Poreklo prezimena, selo Gračanica (Ljubovija)

Poreklo stanovništva sela Gračanica, opština Ljubovija. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Ovo je selo severno od Lonjina, Čitluka i Donje Ljuboviđe. Ispod Sokola postaje rečica Gračanica i njenim razvođem preko Kutnja, Momića, Alijinog Grma, Krsta, Mikuljaka do Drine granica je sela s leve strane. Gračanica do ušća Bučanskog Potoka, pa Pećanska Kosa do vrha Nikuljaka, granica je selu s istočne strane. Nikuljak ispod Postenja i ispod Kučevaca granica je ovog sela uz reku Drinu oko ušća Gračanice.

Oko sela su: od zapada Drina, Mikuljak i Karačica, od severa Đokića Brdo i Orlov Krš, od istoka Sokolska Rijeka, od juga Alijin Grm, Savina Glavica, Banovići i Mikuljak.

U Gračanici su reke: Sokolska Reka, Postenjska Reka i Gračanica. Potoci su: Pelevića, Gluščevački, Duboki, Đurića, Purkovac, Ranovac, Mikuljak (i Mikuljački), Paldin, Vesića, Osojački, Ajdarov, Aluški, Spasojevića, Zakućanski, Tartića, Hadžića, Sriđanski, Kuburovski (i Kuburski), Atalski (i Atala), Veleški, Gradinski, Tušinski, Srećkovački, Skenderovački i Korićanski.

Izvori se zovu: Topalova Voda, Mčjailova Voda, Studenac, Rotnica, Suljina Voda, Đokića Voda, Klen, Stipanovo Vrelo, Vesino Vrelo, Kapavac, Borovnata (lekozita voda za oči), Barakovača i Boškovača.

U Gračanici su brda: Lokva, Đokića Brdo, Donje Brdo, Vladinje, Peći, Bobija, Junuzovo Brdo, Tartića Gaj, Zelena Stijena, Aluga, Šarampov, Osoje, Rača, Kovačevo Kućište, Slatina, Kućerina, Glušci, Zoble, Paldina Ravan, Stare Kuće, Sriđ (Srijeđ = Sređ), Kuburovina, Zelena Prljuša, Gradina, Duga Stijena, Skenderovina, Korita, Jastrebinjak, Kamenjača i Purkovača:

Njive se zovu: Luke, Kućerine, Kućišta, Lukavice, Lokva, Aluge, Bare i Močila.

Gračanica ostavlja utisak planinskog sela i u njoj su ove mahale: Zakućani, Aluga, Banovići, Đokići, Peći, Osoje, Brajkovac, Stepanovići, Nikolići i Đermanovići.

I ovuda ima starih grobova, starih rudarskih potkopa i jedna crkvina. Zatim ime sela Gračanica, brda Mikuljak, Nikuljak, zaseoka Brajkovac i Zakućani kazuje da je ovuda bilo starih naselja. Ovo su od Rimljana rudarska sela, pa se nije čuditi da su svi stanovnici, ma odakle bili, postajali rudarima.

Na hataru ovog sela do 1862. god. bili su muslimanska sela Aluge, Zakućani i Mala. Aluge su bile na današnjem mestu pod Momićem i na putu za Donju Ljuboviđu; imale su 1820. god. 20 domova a 1832. god. 23. Zakućani su bili pod Krstom, opet s južne strane od crkve i imali su 1832. god. 9 domova. Između njih i pod Osojem bila je Mala i imala 1832. god. 22 doma. Ova tri muslimanska sela držala su se stalno Sokola, iako su im imanja u Donjoj Ljuboviđi oduzeta još 1834. god. i predata doseljenicima s brda, opet su ona ostala do 1862. god. pa su tada iseljena i imanja rasprodata na iste načine, kao i kod gornjih sokolskih sela.

Stariji su rod ispod Zakućana u Osoju, gde su došli pre 200 godina:

Banovići. Banovići su iz Pive i došli prvo negde u Birač i odatle prešli kao stočari, pa posle i rudari u ovo selo. Oni nisu mogli dugo ostati ovde, nego su se pomerali i stali; otišlo ih je dosta Loznici i Mačvi. Ovde su povnati pod ovim prezimenom, a rasturili su se niz Mikuljak skoro do ušća Gračanice. U selu se zovu još i Vesići, Krsmanovići, Neškovići, Đukanovići i Nikolići (22 k.; Sv. Jovan).

Mnogo posle Banovića došli su rudari:

Stepanovići iz sela Brajkovca, malo dalje niz Bosnu od Sarajeva. Oni su ovde vadili olovo, pa se radi toga oko 1725. god. selili i na Rudnik i tamo opet vadili olovo. I danas će ih biti na Rudniku iz toga doba. Ovde su došla dva brata, Stepan i Kojadin, i zvali se Biljići i na Nikuljaku prema Alugama zasnovali selo Brajkovac, danas mahalu istog imena. Kojadin umre čim se doseli, a njegova tri sina podele se, pa dva odu u Borinu i tamo ostanu, a jedan ode u Koceljevu. Govore zapadnim dijalektom (13 k.; Sv. Stevan).

Stari su rod:

Stajići, došli iz sela Suteske kod Srebrnice, gde su bili rudari i zidari. A to su ovde kao i po Sokolu bili, ali su se iselili na Rudnik i tamo ostali. Ovde je došao majstor Đerman Stajić i njegovi su danas na Mikuljaku ispod Krsmanovića, po Brajkovcu i polju na Gračanici i zovu se: Đermanovići, Rakići, Živanovići i Spasojevići (30 k.; Sv. Alimpije).

Posle 1862. god. došli su:

Stanačići u Alugu iz Čitluka od Čobića (4 k.; Sv. Ignjatije).

Purkovići iz Strmova u Zakućane (5 k.; Sv. Srđ).

Đurići od Sarića iz Leovića (5 k.; Miholjdan).

Cvetkovići od Bobića iz Dragodola (4 k.; Đurđic).

Bulajići iz Lonjina (4 k.; Sv. Nikola).

Marjanovići od Đokića iz Drlača (4 k.; Sv. Arhangel).

Filipovići su iz Grčića (5 k.; Sv. Nikola).

Milutinovići su iz Gvosca (11 k.; Sv. Nikola).

Jevtići i Janjići od istih u Torniku (6 k.; Sv. Jovan).

Đokići su od Stepanovića iz Donje Orahovice (7 k.; Sv. Nikola).

Vujinovići su iz Leovića (4 k.; Sv. Đurđe).

Radovanovići su od Matijića iz Tornika (5 k.; Sv. Jovan).

Savići su Ercegovci iz Gornjih Košalja (6 k.; Sv. Srđ).

Sičići su od Jokovića iz Lonjina (2 k.; Sv. Jovan).

Kovačevići iz Lonjina (2 k.; Sv. Đurđe).

Andrići su od Dukića iz Donje Orahovice (6 k.; Sv. Nikola).

Jovanovići su iz Strmova (4 k.; Sv. Nikola).

U Gračanici ima 21 rod sa 149 domova.

IZVOR: Sokolska nahija (str. 474-476), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić