Poreklo prezimena, selo Leović (Ljubovija)

23. januar 2013.

komentara: 19

Poreklo stanovništva sela Leović, opština Ljubovija. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

 

Leović je nastavak Gornje Bukovice u severnom pravcu. Kad se Gornja Bukovica celom širinom prevali preko Rusimovca u Reku, onda joj Leović nije ništa drugo do njen pravi zaselak. Ovo selo istočnim obodom ulazi u planinu Ravnu Goru, koja je najvećim delom svojina ovog sela i poslednjih godina počela se naglo seći i krčiti. Istočni deo planine je u šumi. Na zapadu od Baurića je visoka kosa Drmnik. S Rusimovca slazi poveći potok. Oko izvora ovog potoka je velika zavala, koja je zahvatila sve do kose Skrajnika i Korena, dva visoka brda i kose koji strmo padaju u Orahovičku Reku. Na ovoj je zavali veći deo sela. Drugi deo sela je ispod Rusimovca i Ravne Gore oko izvora Bukovice. I ovaj je deo sela ulegao i znatno se nagao Bu- kovici.

Oko sela su: od zapada Drmnik, od juga Rusimovac, od istoka Ravna Gora, od severa rečica Orahovica.

U Leoviću su potoci: Dubravski, Stajčića i Dubovički. Izvori se zovu: Vukićeva Voda, Kojina Voda, Studenac, Stublina i Sijerak.

U selu su brda: Dubovik, Dubrave, Rusimovac, Vukićevac, Brdo, Ozrijen, Osoje, Stajčića Brdo, Debelo Osoje, Ravna Gora i Prisadi.

Njive se zovu: Drmnik, Dubovik, Brdo, Poljane, Dolovi, Vrtače, Selišta, Dubrave, Doline i Jazbine.

Leović ima nekoliko izdvojenih mahala: Leović, Sarići, Stajčići, Jovanovići, Mitrovići, Dubrave i Radenkovica.

Po Leoviću, po Dubravama i Rusimovcu ima starih grobova, starih putina, starih iskopina. Seljaci misle, da su njihovi stari kopali rude. Starih rodova nema.

Kao da će biti, po pričanjima popa Milovana Protića, više od 250 godina kako je u ovo selo došao vrlo jak sveštenički i seljački rod Sarića.

Sarići su od Čajniča u Bosni, iz sela Karovića, odmah blizu varošice. Tu su došli iz dalmatinskog primorja iz Srednje Dalmacije. Po nekim zaključcima izgleda da su došli u Karoviće kao katolici i rudarski radnici, gde su se naročito bavili vađenjem kamena, tesanjem i vađenjem ruda. Nešto po poslu, a nešto i zbog vrlo teških pogodaba za život sišli su niz Drinu u Bijeljinu, u nameri da ostanu. Desi im se pomor u stoci i narodu, te se odmah po savetu popa Vasilja vrate u brdska sela i po raspitivanjima dođu u Leović na rad s kamenom i u blizini još nekih svojih ranije doseljenih dalmatinskih porodica. Oni su došli u Dubrave i poseli ih, gde pop Vasilj brzo umre, a ostane mu popadija Sara, koja popa Tomu, svoga sina, preseli u Petnjik u Donju Orahovicu da tamo popuje, drugog pošlje u Zvečku kod Obrenovca, trećeg u Pustinju, jednog unuka u Ćelije iznad Valjeva. Svaki od ovih odseljenih odvede sobom i svoju porodicu i još po dva srodnika i naseli oko sebe. Docnije su odlazile i druge porodice kao Sarići iz Tulara u valjevskom okrugu, kao Sarići po gradovima i selima ove oblasti. Uza popadiju Saru ostali su dva sina i neki unuci i ona je ostavila posle svoje smrti veliku porodicu Sarića u Dubravama, koja se u Mitrovićima zove Jovanovići, na Leoviću Aleksići, na Korijenu Petrovići itd. Sarića ima u Dubravi tako mnogo, da njihovo prezime kod mnogog seljaka označava pravo selo. Govore i danas zapadnim dijalektom. (72 k.; Miholjdan).,

Ima više od 150 godiaa kako su došli preko Osata:

Mitrovići-Drobnjaci. U selo su došla tri brata, od kojih se za jednoga zna da se zvao Jevta, a da su svi imali nadimak Purtići. Oni su zastali u izvoru Bukovice, tu se raspremili i zakućili. Oni su zatekli Sariće i uvek im se podsmevali za njihov zapadnjački izgovor. Nisu se mogli tako podići da budu izvan Sarića, što su se ovi borili i zanatima. (14 k.; Sv. Đurđe).

Docniji su doseljenici:

Stajčići, došli od Margitića iz G. Orahovice (5 k.; Đurđic).

Milovanovići su iz Brezovice u Osatu (6 k.; Sv. Srđ).

Vasići došli ovde iz Mitrovića, oni su ušli u Mitroviće i doseljeni iz Oporaca u Osatu (6 k.; Sv. Đurđe).

Obradovići su iz Savkovića (4 k.; Sv. Jovan).

Stevanovići su došli iz Matijića u Torniku (4 k.; Sv. Jovan).

Despotović je od Lazića u G. Orahovici (1 k.; Đurđic).

U Leoviću ima 8 rodova sa 117 domova.

 

IZVOR: Sokolska nahija (str. 446-448), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

 

Komentari (19)

Odgovorite

19 komentara

  1. Marina

    Jedna mala ispravka…
    Stevanovici ne postoje i nikada nisu postojali vec su postojali samo Stefanovici koji su poreklom iz Leovica.Za vreme p.s.rata su se dva brata odrodila jedan je promenio prezime u Stevanovic a jedan ostao kako jeste po korenima Stefanovic koje je oduzeta sva imovina posle rata.89 godine moj deda kupuje svoju dedovinu i vraca je u nas posed tj.posed Stefanovica.Za sada je samo obilazimo ali je plan vec napravljen za izgradnju porodicne kuce.Eto neki podatak i od mene…puno pozdrava za sve ljude poreklom iz Leovica💟

  2. Miodrag A. Ranković

    Osnovna literatura je knjiga Sokolska nahija od Ljube Pavlovića (1930 Bgd)_ima je na internetu.
    Druga referenca je Azbukovica u popisu 1863_autor Stamenko Stamenić. Takođe treba videti crkvenu arhivu u Ljuboviji.
    Pozdrav zemljacima i uspeh u istraživanju. Ja sam rodom iz Gornje Orovice. Živim u Bgd.