Poreklo prezimena, selo Sakar (Mali Zvornik)

27. januar 2013.

komentara: 2

Poreklo stanovništva sela Sakar, opština Mali Zvornik. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Ovo visoko drinsko selo penje se uz Peštanicu do na Bobije i Vlaške Njive, preko kojih je Radalj. Nasred sela je nad samom Drinom Mustafino Brdo, koje se na sredini spušta i ponovo podiže u Vlaške Njive. Ispod Mustafinog Brda, zapadno Drini je niži Hisar, ispod koga ima nešto malo i drinskog Polja. Na Vlaškim Njivama, po Mustafinom Brdu i Hisaru ima šuma, livada i zemlje za rad.

Oko sela su: od zapada Drina i Selimovo Brdo, od severa Bobija, od istoka Pještanica i od juga Drina.

Potoci se zovu: Selimovac, Sakarski Potok. Važniji su izvori: Mustafina Voda, Česma, Točak i Selimov Bunar.

U selu su brda: Mustafino Brdo, Glavica, Strmoglav,. Atlijića Brdo, Selimovo Brdo i Tezga. Njive su: Krčevine, Njive, Tezga, Luke, Bare, Mlakva, Brda, Brazda, Kaldrma, Dolovi i Atlijina Vrtača.

Sakar je novo selo. Mahale su Efendići i Čolaci.

Ovo je selo do 1820. i 1832. god. bilo svojina Malog Zvornika. Po njemu su muslimani imali zakose, šume i livade, po Vlaškim Njivama ispuste; po njemu su imali svoje kolibe i stočne zgrade. Kad su se iz gornjih sela počeli muslimani iseljavati i pridolaziti Zvorniku, tada su Turci Zvorničani rešili da u ovo selo naseljavaju doseljenike i da tako održe i ovo selo uza se. Oni su u tom vremenu primili neke doseljenike, a kad su 1834. god. isterani muslimani iz svih gornjih sela, primili su mnoge Grodove, od kojih su neke ovde zadržali, a druge prebacili preko Drine u Bosnu. Kad su iseljavana gornja muslimanska sela, Sakar i Zvornik se odupru blagodareći smišljenoj odbrani s Velikog Zvornika. I sve do 1878. godine ova dva sela ostala su u granicama Bosne, od toga doba su u granicama Srbije.

Prisajedinjenjem Srbiji menja se i oblik ovog sela. Drtadašnji muslimani, čisti zemljoradnici, ostaju na svojim imanjima pa i danas su na njima. Oni, koji su se iselili, prodali su svoje zemlje našim seljacima iz okolnih brdskih sela, oni, koji su pobegli, ostavili su državi, te je ona u podjednakoj meri delila i muslimanima i pravoslavnima.

Sakar je danas i muslimansko i pravoslavno naselje. Muslimani su od 1820. do 1834 god.

Hadžiefendići došli iz Amzića i bili hadžije (6 k.).

Čolaci (Čolakovići) došli su s Batara u Brasini (10 k.).

Duraci (Durakovići) došli iz Krupnja 1833. god. (5 k.).

Mustapići (Šamani i Šamanovići) iz D. Krupine (5 k.).

Šundići su iz Kučevaca (6 k.).

Mujkići (Dauti, Dautovići) su iz Tepavca u Čolacima (5 k.).

Muslimani ovog sela nemaju džamije nego idu u Mali Zvornik.

Pravoslavni od 1879. do 1882. godi su:

Čikarići, došli iz Voljevaca na poklonjeno imanje (5 k.; Sv. Lazar).

Srećkovići su od Ivanovića iz Voljevaca (6 k.; Sv. Jovan).

Smiljanići i Pantelići su od Smiljanića iz Voljevaca (8 k.; Sv. Đurđe).

Sekulići su iz Planine, oni su ispod Duraka (3 k.; Sv. Jovan).

U Sakaru ima 10 rodova sa 54 doma (37 muslimanskih i 22 pravoslavna).

 

IZVOR: Sokolska nahija (str. 496-497), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. mitrovic dragan

    ovi podaci su nekompletni jer po moim poznavanjima familija a i obilaskom seoskih groblja u tom periodu a i kasnije tu su zivele a i sad zive familije zivanovic mitrovic jevtic neskovic tomic a podaci na grobnim mestima datiraju sa kraja devetnaestog i pocetka dvadesetog veka

    • Veljko Bojic

      Ovi podaci o Sakaru su nekompletni. U sakaru se ne spominje dosta srpskih prezimena koja su se davno naselila u Sakar. Ovde se ne spominju :Vracevici,Bojici,Perici,Zivanovic,Jevtici,Lukici idr, koji su davno doselili ovde,medju prvima. Za Sreckovice nisam nikada cuo da su ziveli u Sakaru kao i za Cikarice….Pantelici i Smiljanici su i dan danas ovde i oni su stare familije koje su se davno doselile u Sakar. Sto se tice Sekulica mislim da ih vise nema u Sakaru.