Poreklo prezimena, selo Krnule (Vladimirci)

16. februar 2013.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Krnule, opština Vladimirci. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Selo je jako rastureno na više mala duž razbijenih kosa: Lazića mala je naspram Brdarice, na kosi, ispod Stoličice; Srednje brdo na susednoj kosi; Lekića mala na kosi gde je škola i MNO, a više nje su Maleševića mala i Vuletića mala; a blizu državnog druma, na toj kosi je Topalovića mala u Donjem kraju i Đinića mala u G ornjem kraju, u predelu Podrumlje.

Selo ima dve glavne reke sa po dva potoka: Rovina, s one strane Srednjeg brda, i Penava, ispod Podrumlja. Obično nemaju vode, a kad „vreme ide” i kad se topi sneg, onda udari poplava. Izvori su: Dojnak, ispod Vuletića kuća, idući Jaloviku; Mošturanja, ka državnom drumu, u Topalovića mali (bio jak izvor „slaninom zatisnut”; i „bivolske kože” stavljali!); Bunarača, ispod Srednjeg brda „ne presiše”, otiče voda.

Kao i od Brdarice do Krnula, tako i odavde idući Jaloviku, prelazi se preko neogene površi, sve od naslaga neogena (počev od belog peska kod Draginja, na razvođu spram Kolubare, iznad Zeljića male); neogena površ disecirana paralelnim tokovima. Kod škole krnulske, idući niz kotu, vrlo široke platforme; inače u gornjim tokovima ovdašnjih rečica, uzane grede između dolinica potoka i „dolja”.

U Krnulama tip zemljišta je crna smonica.

Za građenje kamen se vadio od Krečane, na međi Bobovika i Krnula. Vadi se i sad, ali malo.

Granice atara: odmah ispod Lekića i Vuletića kuća, Krbuljića brdo spram Vladimiraca; državni drum spram Belotića; spram Draginja je Dizdarovača; prema Brdarici Dizdarovača i pod Stoličicom mesto zvano Raskršće. U selu ne znaju za Potes.

Selo ima dva groblja: jedno između Lazića i Maleševića male; drugo između Topalovića i Ćinića male, kod Podrumlja. Starije je groblje u Lazića mali, tamo su „rimska slova” (u stvari staroslovenska); ovo drugo je mlađe, od pre oko 100 godina.

Od starine ljudi su slušali da je u selu Krnule sedeo neki Turčin „Krnjo”. Na Srednjem brdu, koje se zove još i Kulina, bila je turska dvospratna kula, na mestu gde je sada plevnjak Milana Jagodića; kad su Turci isterani, onda sagorela. U zidinama kule bile su cigle. Ispod Novakovića kuća ima mesto od starine zvano Kućerine. Tu je bilo za vreme Turaka Staro selo zvano. Tu bile velike šumurine, kogod u Sremu; tu bežali stari Nenadovići. Na mestu gde je bila kula, kad su kopali temelje za kuće, nailazili na kosti ljudske; kamen očišćen, uništen. Tu je bilo groblje, ili bitka neka. Nalazili mnogo kremenja od pušaka „kremenjara”, i metkove od olova, olovne kugle kao vrapčija jaja, sa peteljčicom ozgor.

Deda Isaila Gluvčevića (60 god.), Maksim, slušao od starih da je selo imalo svega 12 kuća u Karađorđevo vreme. U staroj kući Gluvčevića Isailo našao koplje katansko, na tavanu. Bilo je nekad u vajatu na divani, pa kad rasturili drvene vajate (od tesanih brvana), onda koplje sklonili na tavan od kuće. Koplje je Isailov ujak Panta nasledio od prađeda, i tako je čuvano u vajatu i toj staroj kući. U Isailovog dede po majci, Maksima, „bilo 12 pištolja kremenjara” iz turskog vremena („ostali su bili na Mišaru”). Bili srebrnjaci i prosti. Ovde znaju za pop Luku da je na Mišaru bio ranjen: „ispao iz Jelenačke šume” (Jelenča).

Preslava sela Spasovdan. Od starine bila na Kulini, u Srednjem brdu, pa preneta kod škole od isterivanja Turaka. To mesto kod Kuline naziva se i sada Sastanak.

Broj stanovnika u Krnulama je 1787 a domaćinstva 322 (1948).

 

Familije (poreklo)

Đinića mala:

Mijailovići (1 k., Nikoljdan). Živoradov deda Vasa iz Bosne, pre oko 70-80 godina; kad se delila utrina, dobio mesto.

Rašići (4 k., Nikoljdan). Sve kuće u Podrumlju, do džade, pomakli se uz istu gredu. Stari.

Ivanovići (1 k., Đurđic). Iz Skupljena pre 6 godina učitelj Sveta došao, ovde sedi, tu oženjen, a služba u varošici.

Đurđevići (5 k., Nikoljdan). 3 k., niže, u Đinića mali, 2 k., gore, naviše se pomakli. Poreklo nepoznato. U Đinića mali „kumpanija”, Cigani, sve jedna kuća do druge: „u kamari su svi” Govore rumunski.

Todorovići (1 k., Aranđelovdan). Poreklo nepoznato.

Stanojevići (4 k., Jovanjdan), Kašičari, muzikanti. Naseljeni pre oko 100 godina, iz Kamenice Šabačke (preko Draginja).

Bimbašići (3 k., Aranđelovdan). Dve kuće iz Svileuve, pre 100 godina, a 1 k. od pre 29 god.

Marinkovići (7 k., Aranđelovdan 4 k., a ostali Jovanjdan ili Petkovaču slave menjaju slave). Iz Kamenice šabačke, kad su se doseljavali i drugi. U mlađem groblju, do druma, se saranjuju. Dalje, seljaci u Đinića mali:

Savkovići (2 k., Nikoljdan). Stari.

Arnautovići (1 k., Jovanjdan). Od Arnautluka, nekad sa stokom na zimovanje dolazili.

Stanišići (10 k., Nikoljdan). Stari.

Perići (1 k., Stepanjdan). Doseljeni, ne zna se odakle.

Kneževići (7 k., Tomindan). Njihova starina iz Crne Gore Crnogorci, do- seljeni u Karađorđevo vreme.

Gajići I (1 k., Jovanjdan). Iz Badanje Dojne došao Mihailo ženi u kuću, u Petroviće.

Gajići II (1k., Đurđic). Doveden iz Matijevca 1920. godine, dovela ga mati; usinio ga Spasoje Đinić.

Đinići (3 k., Nikoljdan). Borisavljev (51 god.) čukunđed Ranko „Crni” doselio se „od Sjenice”. Otac Dragoljub pričao Borisavu kako je đed nosio pištolje, silav neki imao. Otud doneo prezime.

Pavlovići ( 4 k., Nikoljdan). Ne znaju poreklo.

Jakovljevići I (1 k., Nikoljdan). Stari.

Đurić Svetislav (1 k., Đurđevdan po ocu, a Nikoljdan, po ženi). Iz Pecke pre 28 godina, ženi u kuću, u Jakovljeviće.

Radosavljevići (8 k., Nikoljdan). 1 k., u Đinića, 7 k., u Lazića mali. Stara familija.

Maksimović Cvetin (1 k., Đurđic). Pre 8 godina, iz Loptanja podgorskog.

Mirkovići (3 k., Đurđevdan). Nepoznato poreklo.

Novakovići (10 k., Trivunjdan). 4 k., u Đinića mali, 6 k., u Srednjem Brdu. Od starine ovde.

Pavlovići II (1 k., Nikoljdan, po babi i po ocu). Iz Kaone došao ženi u kuću, u Radoviće, pre 8 godina.

Petrovići I (5 k., Jovanjdan). Stari njihovi su iz Dalmacije. Neki „beli Petar” doselio, imao svega tri sina, od kojih su sad praunuci, pre više od 110 godina. Ovo prezime od dva sina.

Petrovići II (1 k., Đurđevdan po ocu, a po babi, Nikoljdan). Iz Kaone, 1917 god., u Kačareviće.

Leontići (5 k., Jovanjdan). Ovi su takođe od „belog Petra”, iz Dalmacije, od trećeg sina njegovog.

Ružići (1 k., Đurđic). Obrad iz Belotića 1902. došao, služio, oženio se i zakućio.

Adamovići (1 k., Nikoljdan). Možda su stari.

Dabići (1 k., Đurđic). Iz „preka” došao Joca kovač, pre 60 godina.

Aksentijevići (1 k., Nikoljdan). Iz Bele Reke, od Cera pre 40 godina došao ženi u kuću, u Adamoviće.

Rutonjići (4 k., Nikoljdan). „Neki Rutonja tuden se naselio, davno, pre 200 godina.”

Topalovića mala:

Radovići (27 k., Nikoljdan) 26 k. ovde, 1 k. u Lazića mali. Crnogorci su, preko 150 godina ovde.

Topalovići (14 k., Nikoljdan). Iz Hercegovine, preko 150 godina ovde. Ilijinog (46 god.) čukundeda Marka i njegovog brata Ranka doselio ih otac; Stanoje, „prađed” (bio „beleg” ovde kod škole iz 1777. godine).

Jovanovići ( 1 k., Nikoljdan). Đoka, deda Radovanu, bio Bošnjak zidar, pre 80 godina došao.

Arsenovići (4 k., Jovanjdan). 3 k., u Srednjem Brdu, 1 k., ovde. Ladomir, pranđed današnjih, služio i zakućio došao odnekud pre 100 godina.

Gajići III (1 k., Trivunjdan, slava njegove babe, tašte od Novakovića, a i Kalistrat, po tašti). Iz Pejinovića pre 8 godina.

Inđići (7 k., Aranđelovdan). Ljubomirov (53 god.) pračukunded Ranko iz Srema, od Inđije. Imaju familiju tamo.

Popovići (1 k., Stepanjdan). Radoje iz Užica, ženi na imanje u Topaloviće, pre 35 godina.

Pavlovići III (1 k., Nikoljdan). Iz Matijevca, pre 15 godina. Služio pa ostao na malo zemlje i kućice; dobio zemlju od Živojina Radovića, pa će i njegovu slavu uzeti Nikoljdan.

Uroševići (4 k., Nikoljdan). Panta iz Bosne, pre 80 godina. (Sedmoro onda prebeglo).

Gačići (1 k., Aranđelovdan). Iz Zablaća, pre 25 godina. Kupio zemlju od Radovića.

Gluvčevići (3 k., Nikoljdan). Isailov (60 god.) otac Ljubinko iz Rumske, od Grujića, doveden 1880. godine u Gluvčeviće. Stari Gluvčevići, izumrli po muškoj liniji, iz Hercegovine došli. Isailov deda po majci (Ikoniji) je Maksim, rođen 1837., a poginuo 1876. u ratu; Maksimov otac je Petar, a Petrov otac Nikola; on došao iz Hercegovine, izbegao od Turaka. U staroj kući Gluvčevića Isailo našao koplje katansko. Od Isailovog oca Ljubinka, od druge žene iz Jalovika, od Radovanovića, su one druge dve kuće Gluvčevića.

Velimirovići (1 k., Aranđelovdan). Milenko iz Kunica, od Valjeva (do Poćute), 1920. godine ženi u kuću, u Gluvčeviće.

Avramovići (4 k., Jovanjdan). Bošnjaci su, deda Jevrem pre 80 godina došao.

Mala Srednje Brdo:

Matići (1 k., Đurđic). Iz Riđaka, pre 80 godina. Svetozarov otac Vladimir donet od četiri godine, posinjen u Mirkoviće. Vladimirov deda pop Marinko, u Riđakama.

Jagodići (7 k., Đurđic). 5 k., ovde, 2 k., u Lazića mali. Milanov (61 god.) deda Vuk sa pranbabom Jagodom iz Jadra došao.

Pantelići (6 k., Nikoljdan). Domoroci. Familija sa Nenadovićima.

Lazića mala:

Gligorići (6 k., Đurđevdan). Stari.

Ivankovići (1 k.). 6 ovde, 1 k. u Vuletića mali. Najstarija familija.

Lazići (15 k., Đurđevdan). Stari.

Antonovići (1 k., Đurđevdan). Kata iz Kozarice, a muž pok. Matija (ima decu), iz Slavonije, pre 30 godina kao dečko, preko Šapca, kao tišler, došao.

Kosanići (1 k., Đurđevdan). Stara familija.

Jakovljevići II (5 k., Pantelijindan). Pranđed Ilija kao terzija došao odnekud.

Spasojevići I (7 k., Nikoljdan). Doseljeni, nepoznato odakle.

Spasojevići II (1 k., Đurđic). Nepoznato odakle su.

Protići (2 k., 1 k. očevu slavu Nikoljdan, druga drži starčevu slavu, Đurđic). Iz Brdarice, pre 25 godina.

Filipovići (3 k., Đurđic). Nepoznato.

Milićevići (1 k., Đurđic). Ne znaju poreklo.

Ostojići (1 k.). Baba Jelena iz Lojanica, od Ostojića po mužu, 1920. (sama).

Grujičići (1 k., Jovanjdan). Iz Velikog Bošnjaka, pre 60 godina.

Glišići ( 4 k., Đurđevdan). Ne znaju poreklo.

Akimova Živka (1 k.). Ona iz Jalovika, prezime po mužu, Rusu Pavlu, 1919, od Vrangelove armije.

Mitrovići (2 k., Jovanjdan). Miloradov otac Jerotije iz Osečine (valjevaske), pre 70 godina, kupio imanje.

Čobići (2 k., Aranđelovdan). Ne znaju poreklo.

Stepanovići (1 k., Đurđic). Iz Badovinaca, iz Mačve. Milošev (75 god.) deda Velimir, bio opančar u Šapcu, pa došao ovde na babino imanje, oženio se baba Šujom pre više od 110 godina. Baba bila udovica, muža joj Turci ubili. Ona bežala od Turaka u Jarugu.

Vuletića mala (od Groblja):

Đurići (3 k., Trivunjdan). Njihov deda Pavle iz Brdarice, pre 100 godina, od Nastića – Todića.

Ilići (6 k., Đurđevdan). Od starine.

Krstići (2 k., Đurđevdan). Ne zna se da su doseljeni.

Joksimovići (2 k., Đurđic). Stari.

Maleševići (9 k., Đurđic). 8 k. ovde, 1 k. u Srednjem Brdu. Imaju familiju u Varnoj i u Goloj Glavi.Neki Maleš došao.

Trifunovići (1 k., Đurđic). Nepoznato poreklo.

Petrovići III (1 k., Aranđelovdan). Vladisavljev deda Ivan iz Badanje Donje, pre 100 godina.

Nenadovići (9 k., Nikoljdan). Živkov (69 god.) otac Jelesija, deda Pavle, pradeda Nenad; on bio domorodac, bio tu pod Turcima, zvali se Pantelići (vid. Srednje Brdo, tamo Pantelići).

Sremčići (1 k., Nikoljdan). Iz Srema došao Nenadov otac pre 100 godina. — Pavlovići IV (6 k., Đurđic). Stari.

Vuletići (23 k., Lazarovdan). 5 k. u Lazića mali, na starini, 18 k. u Vuletića mali. Starinom su Crnogorci. Od njih su Jovanići.

Savići (1 k., Lazarovdan slava na imanje, a po ocu sv. Nikola). Milorad došao od Niša, iz sela Semče, pre 10 godina, kao ciglar.

Lekića mala:

Lekići (13 k., Đurđevdan). 6 k. u Vuletića mali, 7 k. u Lekića mali. Damjanov (36 god.) čukundeda Stanoje, a Stanojev otac ili deda došao iz Crne Gore.

Jovanovići (4 k., Lazarovdan). Familija sa Vuletićima odvojili se po babi Jovani.

 

IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 145-150), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić

 

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Slavica Milurovic

    Nazalost skoro 40 god.nisam bila u Krnulama…Radovici :Snezana Nado Milenko javite se…

  2. Milka

    Nazalost najstarija familija u Krnulama Ivankovic nije napisano da slave Djurdjic, svima upisano a oni kao da nemaje slavu