Poreklo stanovništva sela Drlače, opština Ljubovija. Stanje iz 1930. godine. Prema studiji “Sokolska nahija” Ljube Pavlovića. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.
Drlače su južno od Savkovića i Tornika i duž G. Košalja, Grčića i D. Košalja pružaju se do Drine. Severoistočni deo sela je vrlo prostran i ravan, po njemu su zakosi, utrine, pored Tribuće i šume, tamo su i mnoga letnja staništa. Ovde je seoski Boškovac s vrtačama, bezvodan i pun raznih ostenjaka. Na istočnoj strani se diže Boškovac u visoku Drenovu Glavu. Boškovac ide visinom Ljute Stene do pada njenog u Drinu pa se stupnjevito spušta u prostrano polje drlačko.
Oko sela su: od zapada Drina, zatim Gradac, Stine, Valetić Brdo, od severa Ravna Gora, Boškovac i Drenova Glava, od istoka Košljanske Stijene, Ljubača, Triješnjica, od juga Drina.
U selu su vode: Tribuća, Keljića Potok, Bitinovački Potok. Vrela su: Ozoračko, Bitinovačko, Suvo, Blizanac, Česma i Korita.
Brda se zovu: Drlače, Vojina, Boškovac, Ozoračka Stijena, Bitinovac, Žuta Stijena, Osoje, Keljića Brdo, Miličić Brdo, Gunja, Kovačica i Mramor.
Potesi su: Podstene, Ravan, Boškovac, Bare, Lokva, Močila. Potoci, Kovačica, Luke, Barice i Polje. Polje je ispod Drlača i do 1836. god. bilo je podeljeno na Boškovačko, Keljićko, Ozoračko, Drlačko i Triješnjičko.
Od Drenove Glave pa na jug Drini slazi visoka, ali plećata, naseljena i obdelana kosa Vojina, koja je i ranije i sada delila selo na dva manja dela. Istočni deo sela se zove Zabrđe i ima dve mahale: gornju Zabrđe i donju Vojine. Zapadni, prostraniji deo se zove Drlače, koje čine ove mahale: Bitinovac, Ozorci, Keljići i Zapade.
Na Zapadama i u Zabrđu stara groblja, stare kaldrme po Boškovcu, ime Boškovac, ime Ozorci dokaz su ranijeg života u ovom selu. Do 1834. god. u Drlačama su bila tri čisto muslimanska sela: Bitinovac, današnja mahala Bitinovac (1820. god, s 4 kuće, 1832. god. s 5 kuća), Keljići, današnja mahala Keljići (1820. g. s 8 kuća, 1832. g. s 15 kuća) i Drlače, današnja mahala Drlače (1820. g. s 20 kuća, a 1832. g. s 23 kuće). Ova su sela iseljena i imanja, zgrade i prava na Boškovac kupili su braća Josip i Boško Tadići iz Savkovića, da sebe i svoje Tadiće nasele. Braća Tadići se podele i Josip dobije Drlače, a Boško dobije u Valjevu drugo polje, koje se po njemu dugo zvalo Boškovo Polje, kupljeno od nekog bega iz Keljića. Josip Tadić je mnoge delove preprodao ili su to učinili njegovi srodnici, koji su se ili otselili ili se nisu hteli seliti iz Savkovića i Košalja.
Najstariji rodovi jedva da su od pre 120 godina. Među njima su najstariji:
Dobrosavljevići (25 k.; Sv. Stevan) u Zabrđu, pod Stenama i oko vrela; došli su iz Pilice iz Pridola, uz nekog pretka Avrama, koji ih je ovde sklonio od osvete; ima ih i raseljenih po Valjevu, Šapcu i Beogradu, a i iseljenih niz Drinu i pored Save.
Živkovići (27 k.; Sv. Trifun) u Gunji na Boškovcu, pod Bitinovcem i posle u Zabrđu, došli su iz Košalja. Zna se, da je i Živko živeo u ovom selu, pa čak se misli, da je u Gunji i umro. Oni su se doseljavali u Ustanku, i posle 1834. god., pa čak i posle 1878. god.
Đokići u Ozorcima došli u Ustanku na mesto Ćirilovića, otišlih u valjevske Novake, iz Košalja; Đokići u Keljićima došli posle 1834. god. (27 k.; Sv. Arhanđel).
Posle 1834. god. došli su:
Nenadovići iz Valetića u G. Bukovici (4 k/, Sv. Alimpije).
Aćimovići u Bitinovac iz Gornje Bukovice (3 k.; Mratindan).
Lekići u Bitinovac iz Pilice iz Pepelja (6 k.; Đurđic).
Trifunovići u Ozorce iz Zaovina od Jelisavčića (9 k,; Sv. Jovan).
Cvijići na Ravnoj Gori su iz Caparića od Vasića (10 k.; Sv. Trifun).
Radojičići kod sudnice na Vojini i u Zabrđu su od Veselina Petrovića iz Osata, iz prvog sela preko Drine, Votnjaka. Mati mu se preudala za nekog Dobrosavljevića i njega dovela, odgajila, od Dobrisavljevića odvojila, oženila i dobro okućila (7 k/, Sv. Luka).
Tadići u Drlačama i Bitinovcu,
Milutinovići na Zapadama,
Davidovići u Zabrđu, svi su Tadići iz Savkovića i razmestio ih Josip Tadić (28 k.; Sv. Jovan).
Ilići u Zabrđu su iz Leovića (5 k.; Sv. Đurđe).
Stanojevići pod Stenama u Zabrđu u vrhu samih vrela su iz Osata, odmah preko Drine (4 k.; Sv. Arhanđel).
Vićentići na Vojini iz Tornika od Matijića (9 k.; Sv. Jovan).
Nešići su preko Valjeva došli odnekud od Nikšića (5 k.; Mala Gospođa).
Karadarevići (2 k.), Cigani muslimani, naselili se u Drlačama kao zanatlije; došli su iz Bajine Bašte i rade zanate i zemlju.
U Drlačama ima 15 rodova sa 171 domom.
IZVOR: Sokolska nahija (str. 440-442), Ljubomir Pavlović. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić
Komentari (0)