (74 god.) pradeda Andrija iz Ljutica, srez Posavo-tamnavski. Tamo su Jurišići (ista slava).

Mirkovići (3 k., Jovanjdan). Braća Ninko, Đurađ i Dimitrije ( od njega Dimitrići bili otišao u Jalovik) iz valjevskog Žabara (isti rod).

Dojna mala:

Cvetinovići (2 k., Đurđevdan). Mirkov (83 god.) pradeda Cvetin iz Cvetulje (Rađevina).

Damjanovići (6 k., Đurđevdan). I oni su otud zajedno doselili kad su Turci tamo vladali.

Pavlovići (7 k., Avramije). Ranisavljev (41 god.) i Pavlov (47 god.) pranđed iz Komirića (Jadar) došao kad i ostali iz Rađevine.

Jovanovići (3 k., Aranđelovdan). I oni od Rađevine zajedno sa ostalima.

Stepići (1k., Mratindan). Najstarija familija pored Brkića i drugih. Poreklo nepoznato.

Maksimovići (6 k., Sv. Sava). Stanimirov (54 god.) pradeda Mijailo došao sa bratom Gajom iz Likodre (Rađevina). Stanimirov otac Stanko kad bio u ratu, mati mu rekla „namenjivao Mijailu i Gaji”.

Dimitrići (5 k., Nikoljdan). Iz Krivaje od iste familije. Mića došao na imanje pre 100 godina, oženio se Marijom iz Boškovića.

Petrovići (6k., Aranđelovdan). I oni su došli podockan pre više od 100 godina.

Stanojevići (5 k., Nikoljdan). Iz Dvorišta pre oko 100 godina tamo im familija istog imena.

Stepanović Danilo (1 k., Đurđevdan). Iz Šida 1919 doveo ga Bogić Petrović, našao ga malog na stanici šidskoj i odgajio ga ovde. Ima u Šidu familiju brata. Slava očeva.

Nikolići (9 k., Aranđelovdan). Cigani Gurbeti, kovači. Živko, otac Milana i braća došli iz Velike Vranjske, pre 45 godina.

Izumrla familija Krpići poreklo nepoznato.

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 85-87), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić