Poreklo stanovništva sela Gunjevac, opština Ub. Izvodi iz knjige Ljubomira Ljube Pavlovića „Antropogeografija valjevske Tamnave“. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan
Gunjevac je uz varošicu Ub s jugo-zapadne strane i na desnoj strani rečice Uba, neravno, vrlo stranovito, ali ne i brdovito selo s kućama po pojedinim pristancima, poređanim u pomanje porodične grupe.
U Vukovim haračkim tefterima od 80 današnjih sela ove oblasti pomilju se 76 naseljenih mesta uz dve varošice, koje Vuk naziva kasabama. Kod Vuka je u spisku selo Breskva (Breska), koje danas nema, i nedostaju još sela: Vukićevica, GUNJEVAC, Milorci, Stepanje, Stublenica, Trnjaci i Hrvati (Rvati).
Od današnjih sela, koja su nesumnjivo postala od ranijih zaseeoka su: Vukićevica od Orašca, i Kozarice od Kamenice između 1818. i 1822. godine, Gunjevac od Sovljaka, Trnjaci od Murgaša, Stuplenica od Paljusa (Paljuva) između 1825. i 1837. godine…
Imena sela koja su opominjala na voća: Orašac, Jabučje, Crvena Jabuka, Zukve, GUNJEVAC i Breskva (Breska).
Selišta ima svako selo, samo se različito zove. Na svakom selištu očuvani su tragovi života ili se mogu naći, pa bilo naseljeno ili nenaseljeno. Osobna imena selištima su: Selište, Staro Selo, Kućerine, Stare Kuće, Kućišta, Stara Voća i Palanka. Selišta pod osobnim nazivom Palanka imaju u Goloj Glavi i GUNJEVCU.
Sela, koja su postala kao zaseoci od drugih sela pre 200 (sada 300) godina su, između ostalih i Gunjevac od Sovljaka.
Porodične tradicije nisu se kod svih porodica očuvale. Šajinovići u Zvečkoj, Grabovcu i Urovcima, Pušići u Grabovcu, Đurići u Crvenoj Jabuci i Milorcima, Đotunovići na Ušću, Pejići u Dokmiru i Tvrdojevcu, Nešovići u Vrhovinama, Vukomanovići u Murgašu i Gunjevcu, Milanovići u Crniljevu i Petrovići u Bukoru pored drugih, znaju da su iz Dragovoljića u Nikšićkoj Župi i od iste porodice.
Poreklo familija-prezimena sela Gunjevac
Prezime – kada su doseljeni – odakle su doseljeni – krsna slava – napomena
-Gavrilovići i Stakići 2. Videti Stakići 2 i Gavrilovići.
–Davidovići, posle 1827. godine, Pridvorica u Kolubari, Jovanjdan, dovodci u Simiće.
-Živkovići, druga polovina 18. veka, Likora u Rađevini, Alimpijevdan.
-Ivanovići, druga polovina 18. veka, Donja Crvica-okrug užički, Miholjdan.
-Ilići i Markovići. Videti Markovići i Ilići.
-Jankovići, druga polovina 18. veka, Golubac u Kolubari, Lučindan.
-Jeličići, druga polovina 18. veka, Gvozdac-okrug užički, Nikoljdan.
-Kojići, druga polovina 18. veka, Gvozdac-okrug užički, Nkoljdan.
-Krstonošići, posle 1827. godine, Kikinda, Stevanjdan.
-Markovići 1 i Ilići, druga polovina 18. veka, Lještansko-okrug užički, Markovdan.
-Markovići 2, druga polovina 18. veka, Blizonje u Kolubari, Jovanjdan.
-Petrovići, posle 1827. godine, Bela Krajina, Stevanjdan.
-Purići, druga polovina 18. veka, Gola Glava, Nikoljdan.
-Rakići, posle 1827. godine, Okletac-okrug užički, Nikoljdan.
-Rankovići, druga polovina 18. veka, Osladić u Podgorini, Andrijevdan(?).
-Simići, druga polovina 18. veka, Blizonje u Kolubari, Jovanjdan.
-Slepčevići i Stakići 1. Videti Stakići 1 i Slepčevići.
-Stakići 1 i Slepčevići*, druga polovina 18. veka, Sovljak, Aranđelovdan.
*Slepčevići su osaćanska i sovljačka porodica, koja je osnivač ovog sela i zovu se još i: Andrići i Miloševići.
-Stakići 2 i Gavrilovići, druga polovina 18. veka, Makovište-okrug užički, Blgovesti, uljezi u Stakiće 1.
-Todorovići, posle 1827. godine, Surčin u Sremu, Nikoljdan.
IZVOR: Antropogeografija Valjevske Tamnave, Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Milodan.
Komentari (0)