Poreklo prezimena, selo Donja Tr(ij)ešnjica (Mali Zvornik)

Poreklo stanovništva sela Donja Triješnjica, opština Mali Zvornik. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Donja Triješnjica je u slivu Triješnjice i u donjem toku Boranjske Reke. I ona je tipsko planinsko selo. Iznad Boranjske Reke a do Budišića sa zapadne strane se diže visoka čukara Orlovac, prema Budišiću zaravnjena i naseljena. Prema Radalju je poprečna kosa Radakovac. Pod Radakovcem je dolina Boranjske Reke šira i naseljena.

Oko sela su: od zapada Jeovac, Lokva, od severa Balvani, Triješnja i Ćeranovac, od istoka Tisovac, Krivi Rt, Oglavak, od juga Vranovine, Velika Stena, Amajić, Osmanovo Brdo, Glavica i Čavčić,

Glavne su reke i rečice (potoci): Triješnjica, Rijeka, Mala Rijeka, Mijatovačka Reka, Djelačka, Skakavac, Ravni Potok, Tisovački Potok i Lipovac.

U selu su brda: Zovik, Poljane, Grabovac, Lađa, Krivi Rt, Jasikovica, Orlovac Brdo, Oštrelj, Radoševac, Budim, Grad, Balvani, Kose, Jvsikova Njiva, Bukovica, Tisovac, Ali- begovac, Triješnja, Šobatovac, Šobatov Brijeg i Ilić Brdo.

Njive su: Luke, Poljane, Njive, Zovici, Oštrelj, Bukovica, Potoci, Polje, Planina i Krčevine.

U selu su ove mahale: Trešnjica, Veselinovići, Maksimovići, Sirovljevići (Sirovice), Miškovići, Erići, Zvijerovići (Zvjeri), Spasenovići, Potoci i Doljani.

Staro groblje u Doljanima, stare zidine na Erić-Brdu, rudarske iskopine pod Čavčićem dokazi su ranijeg života. Po Doljanima i po polju bilo je muslimanskih naselja, ali ona nisu sačekala 1835. god. već su se ranije iselila i imanja ustupila našim rodovima. Odavde su muslimani otišli pre muslimana sela Čitluka u Bosnu, i sada su na ušću Drinjače uza samu reku, kad se ide uz nju. Iako je u ovom selu bilo starih muslimanskih rodova, uz njih je bilo i iaših, samo što su se ovi krili u planine i bili na prvom mestu stočari i rudari. Muslimani su govorili zapadnim dijalektom a tim govore i danas u Bosni.

Najstariji su rodovi, od pre 150 godina:

Miškovići ili kako se u selu zovu Miškovci. Poreklom su od nekog Miška iz Pive, koji je ovde došao s mnogo naroda i još onda zauzeo sredinu sela. Jedan od njegovih srodnika prešao je u Budišić, jedan je otišao u Borinu a neki su sišli niz Drinu u bosansku Posavinu i preko Save. Miškovci se smatraju najstarijim seljacima, rasturili su se po celom selu i llanini; zovu se: Petrovići, Tadići, Vasići i Vučetići (33 k.; Sv. Lazar).

Spasenovići, kod crkve i u planini, poreklom su iz Zagona kod Nevesinja; došli su ovde uz nekog hajduka; ima ih rasturenih po Mačvi (13 k.; Sv. Nikola).

Zvjerovići iz Rovaca, došli u nekoliko porodica srodnih i nesrodnih, od kojih su jedni u Culinama, drugi u Voljevcima. Ovi planinci gonjeni tamošnjim muslimanima pali su u okolinu Sjenice pa su posle preko Zlatara spustili u Stari Vlah u Čajetinu i odatle prevedeni u ova sela. Zvjerovići, sebe zovu Zvjerima i Zvjerovcima, stočari su i najmanje idu iz ovog sela, a rado postaju rudari (29 k.; Sv. Luka).

Kad su Spasenovići opravili porušenu crkvu, doveli su današnje:

Veselinoviće. Veselinovići su od popa Veselina i njegovih potomaka dovedenog od Župskog Manastira iz Nikšića. Oni su dosta popovali pa najzad i prestali. Imali su popova i po donjim selima, kao i kaluđera po manastirima. Oni su danas pod Radakovcem, i naseljeni s obe strane reke; zovu se: Petrovići, Jezdinovići i Sredojevići, a među sebe Veselinovci (18 k.; Sv. Luka).

Radoševići su djošln iz Vasojevića od Berana, pokrenuti muslimanima kao i Zvjerovići. Oni su zajedno pali u Čajetinu i otuda prešli u ovo selo. Prvi su crnogorski Brđani, danas su s njima u srodnosti i znaju se, naselili se prvo prema crkvi i zovu se Kojići, Bojići, Gajići i Vujići (21 k.; Mratindan).

Katići su došli posle Spasenovića kao njihovi kumovi iz sela Zagona kod Nevesinja i došli pod Radakovac. Oni i danas imaju u Zagonu svojih srodnika. Ovde se teško održavaju (3 k.; Sv. Jovan).

U ustancima su došli:

Erići od Erića u Draksinu i među Miškovcima (16 k.; Sv. Arhanđel).

Todorovići su potomci hajduka Todora, koji je bio rodom iz Pomijače u Jadru, ovde pobegao i sklonio se kod crkve na nekom turskom imanju (5 k.; Sv. Đurđe).

Neškovići su stari sveštenički rod od Đokića iz Gornjih Košalja, naseljeni u Doljanima oko crkve na turskim imanjima (8 k.; Sv Arhanđel).

Simići su došli iz Okleca od tamošnjih Vučićevića (9 k.; Sv. Đurđe).

Jovići su došli iz Čitluka od Jovića (4 k.; Sv. Jovan).

Krstići su s Grahova, došli ovde 1836. god. (4k4 Sv. Jovan).

Radići su iz Gornjih Košalja od Matića (8 k.; Sv. Jovan).

U Donjoj Triješnjici ima 13 rodova sa 171 domom.

IZVOR: Sokolska nahija (str. 484-486), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić