Poreklo stanovništva sela Jalovik, opština Vladimirci. Prema antropogeografskim ispitivanjima 1947, 1948. i 1949. godine “Šabačka Posavina i Pocerina“ Vojislava S. Radovanovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Od Krnula preko nekoliko dolinica dospeva se u Jalovik i to kod glavne male Gajića i Čolića na širokoj neogenoj ploči, mnogo široj no greda u prethodnim selima. Otuda na takvom neogenom zemljištu veće naselje. Jalovik je oko lakta i srednjeg toka Mlakve, u mlađim neogenim slojevima, pliocenskim, dok na severoistoku, oko Debrca, miocenska ploča kao posebna ploča.
Središte sela je kod crkve, a sredokraća za sve male je Maletinac, ispod Paljevina (tu bilo selo pa ga Turci zapalili). Mala oko crkve je Bukovica; ona drži do Lađenika, spram Zvezda. To je najveća mala. Tu imaju žive vode do Dimitrića i Kekića kuća „vode mećane kroz bukvu”. Do Bukovice je mala Trnovac (tu i deo male Široko Polje i Anište). Treća mala Ćelije, je do potesa Kisela voda spram Prnjavora i Krnića, naviše. Četvrta mala je Točkova Jaruga odĆelijado Prnjavora. Peta mala je Prnjavor; ona je najstarija mala (pripada crkvi). Još tri male prema Boboviku, idući odozgo: Mandića mala, Gajića mala i Čolića mala, do Drenja. Zaselak Gomilica na tri sela se deli: Jalovik, Jazovnik i Svileuvu.
Zemljište u Jaloviku po tipu je bela poljnjača ili poljnica, slabije no zemljište u Krnulama gde crna smonica. Dolinice su vrlo blagih strana glavne ovde sa tri terase, dok u velikim delovima, oko Brdarice i Kaona, sa pet terasa: 8 — 12,24,35,45 – 50,60 — 70 m relativne visine.
Do sela Vlasanice, u Jaloviku, je Skrađenovac tamo ima „jezero”, jako grlo vodeno, ne odliva se, u ravni je, između brda. U mestu zvanom Sobine su vinogradi Bukovice, prema Skupljenu; Visovi su blizu Krnića (vinogradi), do Gomilice je Kik i tu vinogradi. Ima mesto zvano Položaj (vojni).
Do 1884. godine kad je hektarena zemlja, bili su potesi ograđeni za svaku malu zasebno, sa kapijom: za malu Bukovicu potes bio Lađenik, a kapija poteska bila kod kuće Stepanovića za Gornji, a kod Banića kuća, za Donji Lađenik; za malu Gajića bila kapija u potesu Paljevine, kod Kovačevića, na Crnoj Bari, itd. Svaka mala imala zaseban potes. Svaki imao deonicu na ogradi na čijoj se deonici šteta učini, on plaća štetu što nije zatvorio ogradu. U potesu bile livade, šume i njive. Od Mioljdana, kad se oberu kukuruzi, puštala se stoka unutra, pa dok ne padne sneg. Onda stoka ide na torove, na suvu hranu.
Preslava seoska Tomina nedelja, prva po Uskrsu (Mali uskrs). To je isto što i Vodena nedelja. Onda selo imalo domaćina (kolač, panaiju, sveću, vino) i slavilo se kod spomenika 1914 — 1818. Selo se skupljalo osim toga još i na drugi Vaskrs to bila molitva seoska, bio i vašar, kod stare crkve (tu bila drvena crkva do 1912. godine, pa propala). Na Maletincu, kod Paljevina, u sred selu, skup bio subotom po Trojici, na Presvetu. Osim toga, na Petrovdan, bio je vašar kod Crkve; a kod Cigana, na Đurđevdan.
Današnja crkva Sv. Luka podignuta 1935-37, a ranija iznova opravljena 1864. godine; bila je zidana. Bila je i drvena crkva Sv. Luka (brvna i šindra), na 200 metara dalje od sadašnje, porušena 1912. god. Sad tamo peskana. Kod jalovičke crkve Sv. Luka je groblje palih boraca iz narodnooslobodilačkog rata.
U ataru Jalovika, na mestu zvanom Paljevine, ispod Kekića kuća, u Gajića mali, nalaze se kremenovi. Živojin Marinković kao dete slušao kako njegov stric Ješa, Novak Pakić, govorio: idem u Paljevine, a otud donosio punu duvankesu kremenja za ognjilo. Kremenje se nalazi i u Drenju, u Čolića mali, niže Gajića male, pošav Boboviku. Na mestu „Grčarac” ili Grnčarac, kod Dimitrića kuća, ima tragova neolitske keramike. Sa dve strane grad Grnčarac ošančen. Ima mesto zvano Misija (od „misa” crkva katolička), odmah do grada Grnčarca. Na mestu zvanom i mali Ćelije, ispod Krnića tu bio manastir; tamo i danas stoji „bobija” od ruševina, zagrnuta zemljom; tu i izvor Kisela voda, i bunar Kaluđerovac. Na Bobiji kod Lađenika, u Širokom Polju, bio „nišan”: tu „naši stari, dok je bila narodna vojska, zekcirali se”. Janka Katića koleba bila kod Glavice i sad se to mesto zove Jankovo kućište; tu na Glavici, kod male Trnovac, poginuo Janko Katić. Od starih zapamtili kako se za vreme Turaka bežalo od zuluma u šumu, u Bežanac, kod Skupljena, u Bežanski potok. Stari put išao kroz šumu: kroz Bežanski potok, kroz Prosek, pa ispod Savića kuća, i izlazio pravo Aništu na Trnovcu (Hanište mesto zvano, tu bio han turski). Na Haništu, više Kaluđerovca, bilo Staro groblje; očišćeno, a bili samo krstovi („nema ništa da piše”); u Gajića mali je Madžarsko groblje (bili spomenici do skora, pa uklonjeni). Cigani imaju zasebno groblje kod Markovog groba u ataru Jalovika, osnovano pre 40 godina. Kod Kisele vode, u mali Ćelije, bile manastirske ćelije: na njivi Miloja Ilića tri gomile, kao zemunice, visina znatna, i obim („zatrpali Srbi da ih Turci ne orobe”).
U Jaloviku 3190 stanovnika i 574 domaćinstava (1948).
Poreklo stanovništva
Mala Prnjavor:
Milisavljevići I (13 k., Nikoljdan). Najstarija familija. Za vreme Turaka bili u Paljevinama, pa se sklonili u šumu. Bila tri brata: Milisav, Pantelija i Đurađ; od njih Milisavljevići 13 k., Pantelići 4 k. i Đurđevići 2 k. svega 19. kuća jedan rod.
Bajčići (4 k., Lazarovdan). Stara familija. Bili tu kad i Milisavljevići.
Rafailovići (3 k., Nikoljdan). I oni spadaju u najstarije u mali.
Lazarevići (2 k., Lazarovdan). Nepoznato poreklo.
Stekići (1 k., Đurđevdan). Iz Bosne, pre 70 — 80 godina.
Ilići I (10 k., Nikoljdan). Ne zna se poreklo.
Ilići II (5 k., Alimpije). Iz Slovca valjevskog, pre 100 godina.
Milisavljevići II (4 k., Nikoljdan). Doseljeni, ne zna se odakle.
Mitrovići (4 k., Nikoljdan). Iz Bosne, iz sela Dragunja, od Tuzle, pre 100 godina.
Ignjatovići (2 k., Aranđelovdan). Familija sa Radovanovićima u Srednjoj mali. Točkova jaruga (naziv zbog reke, bile točkarice vodenice):
Obrenovići (28 k., Nikoljdan). 20 k. ovde, 8 k. u Gajića mali. Ovde im glavno mesto. Nepoznato poreklo.
Bogićevići (3 k., Đurđic). Poreklo nepoznato. Bila tri brata: Bogić, Mijat i Koka od njih su tri familije: ova, Mijatovići (u Mandića mali) i Kokići (u Gajića mali).
Kovinčići (3 k., Đurđic). Ne znaju poreklo. Možda iz Kovina.
Radovanovići (3 k., Aranđelovdan). Oni su od familije Ignjatovića u Prnjavoru; ovde im koren.
Tadići (4 k., Stepanjdan). Stara familija.
Vidakovići I (13 k., Aranđelovdan). I oni su od starine.
Đuričići (8 k., Aranđelovdan). 7 k. ovde, 1 k. u Đelijama. Iz Vragočanice, pre 100 godina.
Kosanići (9 k., Aranđelovdan). Stari.
Đurašinovići (4 k., Aranđelovdan). 3 k. ovde, 1 k. u Bukovici. Oni su jedna familija sa Đurićima i Ilićima. Deda Nikola (umro pre 7 godina u starosti od 85 god.) pričao: predak Đuro došao iz rusko-poljske Galicije, imao četiri sina: Miloša, Stepana, Iliju, Đoka. Od njih su sad svi Đurići.
Mala Ćelije:
Đurići (8 k., Nikoljdan). Stari. 2 k. ovde, 6 k. u Trnavcu.
Ilići III (15 k., Aranđelovdan). 13 k. ovde, 1 k. u Trnovcu, 1 k. u Točkovoj jaruzi. Familija sa Đurićima.
Ilići IV (1 k., Alimpije). Iz Oglađenovca Aleksandrov otac Petar ušao u kuću Ilića, pre 60 godina.
Grčići (3 k., Aranđelovdan). Iz Koceljeva, pre 80 godina, ženi u kuću, u Stanojeviće, došao Petronije od Grčića.
Jovanovići (1 k., Đurđic). Nepoznato poreklo.
Vidakovići II (6 k., Đurđic). Naseljeni iz Bosne, preko 150 godina.
— Dimitrići I (3 k., Nikoljdan). Doseljeni, nepoznato odakle.
Trnovac:
Arsenovići (14 k., Nikoljdan). „Odamnašnji”, doseljeni. Bila tri brata: Kokor zvani, Arsen i Talijan zvani. Od Kokora „seme uginulo”; od Arsena Arsenovići. Tu gde se bili naselili, bila šuma Kokoruša i njiva Talijanka.
Živanovići (1 k., Nikoljdan). „Damnašnji”, poreklo nepoznato.
Simići (6 k., Nikoljdan). Poreklo nepoznato.
Stanisavljevići (5 k., Nikoljdan). Starinci. Bila jedna kuća u šumi, u njoj udovica bila ostala pod Turcima, nije bežala sa ostalima.
Šujići ( 13 k., Đurđic). Oni su jedna familija sa Mijailovićima, Rankovićima i Isailovićima u Bukovici. Možda su iz Bosne (tamo ima Šujića). Živojinov (76 god.) pračukundeda Mitar došao u Bukovicu. Mitrov sin Maksim (čukundeda), a Maksimovi sinovi: Mijailo, Isailo, Đurađ i Šuja. Svi ostali u Bukovici, izuzev Šuje koji prešao u Trnovac.
Jovičići (2 k., Mitrovdan). Iz Banata došao Jovica; tamo prebegli njegovi đedovi za vreme Arsenija Čarnojevića, a on ovamo prešao 1815. posle bežanije; ima njihove familije i u Sremu, odmah preko Save, do Grabovca i Zemuna.
Marinkovići (5 k., Lučindan). Iz Zablaća, pre oko 60 – 70 godina došao Čedomir ženi u kuću, u Pakiće.
Pakići (1 k., Mitrovdan). Najstarija familija, „sav potes bio njihov”. — Karanovići (3 k., Đurđevdan). Iz Bosne došli pop Stevan Karan i njegov brat Đoka. Pobegli iz turske tamnice, iz Kostajnice. Karan bio vojvoda za vreme Karađorđa, vojevao u Bosni.
Avramovići (4 k., Đurđic). Nepoznato poreklo, stara familija.
Stankovići I (3 k., Jovanjdan). Nepoznato poreklo.
Stankovići II (2 k., Jovanjdan). Ovi od Pinića zamrlih iz Bukovice male.
Mala Bukovica:
Ćupovci (4 k., Mioljdan). Stari bili iz Madžarske, pa od Tularčevića iz Prova, pre 80 godina, došla udovica i, kad je ostala bez muža, od Ćupo- vaca, dovela svoje dete Janka.
Žijići (7 k., Jovanjdan). Stara familija. Zvani bili Milovanovići. Pri seobi Arsenija Čarnojevića bila četiri brata: Žija, Nina, Stevan i Damnjan. Bili ovde, stari Srbi, nisu bežali u Srem 1813, već ostali ovde, i od njih: Damnjan bez poroda, od Nine Ninići (muški stub izumro), od Stevana izumrli Stevanovići, a od Žije Žijići. Stevanov (70god.) pradeda Žija od njega Žijići.
Mijailovići (10 k., Đurđic). Jedna familija sa Žijićima.
Rankovići (3 k., Đurđic) i Isailovići (3 k., Đurđic) su istog porekla kao prednji.
Dimitrići (2 k., Jovanjdan). Iz Male Vranjske mati dovela Živka, pre 60 godina, preudata za Teodora Mijailovića. Od Živka su Bogdan i Borisav.
Nikolići (1 k., Đurđic). Od Mijailovića familije.
Miloševići (17 k., Lazareva subota). Stari.
Boškovići (1 k., Đurđic). Iz Male Vranjske, od Boškovića, devojci u kuću, u zamrle Niniće, došao Velisav pre 30 godina.
Pajić Svetozar (1 k., Đurđic). Posinak Velisavljev, iz Skupljena, od Pajića, pre 20 godina.
Živkovići (12 k., Aranđelovdan). Iz Ercegovine došao Živko, pradeda Živanov (56 god.)
Ninkovići (3 k., Aranđelovdan), staro prezime Miloševići. Istog porekla, iz Hercegovine su i: Dimitrići, Lukići, Marjanovići, Uroševići. Novakov (45 god.) čukundeda knez Ninko, njegov otac Miloš došao iz Hercegovine. U crkvi jalovičkoj uzidan spomenik knezu Posavine Ninku Miloševiću.
Banići (1 k., Mratindan). Iz Kormana, preko 100 godina (Ima Banića još u Kormanu, a i u Zvezdu).
Đuričići (5 k., Đurđevdan). Iz Jadra došli, iz Sipulje, pre 130 godina, još imaju tamo kumove.
Stepanovići (9 k., Aranđelovdan). Iz Hercegovine došli zajedno sa Dimitrićima, Živkovićima i drugim. Svi su „zmajeviti” ljudi, „ljuti su”, kažu za njih ovde.
Filipovići (5 k., Nikoljdan). Od stare familije Savčića. Bila braća Savčići: Jovan, Sima, Vilip i Vasa. Od Sime Simići, od Jovana Jovanići, od Vase Vasići (zamrli) a od Vilipa Filipovići. Bežali 1813. godine u Austriju. U Kupinovu Simine dve tetke udale se, i ostale tamo. Braća Savčići „sedeli” u Simića placu, do skoro tu kovilje raslo, onde gde im je bila gradina, „cvećana”.
Cvetković Ljubomir (1 k., Nikoljdan). Od Vlasotinaca 1941. godine došao ženi u kuću, u Filipoviće. Ovde ranije radio ciglu.
Lukići (5 k., Aranđelovdan). Familija sa Dimitrićima; iz Hercegovine.
Dimitrići (u selu ih zovu Dimitrići, a pišu se Dimitrijevići; 15 k., Aranđelovdan). Čukundeda Dimitrije iz Hercegovine.
Simeunovići (1 k., Aranđelovdan). Od Dimitrija, iz Hercegovine.
Marjanovići (2 k., Aranđelovdan). Istog porekla, od Dimitrića
Vasiljevići (1 k., Lučindan). Iz Varne, pre ZO godina Jovan došao, služio u Dimitrićima, pa ovde zakućio.
Jovanići (4 k., Nikoljdan). Od Savčića, stare familije.
Simići (1 k., Nikoljdan). Ljubin (71 god.) deda Sima, a pradeda Tadija. Tadija i njegov brat Ranko, po pričanju starih, potpalili u ratu Zasavicu, u odredu Zeke Buljbaše. Za vreme Karađorđa, pod Stojanom Čupićem, vojvodom mačvanskim bili. Oni od Savčića. Luka, otac Ljube Simića, u mladosti, oko 1876. bio „tatarin”, nosio poštu iz Šapca za Beograd. OdSimića, Ljubin brat Panta ušao u kuću izumrlih po muškoj lozi Vasića.
Uroševići (2 k., Aranđelovdan). Nepoznato poreklo.
Živanovići II (8 k., Jovanjdan). Iz Stava, od Valjeva. Prvo se doselili u Paljevine, pre 150 godina, pa prešli gde su sad, u Bukovicu.
Savići (5 k., Nikoljdan). Familija su sa Matićima.
Matići (kao Matijići; 2 k., Nikoljdan). Stara familija.
Alimpić Pavle (1 k., Đurđevdan). Iz Krivaje, pre 25 godina Odavde se oženio, pa ovde došao posle kao udovac. Od šuraka dobio zemlju, a nešto i kupio.
Gligorić Milosav (1 k., Trivunjdan na imanje, a očeva slava Jovanjdan). Iz Zablaća, pre 30 godina.
Živkovići (1 k., Trivunjdan na imanje, a očeva slava Nikoljdan). Milosavljev otac Živan iz Skupljena došao pre 52 godine, sa ženom na njeno imanje, u Jerosimoviće.
Tanasić Živorad (1 k,, Đurđevdan očeva slava, a na imanje Jovanjdan). Iz Ratara, od Obrenovca, u Jerosimoviće izumrle, staru familiju, ušao 1942.
Đukanović (1 k., Jovanjdan). Stevan, otac Nikolin, iz Crne Bare, iz Mačve, pre 50 godina, kao majstor kovač, došao. Filipovići-Belići (3 k., Mioljdan). Davnašnja familija.
Marinkovići (1 k., Alimpije). Iz Gunjaka, od Rađevine, od Krupnja, pre 50 godina došli; kupili kafanu.
Tomići (1 k., Aranđelovdan). Od Ljubovije Đorđe, otac Dragićev, pre 30 godina, prizetio se u Dimitriće.
Marković Lazar (1 k., Jovanjdan). Njegov otac Milan iz Srema, kao kovač, pre 50 godina, došao.
Jovanović Siniša (1 k., Nikoljdan). Pop, iz Krupnja, 1941. došao.
Gajića mala:
Obrenovići (8 k., Lazarica). Ista familija sa Obrenovićima iz Točkove Jaruge.
Kovačići (zovu se u selu, ali se pišu Kovačevići; 9 k., Vrači Kuzman i Damjan). Od Morave, iz sela Bele Vode, Teodorov (47 god.) pradeda, kao pinter došao, preko 100 godina.
Kekići (2 k., Đurđic). Nepoznato poreklo.
Jankovići (3 k., Petkovača). Doselili se iz Mesaraca, pre više od 60 godina.
Gajići (41 k., Jovan Zlatoust). Starinom odavde, pa od Turaka bežali u Srem, a potomstvo se opet vratilo u Srbiju. Od Gaje su svi potekli; Vukan došao iz Srema.
Čolića mala (ispod Gajića):
Čolići (8 k., Lučindan). Od Valjeva došao Čola, služio u Gajićima, pa se oženio, dobio zemlju zvanu Dojni rt, ispod male; Zlatomirov (30 god.) pradeda Čola došao.
Lakotići ( 1 k., Đurđevdan). Doseljeni preko Vukošića, a iz Metlića, pre 50 godina.
Vučetići (1 k., Nikoljdan). Najstarija kuća u mali zamrli po muškoj lozi.
Jelikići (3 k., Nikoljdan). Poreklo nepoznato.
Stanojevići (3 k., Stepanjdan). Iz Bosne došli, preko 100 godina ovde.
Mijailovići II (3 k., Aranđelovdan). Nepoznato poreklo.
Vukovići (1 k., Nikoljdan). Nepoznato poreklo.
Slovići ( 1 k., Aranđelovdan). „Era”, od Užica pre 23 godine, kao radnik preduzimač na majdan došao, pa ženi u kuću, u Gajiće.
Mandića mala (iznad Gajića male, pošav Brdarici, gore):
Mijatovići (5 k., Đurđic). Vojisavljev (52 god.) pradeda Todor, a čukundeda Mijat. Njegova braća: Keka i Bogić. Od Kekića (gde su dve kuće u Paljevinama, u Gajića mali) ovamo u Mandića malu; a Bogićevići prešli u Točkovu jarugu.
Mandići (25 k., Đurđic). Mihailov (51 god.) čukundeda, a Stojadinov (73 god.) pradeda Petar bio načelnik u Vladimircima za vreme kneza Miloša, jedan od prvih knezova; on zamenio Ninka, kneza Posavine, kad su ukinute knežine a osnovani srezovi, pri kraju prve vlade kneza Miloša. „Kad su tude došli bila neka Manda, i Šura i Vidak” svi jedna familija, istog porekla (?)
Nešići (5 k., Đurđic). Bili ista familija sa Mandićima, pa se od Neše razrojili.
Đurđevići (1 k., Đurđic). Nepoznato poreklo.
Arnautović Sima (1 k., Jovanjdan). Iz Krnula, 1923, ženi u kuću u Radovanoviće, iz ove male.
Radovanovići II (2 k., Nikoljdan). Nepoznato poreklo.
Belići (3 k., Nikoljdan). Nepoznato poreklo.
Ciganski zaselak gore, na mestu zvanom Gomilica:
Dimići (5 k., Nikoljdan). Dušanov (52 god.) pradeda Jovica kao čergar došao na Gomilicu, i tu dobili zemlju od opštine. Stara ciganska familija. Bilo svega devet čergi.
Markovići (5 k., Nikoljdan). Kad i Jovica, i oni kao čergari došli.
Vasići (5 k., Nikoljdan). Isto poreklo kao prednji.
Vujičići (1 k., Aranđelovdan). Iz Brezovice valjevske došli 1918. godine.
Vasići; braća Radisav i Živorad (2 k., Nikoljdan). Iz Drena (Tamnava), pre 30 godina došli.
Markovići (4 k., Nikoljdan). Sa Jovicom Dimić, kao čergari došli.
Petrovići (20 k., Nikoljdan). Sa Jovicom, kao čergari došli.
Đorđevići (15 k., Nikoljdan). Sa Jovicom, kao čergari došli.
Đorđevići (2 k., Nikoljdan). Braća Dragić i Svetozar, iz Bele Reke, pre 20 godina, u Đorđeviće, ženi u kuću.
Jovanović Dušan (1 k., Nikoljdan). Iz Draginja, pre 60 godina.
IZVOR: Vojislav S. Radovanović, ŠABAČKA POSAVINA I POCERINA – Antropogeografska ispitivanja; iz terenskih beležnica građu priredila MILJANA RADOVANOVIĆ, 1994. (strane 150-156), priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
Komentari (0)